Find the Truth

In the Pāli Suttas and Vinaya

settings

{{table.suttaCol}} {{table.readCol}} {{table.titleCol}} {{table.wordsCol}} {{table.countCol}} {{table.mrCol}} {{table.linksCol}} {{table.typeCol}} {{table.quoteCol}}
{{table.wordCol}} {{table.textsCol}} {{table.matchesCol}} {{table.linksCol}}

{{results.variantsForLabel}}

Variants 1/2 columns Dictionary Multi-select Compass Help

Note:Translations, dictionaries and commentaries were not made by the Blessed One.Cross-check with Pali in 4 main nikayas.

  • Majjhima Nikāya 14Budini govori srednje dužine 14

CūḷadukkhakkhandhasuttaKratki govor o okeanu patnje

Evaṁ me sutaṁ—
evaṁ me → evamme (th) | evaṁ me → evam-me (pts)
Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā sakkesu viharati kapilavatthusmiṁ nigrodhārāme.Jednom je Blaženi boravio u zemlji Sakyana, kraj Kapilavatthua, u Nigrodhinom gaju.

Atha kho mahānāmo sakko yena bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā bhagavantaṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdi. Ekamantaṁ nisinno kho mahānāmo sakko bhagavantaṁ etadavoca:
tenupasaṅkami → ten upasaṅkami (pts)
Onda Sakyanin Mahānāma dođe do Blaženog, pokloni mu se i sede sa strane. Dok je tako sedeo, reče on Blaženome:
“dīgharattāhaṁ, bhante, bhagavatā evaṁ dhammaṁ desitaṁ ājānāmi:„Poštovani gospodine, odavno sam razumeo Dhammu kojoj podučava Blaženi ovako: ‘lobho cittassa upakkileso, doso cittassa upakkileso, moho cittassa upakkileso’ti.
‘lobho cittassa upakkileso, doso cittassa upakkileso, moho cittassa upakkileso’ti → idaṁ vākyaṁ cck potthake | upakkilesoti → upakkileso ti evaṁ (pts)
‘Pohlepa jeste nečistoća koja prlja um, mržnja jeste nečistoća koja prlja um, obmanutost jeste nečistoća koja prlja um.’
Evañcāhaṁ, bhante, bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi:
Evañcāhaṁ → evaṁpāhaṁ (mr) | Evañcāhaṁ → evaṁpāhaṁ (cck: ka.) | evañcāhaṁ → cāhaṁ (pts)
Pa ipak, iako razumem Dhammu kojoj tako podučava Blaženi,
‘lobho cittassa upakkileso, doso cittassa upakkileso, moho cittassa upakkileso’ti.
cittassa upakkileso → u (pts) | cittassa upakkilesoti → u ti (pts)
Atha ca pana me ekadā lobhadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, dosadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, mohadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti.
lobhadhammāpi → lobhadhammā pi (pts) | dosadhammāpi → dosadhammā pi (pts) | mohadhammāpi → mohadhammā pi (pts)
s vremena na vreme pohlepa, mržnja i obmanutost opsednu moj um i u njemu ostanu.
Tassa mayhaṁ, bhante, evaṁ hoti:I zato ovako pomislih: ‘kosu nāma me dhammo ajjhattaṁ appahīno yena me ekadā lobhadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, dosadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, mohadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhantī’”ti.
kosu → ko su (pts) | lobhadhammāpi → lobhadhammā pi (pts) | dosadhammāpi cittaṁ pariyādāya → dosadhammā pi p (pts) | mohadhammāpi cittaṁ pariyādāya → mohadhammā pi p (pts)
’Koje to stanje u sebi još nisam napustio, te zbog njega, s vremena na vreme, pohlepa, mržnja i obmanutost opsednu moj um i u njemu ostanu’.”

“So eva kho te, mahānāma, dhammo ajjhattaṁ appahīno yena te ekadā lobhadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, dosadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, mohadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti.
lobhadhammāpi → lobhadhammā pi (pts) | dosadhammāpi cittaṁ pariyādāya → dosadhammā pi p (pts) | mohadhammāpi cittaṁ pariyādāya → mohadhammā pi p (pts)
„Mahānāmo, postoji stanje u tebi koje još nisi napustio, te zbog njega, s vremena na vreme pohlepa, mržnja i obmanutost opsednu tvoj um i u njemu ostanu.
So ca hi te, mahānāma, dhammo ajjhattaṁ pahīno abhavissa, na tvaṁ agāraṁ ajjhāvaseyyāsi, na kāme paribhuñjeyyāsi.Jer da si to stanje u sebi napustio, ne bi živeo životom kućedomaćina, ne bi uživao u zadovoljstvima čula. Yasmā ca kho te, mahānāma, so eva dhammo ajjhattaṁ appahīno tasmā tvaṁ agāraṁ ajjhāvasasi, kāme paribhuñjasi.Zato što to stanje u sebi nisi napustio, živiš životom kućedomaćina i uživaš u zadovoljstvima čula.

‘Appassādā kāmā bahudukkhā bahupāyāsā, ādīnavo ettha bhiyyo’ti—
bahupāyāsā → bahūpāyāsā (bj, sya-all) | ādīnavo → bahūpāyāsā (cck: sī. syā. pī.) | bhiyyoti → bhiyyo ti (pts)
Zadovoljstva čula pružaju malo zadovoljenja, a mnogo patnje i očajanja; velika je opasnost od njih.
iti cepi, mahānāma, ariyasāvakassa yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhaṁ hoti, so ca aññatreva kāmehi aññatra akusalehi dhammehi pītisukhaṁ nādhigacchati, aññaṁ vā tato santataraṁ;
hoti, so ca → sova (mr) | ca → sova (cck: ka.) | aññatreva kāmehi → aññatrevakāmehi (bjt) | cepi → ce pi (pts) | aññatreva → aññatr eva (pts)
atha kho so neva tāva anāvaṭṭī kāmesu hoti.
neva → n eva (pts)
njega još uvek mogu privlačiti zadovoljstva čula.
Yato ca kho, mahānāma, ariyasāvakassa ‘appassādā kāmā bahudukkhā bahupāyāsā, ādīnavo ettha bhiyyo’ti—evametaṁ yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhaṁ hoti, so ca aññatreva kāmehi aññatra akusalehi dhammehi pītisukhaṁ adhigacchati aññaṁ vā tato santataraṁ;
bahupāyāsā → bahūpāyāsā (sya-all) | yathābhūtaṁ → (sya-all) | aññaṁ vā → aññañca (pts) | bhiyyoti evametaṁ → bhiyyo ti evam-etaṁ (pts) | aññatreva → aññatr eva (pts) | aññaṁ vā → aññañ-ca (pts)
Ali kad je plemeniti učenik jasno video onako kako zaista jeste, sa pravom mudrošću, da zadovoljstva čula pružaju malo zadovoljenja, a mnogo patnje i očajanja, kako je velika opasnost od njih, kada uz to još dostigne ushićenje i zadovoljstvo koji ne zavise od zadovoljstava čula, ne zavise od nepovoljnih stanja uma, ili neko stanje još smirenije od toga,
atha kho so anāvaṭṭī kāmesu hoti.tada njega više ne privlače zadovoljstva čula.

Mayhampi kho, mahānāma, pubbeva sambodhā, anabhisambuddhassa bodhisattasseva sato,
mayhampi → mayham-pi (pts) | pubbeva → pubbe va (pts) | bodhisattasseva → bodhisattass eva (pts)
Pre probuđenja, Mahānāma, dok sam još bio samo neprobuđeni Bodhisatta, i ja sam video
‘appassādā kāmā bahudukkhā bahupāyāsā, ādīnavo ettha bhiyyo’ti—evametaṁ yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhaṁ hoti,
hoti → ahosi (bj, pts) | bahupāyāsā → bahūpāyāsā (sya-all) | evametaṁ → (sya-all) | ahosi → hoti (bj: machasaṁ, syā) | bhiyyoti evametaṁ → bhiyyo ti evam-etaṁ (pts)
onako kako zaista jeste, sa pravom mudrošću, da zadovoljstva čula pružaju malo zadovoljenja, a mnogo patnje i očajanja, kako je velika opasnost od njih.
so ca aññatreva kāmehi aññatra akusalehi dhammehi pītisukhaṁ nājjhagamaṁ, aññaṁ vā tato santataraṁ;
ca → sova (mr) | nājjhagamaṁ → nājjhagamiṁ (sya-all) | aññatreva → aññatr eva (pts)
I sve dok nisam dostigao ushićenje i zadovoljstvo koji ne zavise od zadovoljstava čula, ne zavise od nepovoljnih stanja uma, dok nisam stigao do nečeg još mirnijeg od toga,
atha khvāhaṁ neva tāva anāvaṭṭī kāmesu paccaññāsiṁ.
neva → n eva (pts)
zadovoljstva čula su me još uvek mola privući.
Yato ca kho me, mahānāma, ‘appassādā kāmā bahudukkhā bahupāyāsā, ādīnavo ettha bhiyyo’ti—evametaṁ yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhaṁ ahosi, so ca aññatreva kāmehi aññatra akusalehi dhammehi pītisukhaṁ ajjhagamaṁ, aññaṁ vā tato santataraṁ;
aññaṁ vā → aññañca (bj, pts) | bahupāyāsā → bahūpāyāsā (sya-all) | ajjhagamaṁ aññaṁ vā → ajjhagamiṁ aññañca (sya-all) | ca → sova (cck: ka.) | bhiyyoti evametaṁ → bhiyyo ti evam-etaṁ (pts) | aññatreva → aññatr eva (pts) | aññaṁ vā → aññañ-ca (pts)
Ali kada sam jasno video onako kako zaista jeste, sa pravom mudrošću, da zadovoljstva čula pružaju malo zadovoljenja, a mnogo patnje i očajanja, kako je velika opasnost od njih, kada sam uz to još dostigao ushićenje i zadovoljstvo koji ne zavise od zadovoljstava čula, ne zavise od nepovoljnih stanja uma, ili neko stanje još smirenije od toga,
athāhaṁ anāvaṭṭī kāmesu paccaññāsiṁ.tada me zadovoljstva čula više nisu privlačila.

Ko ca, mahānāma, kāmānaṁ assādo?A šta je to zadovoljenje u pogledu zadovoljstava čula? Pañcime, mahānāma, kāmaguṇā.
pañcime → pañc ime (pts)
Mahānāmo, postoji ovih pet vrsta zadovoljstava čula.
Katame pañca?Kojih pet? Cakkhuviññeyyā rūpā iṭṭhā kantā manāpā piyarūpā kāmūpasaṁhitā rajanīyā;
kāmūpasaṁhitā → kāmūpasañhitā (th)
Oblici dostupni oku za kojima se žudi, poželjni, primamljivi, dopadljivi, povezani sa željom za zadovoljstvima čula i podsticajni za strast.
sotaviññeyyā saddā …pe…Zvuci dostupni uhu… ghānaviññeyyā gandhā …Mirisi dostupni nosu… jivhāviññeyyā rasā …Ukusi dostupni jeziku… kāyaviññeyyā phoṭṭhabbā iṭṭhā kantā manāpā piyarūpā kāmūpasaṁhitā rajanīyā—
kāmūpasaṁhitā → kāmūpasañhitā (th)
Dodiri dostupni telu za kojima se žudi, poželjni, primamljivi, dopadljivi, povezani sa željom za zadovoljstvima čula i podsticajni za strast.
ime kho, mahānāma, pañca kāmaguṇā.To je, Mahānāmo, pet vrsta zadovoljstava čula. Yaṁ kho, mahānāma, ime pañca kāmaguṇe paṭicca uppajjati sukhaṁ somanassaṁ—A prijatnost i radost koji nastanu na osnovu tih pet struna zadovoljstva čula ayaṁ kāmānaṁ assādo.jesu zadovoljenje u pogledu zadovoljstava čula.

Ko ca, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo?A šta je to opasnost u pogledu zadovoljstava čula? Idha, mahānāma, kulaputto yena sippaṭṭhānena jīvikaṁ kappeti—
sippaṭṭhānena → sippuṭṭhānena (sya-all)
Mahānāmo, zbog posla kojim se neki čovek bavi da bi preživeo –
yadi muddāya yadi gaṇanāya yadi saṅkhānena yadi kasiyā yadi vaṇijjāya yadi gorakkhena yadi issatthena yadi rājaporisena yadi sippaññatarena,
muddāya → muddhāya (sya-all)
bilo da je reč o računanju, popisivanju, obračunavanju, ratarstvu, trgovini, povrtarstvu, streljaštvu, služenju kralju, bilo kojem drugom zanatu –
sītassa purakkhato uṇhassa purakkhato ḍaṁsamakasavātātapasarīsapasamphassehi rissamāno khuppipāsāya mīyamāno;
ḍaṁsamakasavātātapasarīsapasamphassehi → ḍaṁsamakasavātātapasiriṁsapasamphassehi (bj); ḍaṁsamakasavātātapasarīṁsapasamphassehi (cck) | mīyamāno → miyyamāno (sya-all) | ḍaṁsamakasavātātapasarīsapasamphassehi → ḍaṁsa makasa vātā tapa sariṁsapasamphassehi (th)
on mora da se suoči sa hladnoćom, da se suoči sa vrućinom, povređuju ga ubodi obada, komaraca, vetar, sunce, gmizavci; rizikuje smrt od gladi i žeđi.
ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu.To je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada, okean patnje koji ima zadovoljstva čula kao svoj uzrok, zadovoljstva čula kao svoj izvor, zadovoljstva čula kao svoju osnovu; opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.

Tassa ce, mahānāma, kulaputtassa evaṁ uṭṭhahato ghaṭato vāyamato te bhogā nābhinipphajjanti,Ako taj čovek ne stekne bilo kakvu imovinu dok radi i muči se, dok ulaže napor, so socati kilamati paridevati urattāḷiṁ kandati sammohaṁ āpajjati ‘moghaṁ vata me uṭṭhānaṁ, aphalo vata me vāyāmo’ti.I onda tuguje, žali i nariče, plače udarajući se u prsa i postaje rastresen, jadikujući:  ’Moj rad je uzalud, moj napor je bez ploda!’ Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu.I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.

Tassa ce, mahānāma, kulaputtassa evaṁ uṭṭhahato ghaṭato vāyamato te bhogā abhinipphajjanti.Ako taj čovek stekne bilo kakvu imovinu dok radi i muči se, dok ulaže napor, So tesaṁ bhogānaṁ ārakkhādhikaraṇaṁ dukkhaṁ domanassaṁ paṭisaṁvedeti:on doživljava bol i tugu nastojeći da je zaštiti: ‘kinti me bhoge neva rājāno hareyyuṁ, na corā hareyyuṁ, na aggi daheyya, na udakaṁ vaheyya, na appiyā vā dāyādā hareyyun’ti.
daheyya → ḍaheyya (sya-all) | vā → (sya-all)
’Kako da ni kraljevi ni lopovi ne uzmu moju imovinu, da je vatra ne sagori, ni voda ne odnese, niti da je gramzivi naslednici raznesu?’
Tassa evaṁ ārakkhato gopayato te bhoge rājāno vā haranti, corā vā haranti, aggi vā dahati, udakaṁ vā vahati, appiyā vā dāyādā haranti.
dahati → ḍahati (bj, sya-all) | + → dāyādā (th)
I dok čuva i štiti svoju imovinu, kraljevi ili lopovi je uzmu, vatra je sagori, voda je odnese ili je gramzivi naslednici raznesu.
So socati kilamati paridevati urattāḷiṁ kandati sammohaṁ āpajjati:I onda tuguje, žali i nariče, plače udarajući se u prsa i postaje rastresen, jadikujući: ‘yampi me ahosi tampi no natthī’ti.’Ono što sam imao, sada više nemam!’ Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu.I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.

Puna caparaṁ, mahānāma, kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu rājānopi rājūhi vivadanti, khattiyāpi khattiyehi vivadanti, brāhmaṇāpi brāhmaṇehi vivadanti, gahapatīpi gahapatīhi vivadanti, mātāpi puttena vivadati, puttopi mātarā vivadati, pitāpi puttena vivadati, puttopi pitarā vivadati, bhātāpi bhātarā vivadati, bhātāpi bhaginiyā vivadati, bhaginīpi bhātarā vivadati, sahāyopi sahāyena vivadati.Dalje, Mahānamo, sa zadovoljstvima čula kao uzrokom, zadovoljstvima čula kao izvorom, zadovoljstvima čula kao osnovom, jednostavno zbog zadovoljstava čula, kraljevi se svađaju sa kraljevima, plemići s plemićima, brahmani sa brahmanima, kućedomaćini s kućedomaćinima; majka se svađa sa sinom, sin s majkom, otac sa sinom, sin sa ocem; brat se svađa sa bratom, brat sa sestrom, sestra sa bratom, prijatelj s prijateljem. Te tattha kalahaviggahavivādāpannā aññamaññaṁ pāṇīhipi upakkamanti, leḍḍūhipi upakkamanti, daṇḍehipi upakkamanti, satthehipi upakkamanti.Tokom tih svađa, kavgi i prepirki nasrću jedni na druge pesnicama, grumenom zemlje, štapovima ili noževima, Te tattha maraṇampi nigacchanti, maraṇamattampi dukkhaṁ.
nigacchanti → niggacchanti (th)
ili se izlažu nekoj drugoj smrti i teškoj patnji.
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu.I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.

Puna caparaṁ, mahānāma, kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu asicammaṁ gahetvā, dhanukalāpaṁ sannayhitvā, ubhatobyūḷhaṁ saṅgāmaṁ pakkhandanti usūsupi khippamānesu, sattīsupi khippamānāsu, asīsupi vijjotalantesu.
ubhatobyūḷhaṁ → ubhato viyūḷhaṁ (bj) | ubhatobyūḷhaṁ → ubhatobyuḷhaṁ (th)
Dalje, sa zadovoljstvima čula kao uzrokom… ljudi uzimaju mačeve i štitove, lûk i tobolac, i jurišaju u bitku postrojeni u redove, dok strele i koplja lete unaokolo, a mačevi sevaju; tu bivaju ranjeni strelama i kopljima, glave im bivaju odsečene mačevima;
Te tattha usūhipi vijjhanti, sattiyāpi vijjhanti, asināpi sīsaṁ chindanti.tu bivaju ranjeni strelama i kopljima, glave im bivaju odsečene mačevima Te tattha maraṇampi nigacchanti, maraṇamattampi dukkhaṁ.
nigacchanti → niggacchanti (th)
te tako jedni drugima donose smrt ili samrtne bolove.
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu.I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.

Puna caparaṁ, mahānāma, kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu asicammaṁ gahetvā, dhanukalāpaṁ sannayhitvā, addāvalepanā upakāriyo pakkhandanti usūsupi khippamānesu, sattīsupi khippamānāsu, asīsupi vijjotalantesu.
addāvalepanā → aṭṭācalepatā (bj: syā) | addāvalepanā → aṭṭāvalepanā (th)
Dalje, sa zadovoljstvima čula kao uzrokom… ljudi uzimaju mačeve i štitove, lûk i tobolac, i jurišaju na utvrđenja, dok strele i koplja lete unaokolo, a mačevi sevaju;
Te tattha usūhipi vijjhanti, sattiyāpi vijjhanti, chakaṇakāyapi osiñcanti, abhivaggenapi omaddanti, asināpi sīsaṁ chindanti.
chakaṇakāyapi → pakkaṭṭhiyāpi (bj); chakaṇaṭiyāpi (sya-all) | pakkaṭṭhiyāpi → chakaṇakāyapi (bj: machasaṁ)
tu bivaju ranjeni strelama i kopljima, na njih sipaju vrelo ulje ili bacaju veliko kamenje, glave im bivaju odsečene mačevima
Te tattha maraṇampi nigacchanti, maraṇamattampi dukkhaṁ.
nigacchanti → niggacchanti (th)
ili se izlažu nekoj drugoj smrti i teškoj patnji.
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu.I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.

Puna caparaṁ, mahānāma, kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu sandhimpi chindanti, nillopampi haranti, ekāgārikampi karonti, paripanthepi tiṭṭhanti, paradārampi gacchanti.
paripanthepi → panthepi (sya-all)
Dalje, sa zadovoljstvima čula kao uzrokom… ljudi provaljuju u kuće, otimaju, kradu, postavljaju zasede, zavode tuđe žene,
Tamenaṁ rājāno gahetvā vividhā kammakāraṇā kārenti—
vividhā kammakāraṇā → vividhāni kammakaraṇāni (sya-all) | vividhā → vividhæni (bj note) | kammakāraṇā → kammakāraṇāni (bj: syā)
a kad ih uhvate, kraljevi ih stavljaju na razne muke.
kasāhipi tāḷenti, vettehipi tāḷenti, aḍḍhadaṇḍakehipi tāḷenti; hatthampi chindanti, pādampi chindanti, hatthapādampi chindanti, kaṇṇampi chindanti, nāsampi chindanti, kaṇṇanāsampi chindanti; bilaṅgathālikampi karonti, saṅkhamuṇḍikampi karonti, rāhumukhampi karonti, jotimālikampi karonti, hatthapajjotikampi karonti, erakavattikampi karonti, cīrakavāsikampi karonti, eṇeyyakampi karonti, baḷisamaṁsikampi karonti, kahāpaṇikampi karonti, khārāpatacchikampi karonti, palighaparivattikampi karonti, palālapīṭhakampi karonti, tattenapi telena osiñcanti, sunakhehipi khādāpenti, jīvantampi sūle uttāsenti, asināpi sīsaṁ chindanti.
aḍḍhadaṇḍakehipi → addhadaṇḍakehipi (bj) | baḷisamaṁsikampi → balisamaṁsikampi (sya-all) | kahāpaṇikampi → kahāpaṇakampi (sya-all) | khārāpatacchikampi → khārāpaṭicchakampi (sya-all)
Tako ih osuđuju na težak rad, na bičevanje, na udarce štapom, na šibanje brezovim prutom, na odsecanje šake, na odsecanje stopala, na odsecanje i šake i stopala, na odsecanje ušiju, na odsecanje nosa, na odsecanje i ušiju i nosa, na ’lonac vruće kaše’, na ’brijanje školjke’, na ’Rāhuova usta’, na ’vatreni venac’, na ’vatrene ruke’, na ’vlati trave’, na ’odeću od kore’, na ’crnu antilopu’, na ’meso sa kuke’, na ’novčiće’, na ’obradu kiselinom’, na ’osovinu’, na ’slamnatu prostirku’; polivaju ih vrelim uljem, daju psima da ih rastrgnu, žive nataknu na kolac, odsecaju glave mačem –
Te tattha maraṇampi nigacchanti, maraṇamattampi dukkhaṁ.
nigacchanti → niggacchanti (th)
ili se izlažu nekoj drugoj smrti i teškoj patnji.
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu.I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.

Puna caparaṁ, mahānāma, kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu kāyena duccaritaṁ caranti, vācāya duccaritaṁ caranti, manasā duccaritaṁ caranti.Dalje, sa zadovoljstvima čula kao uzrokom, zadovoljstvima čula kao izvorom, zadovoljstvima čula kao osnovom, jednostavno zbog zadovoljstava čula, ljudi čine loše stvari telom, govorom i umom. Te kāyena duccaritaṁ caritvā, vācāya duccaritaṁ caritvā, manasā duccaritaṁ caritvā, kāyassa bhedā paraṁ maraṇā, apāyaṁ duggatiṁ vinipātaṁ nirayaṁ upapajjanti.
paraṁ maraṇā → parammaraṇā (bjt, th)
Otuda, posle sloma tela, posle smrti, oni se preporađaju u svetu lišavanja, na lošem odredištu, u nižim svetovima, čak u čistilištu.
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo samparāyiko, dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu.
ayampi → ayaṁ (bj, sya-all) | kāmānameva → kāmānam-eva (pts)
To je takođe opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva u budućem životu, okean patnje koji ima zadovoljstva čula kao svoj uzrok, zadovoljstva čula kao svoj izvor, zadovoljstva čula kao svoju osnovu; opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.

Ekamidāhaṁ, mahānāma, samayaṁ rājagahe viharāmi gijjhakūṭe pabbate.
ekamidāhaṁ → ekam-idāhaṁ (pts)
Jednom sam, Mahānāma, boravio kraj Rāđagahe, na Lešinarevoj hridi.
Tena kho pana samayena sambahulā nigaṇṭhā isigilipasse kāḷasilāyaṁ ubbhaṭṭhakā honti āsanapaṭikkhittā, opakkamikā dukkhā tibbā kharā kaṭukā vedanā vedayanti.
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all, mr) | tibbā kharā → tippā (bj, pts) | vedayanti → vediyanti (bj, sya-all, pts) | tibbā → tippā (sya-all) | nigaṇṭhā → niganthā (cck: syā. ka.)
U isto vreme je jedan broj nigaṇṭhi živeo na obronku planine Isigili, kod Crne stene, gde su praktikovali neprekidno stajanje, odbijali da sednu i doživljavali bolne, nepodnošljive, razdiruće osećaje zbog svojih napora.

Atha khvāhaṁ, mahānāma, sāyanhasamayaṁ paṭisallānā vuṭṭhito yena isigilipasse kāḷasilā yena te nigaṇṭhā tenupasaṅkamiṁ; upasaṅkamitvā te nigaṇṭhe etadavocaṁ:
khvāhaṁ → khohaṁ (bj, pts) | sāyanhasamayaṁ → sāyaṇhasamayaṁ (sya-all) | te nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | nigaṇṭhe → niganthe (sya-all) | paṭisallānā → paṭisallāṇā (pts) | isigilipasse → isigilipassaṁ (pts) | khvāhaṁ → atha khohaṁ (sya-all: sī. yu.) | isigilipasse → isigilipassaṁ (sya-all: sī. yu.) | isigilipasse → isigili passe (bjt) | khvāhaṁ → kho haṁ (pts) | tenupasaṅkamiṁ → ten upasaṅkamiṁ (pts) | etadavocaṁ → etad-avocaṁ (pts)
Jedno veče izašao sam iz osame i otišao do nigaṇṭhi. Upitao sam ih:
‘kiṁ nu tumhe, āvuso nigaṇṭhā, ubbhaṭṭhakā āsanapaṭikkhittā, opakkamikā dukkhā tibbā kharā kaṭukā vedanā vedayathā’ti?
dukkhā tibbā kharā → tippā (bj) | vedayathāti → vediyathāti (bj, sya-all, pts) | nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | ubbhaṭṭhakā → ubbhaṭṭhakā hotha (sya-all) | tibbā → tippā (sya-all) | tibbā kharā → tippā (pts) | kiṁ nu → kinnu (my, bjt, th) | kiṁ nu → kin-nu (pts)
‘Prijatelji, zašto praktikujete neprekidno stajanje, odbijate da sednete i doživljavate bolne, nepodnošljive, razdiruće osećaje zbog svojih napora?’

Evaṁ vutte, mahānāma, te nigaṇṭhā maṁ etadavocuṁ:
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | etadavocuṁ → etad-avocuṁ (pts)
Kad ovo bi izrečeno, oni odgovoriše:
‘nigaṇṭho, āvuso, nāṭaputto sabbaññū sabbadassāvī aparisesaṁ ñāṇadassanaṁ paṭijānāti:
nāṭaputto → nātaputto (bj); nāthaputto (pts1ed) | nigaṇṭho → nigantho (sya-all) | nāṭaputto → nāthaputto (pts) | nāṭaputto → nāthaputto (cck: sī. pī.)
‘Prijatelju, Nigaṇṭha Nātaputta je sveznajući i svevideći, on tvrdi da poseduje ovakvo potpuno znanje i viđenje:
“carato ca me tiṭṭhato ca suttassa ca jāgarassa ca satataṁ samitaṁ ñāṇadassanaṁ paccupaṭṭhitan”ti.
paccupaṭṭhitanti → paccupaṭṭhitan ti (ms2005)
„Bilo da hodam ili stojim, spavam ili sam budan, znanje i viđenje su uvek i neprekidno u meni.”

So evamāha:
evamāha → evam-āha (pts)
On ovako kaže:
“atthi kho vo, nigaṇṭhā, pubbe pāpakammaṁ kataṁ, taṁ imāya kaṭukāya dukkarakārikāya nijjīretha;
atthi kho vo → atthi vo (bj); atthi kho bho (sya-all, mr) | nijjīretha → nijjaretha (bj, sya-all, pts1ed) | kho → (bj) | pāpakammaṁ → pāpaṁ kammaṁ (bj, pts) | vo nigaṇṭhā → bho niganthā (sya-all) | kaṭukāya → dukkhāya (sya-all) | nijjīretha → nijjaretha (pts) | vo → atthi kho bho (cck: syā. ka.) | nijjīretha → nijjaretha (cck: sī. syā. pī.) | bho → voti pāṭho dissati (sya-all: sī. yu.) | dukkhāya → kaṭukāya (sya-all: sī. yu.)
„Nigaṇṭhe, činili ste loša dela u prošlosti; očistite ih strogim asketskim vežbama.
yaṁ panettha etarahi kāyena saṁvutā vācāya saṁvutā manasā saṁvutā taṁ āyatiṁ pāpassa kammassa akaraṇaṁ;
yaṁ panettha → mayaṁ panettha (mr) | panettha → mayaṁ panettha (cck: ka.) | panettha → pan ettha (pts)
I kada ste ovde i sada obuzdanog tela, govora i uma, tada ne činite loša dela za ubuduće.
iti purāṇānaṁ kammānaṁ tapasā byantibhāvā, navānaṁ kammānaṁ akaraṇā, āyatiṁ anavassavo;
byantibhāvā → vyantībhāvā (bj, sya-all) | byantibhāvā → byantībhāvā (th)
Tako, poništavajući asketizmom prošla dela i ne čineći nova dela, neće za vas biti posledica u budućnosti.
āyatiṁ anavassavā kammakkhayo, kammakkhayā dukkhakkhayo, dukkhakkhayā vedanākkhayo, vedanākkhayā sabbaṁ dukkhaṁ nijjiṇṇaṁ bhavissatī”ti.
bhavissatīti → bhavissatī ti (ms2005)
A bez posledica u budućnosti, iskorenjuju se dela. Iskorenjivanjem dela, patnja se iskorenjuje. Iskorenjivanjem patnje, osećaj se iskorenjuje. Iskorenjivanjem osećaja, stiže se na kraj patnje.”
Tañca panamhākaṁ ruccati ceva khamati ca, tena camha attamanā’ti.
panamhākaṁ → panamhākā (bj); pana amhākaṁ (sya-all) | camha → camhā (bj) | tañca panamhākaṁ → tañ-ca pan amhākaṁ (pts) | ceva → eva (pts) | camha attamanāti → amhā attamanā ti (pts)
To je učenje koje odobravamo i prihvatamo, njime smo zadovoljni.’

Evaṁ vutte, ahaṁ, mahānāma, te nigaṇṭhe etadavocaṁ:
nigaṇṭhe → niganthe (sya-all) | etadavocaṁ → etad-avocaṁ (pts)
Kad ovo bi izrečeno, rekoh im:
‘kiṁ pana tumhe, āvuso nigaṇṭhā, jānātha—
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | kiṁ pana → kimpana (bjt) | kiṁ pana → kim-pana (pts)
‘Ali, prijatelji, jeste li vi uopšte sigurni
ahuvamheva mayaṁ pubbe na nāhuvamhā’ti?
ahuvamheva → ahuvām eva (pts)
da ste postojali u prošlosti, a ne da niste postojali?’

‘No hidaṁ, āvuso’.
āvuso → āvusoti (sya-all) | hidaṁ → h idaṁ (pts)
‘Ne, prijatelju.’

‘Kiṁ pana tumhe, āvuso nigaṇṭhā, jānātha—
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | kiṁ pana → kimpana (bjt) | kiṁ pana → kim-pana (pts)
‘Ali, prijatelji, jeste li vi uopšte sigurni
akaramheva mayaṁ pubbe pāpakammaṁ na nākaramhā’ti?
pāpakammaṁ na → pāpaṁ kammaṁ (bj) | akaramheva → akarām eva (pts) | pāpakammaṁ → pāpaṁ kammaṁ (pts)
da ste činili loša dela u prošlosti, a da se niste uzdržavali od njih?’

‘No hidaṁ, āvuso’.
āvuso → āvusoti (sya-all) | hidaṁ → h idaṁ (pts)
‘Ne, prijatelju.’

‘Kiṁ pana tumhe, āvuso nigaṇṭhā, jānātha—
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | kiṁ pana → kimpana (bjt) | kiṁ pana → kim-pana (pts)
‘Ali, prijatelji, jeste li vi uopšte sigurni
evarūpaṁ vā evarūpaṁ vā pāpakammaṁ akaramhā’ti?
pāpakammaṁ → pāpaṁ kammaṁ (bj, pts)
da ste učinili takvo i takvo loše delo?’

‘No hidaṁ, āvuso’.
āvuso → āvusoti (sya-all) | hidaṁ → h idaṁ (pts)
‘Ne, prijatelju.’

‘Kiṁ pana tumhe, āvuso nigaṇṭhā, jānātha—
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | kiṁ pana → kimpana (bjt) | kiṁ pana → kim-pana (pts)
‘Ali, prijatelji, jeste li vi uopšte sigurni
ettakaṁ vā dukkhaṁ nijjiṇṇaṁ, ettakaṁ vā dukkhaṁ nijjīretabbaṁ, ettakamhi vā dukkhe nijjiṇṇe sabbaṁ dukkhaṁ nijjiṇṇaṁ bhavissatī’ti?
nijjīretabbaṁ → nijjaretabbaṁ (bj, sya-all, pts)
koliko je do sada patnje uklonjeno, a koliko patnje još uvek ostaje da bude uklonjeno?’

‘No hidaṁ, āvuso’.
āvuso → āvusoti (sya-all) | hidaṁ → h idaṁ (pts)
‘Ne, prijatelju.’

‘Kiṁ pana tumhe, āvuso nigaṇṭhā, jānātha—
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | kiṁ pana → kimpana (bjt) | kiṁ pana → kim-pana (pts)
‘Ali, prijatelji, jeste li vi uopšte sigurni
diṭṭheva dhamme akusalānaṁ dhammānaṁ pahānaṁ, kusalānaṁ dhammānaṁ upasampadan’ti?
diṭṭheva → diṭṭhe va (pts) | upasampadanti → upasampadan-ti (pts)
šta je to napuštanje nepovoljnih stanja uma i šta je negovanje povoljnih stanja uma ovde i sada?’

‘No hidaṁ, āvuso’.
āvuso → āvusoti (sya-all) | hidaṁ → h idaṁ (pts)
‘Ne, prijatelju.’

‘Iti kira tumhe, āvuso nigaṇṭhā, na jānātha—
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all)
Onda, prijatelji, čini se da vi ne znate
ahuvamheva mayaṁ pubbe na nāhuvamhāti, na jānātha—
ahuvamheva → ahuvām eva (pts)
da ste postojali u prošlosti, a ne da niste postojali;
akaramheva mayaṁ pubbe pāpakammaṁ na nākaramhāti, na jānātha—
pāpakammaṁ → pāpaṁ kammaṁ (bj, pts) | akaramheva → akarām eva (pts)
da ste činili loša dela u prošlosti, a da se niste uzdržavali od njih;
evarūpaṁ vā evarūpaṁ vā pāpakammaṁ akaramhāti, na jānātha—
pāpakammaṁ → pāpaṁ kammaṁ (bj, pts)
da ste učinili takvo i takvo loše delo;
ettakaṁ vā dukkhaṁ nijjiṇṇaṁ, ettakaṁ vā dukkhaṁ nijjīretabbaṁ, ettakamhi vā dukkhe nijjiṇṇe sabbaṁ dukkhaṁ nijjiṇṇaṁ bhavissatīti.
nijjīretabbaṁ → nijjaretabbaṁ (bj, pts) | nijjīretabbaṁ ettakamhi → nijjaretabbaṁ ettake (sya-all)
koliko je do sada patnje uklonjeno, a koliko patnje još uvek ostaje da bude uklonjeno.
Na jānātha—Vi ne znate diṭṭheva dhamme akusalānaṁ dhammānaṁ pahānaṁ, kusalānaṁ dhammānaṁ upasampadaṁ.
akusalānaṁ → akusulānaṁ (pts) | diṭṭheva → diṭṭhe va (pts)
šta je to napuštanje nepovoljnih stanja uma i šta je negovanje povoljnih stanja uma ovde i sada.
Evaṁ sante, āvuso nigaṇṭhā, ye loke luddā lohitapāṇino kurūrakammantā manussesu paccājātā te nigaṇṭhesu pabbajantī’ti?
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | luddā → luddhā (sya-all) | paccājātā → pacchā jātā (sya-all) | nigaṇṭhesu pabbajantīti → niganthesu pabbajjantīti (sya-all) | kurūrakammantā → kurārakammantā (pts)
Pošto je to tako, oni koji su ubice, krvavih ruku, zločinci u ovome svetu, kada se ponovo rode među ljudskim bićima, takvi odlaze u beskućnike kao nigaṇṭhe.’

‘Na kho, āvuso gotama, sukhena sukhaṁ adhigantabbaṁ, dukkhena kho sukhaṁ adhigantabbaṁ;
sukhaṁ → sukhaṁ āvuso (sya-all)
‘Prijatelju Gotama, zadovoljstvo se ne zadobija kroz užitak, zadovoljstvo se zadobija kroz bol.
sukhena cāvuso gotama, sukhaṁ adhigantabbaṁ abhavissa, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhaṁ adhigaccheyya, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhavihāritaro āyasmatā gotamenā’ti.
cāvuso → ca hāvuso (bj); ca āvuso (sya-all, pts) | seniyo bimbisāro → s b (pts)
Kada bi se zadovoljstvo zadobijalo kroz užitak, tada bi Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe, zadobio zadovoljstvo, pošto on obitava u većem užitku nego poštovani Gotama.’

‘Addhāyasmantehi nigaṇṭhehi sahasā appaṭisaṅkhā vācā bhāsitā:
nigaṇṭhehi → niganthehi (sya-all)
‘Svakako da su poštovane nigaṇṭhe izgovorile ove reči brzopleto i bez razmišljanja.
“na kho, āvuso gotama, sukhena sukhaṁ adhigantabbaṁ, dukkhena kho sukhaṁ adhigantabbaṁ; sukhena cāvuso gotama, sukhaṁ adhigantabbaṁ abhavissa, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhaṁ adhigaccheyya, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhavihāritaro āyasmatā gotamenā”ti.
cāvuso → ca hāvuso (bj); ca āvuso (sya-all, pts) | gotamenāti → gotamenā ti (ms2005) | seniyo bimbisāro → s b (pts)
Api ca ahameva tattha paṭipucchitabbo:
api ca → apica (th) | ahameva → aham-eva (pts)
Pre bi mene trebalo pitati:
“ko nu kho āyasmantānaṁ sukhavihāritaro rājā vā māgadho seniyo bimbisāro āyasmā vā gotamo”ti?
gotamoti → gotamo ti (ms2005, pts) | seniyo bimbisāro → s b (pts)
„Ko obitava u većem užitku, Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe, ili poštovani Gotama?”’

Addhāvuso gotama, amhehi sahasā appaṭisaṅkhā vācā bhāsitā, na kho, āvuso gotama, sukhena sukhaṁ adhigantabbaṁ, dukkhena kho sukhaṁ adhigantabbaṁ;’Svakako da smo, prijatelju Gotama, izgovorili te reči brzopleto i bez razmišljanja. Ali neka tako bude. sukhena cāvuso gotama, sukhaṁ adhigantabbaṁ abhavissa, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhaṁ adhigaccheyya, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhavihāritaro āyasmatā gotamenāti.
cāvuso → ca hāvuso (bj); ca āvuso (sya-all, pts) | seniyo bimbisāro → s b (pts)
Api ca tiṭṭhatetaṁ, idānipi mayaṁ āyasmantaṁ gotamaṁ pucchāma:
api ca → apica (th) | tiṭṭhatetaṁ idānipi → tiṭṭhat etaṁ idāni pi (pts)
Sada pitamo poštovanog Gotamu:
“ko nu kho āyasmantānaṁ sukhavihāritaro rājā vā māgadho seniyo bimbisāro āyasmā vā gotamo”ti?
gotamoti → gotamo ti (ms2005, pts) | seniyo bimbisāro → s b (pts)
„Ko obitava u većem užitku, Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe, ili poštovani Gotama?”’

Tena hāvuso nigaṇṭhā, tumheva tattha paṭipucchissāmi, yathā vo khameyya tathā naṁ byākareyyātha.
tena hāvuso nigaṇṭhā tumheva → tenahāvuso niganthā tumhe (sya-all) | hāvuso → h āvuso (pts) | tumheva → tumhe va (pts)
‘U tom slučaju, prijatelji, odgovoriću vam jednim pitanjem. Odgovorite kako mislite da treba.
Taṁ kiṁ maññathāvuso nigaṇṭhā, pahoti rājā māgadho seniyo bimbisāro,
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | kiṁ maññathāvuso → kim-maññath āvuso (pts) | seniyo bimbisāro → s b (pts)
Šta mislite, prijatelji? Je li Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe, u stanju
aniñjamāno kāyena, abhāsamāno vācaṁ, satta rattindivāni ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī viharitun’ti?
ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī → ekantasukhapaṭisaṁvedī (bj, pts) | ekantasukhapaṭisaṁvedī → ekantasukhaṁ paṭisaṁvedi (bj: machasaṁ) | ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī viharitunti → ekantasukhapaṭisaṁvedī viharitun-ti (pts)
da živi bez pomeranja ijednog dela tela ili izgovaranja ijedne reči, a da doživljava vrhunac užitka tokom sedam dana i noći?’

‘No hidaṁ, āvuso’.
āvuso → āvusoti (sya-all) | hidaṁ → h idaṁ (pts)
‘Ne, prijatelju.’

‘Taṁ kiṁ maññathāvuso nigaṇṭhā, pahoti rājā māgadho seniyo bimbisāro,
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | kiṁ maññathāvuso → kim-maññath āvuso (pts) | seniyo bimbisāro → s b (pts)
Šta mislite, prijatelji? Je li Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe, u stanju
aniñjamāno kāyena, abhāsamāno vācaṁ, cha rattindivāni …pe…da živi bez pomeranja ijednog dela tela ili izgovaranja ijedne reči, a da doživljava vrhunac užitka tokom šest… pañca rattindivāni …
rattindivāni → r (pts)
tokom pet dana i noći…
cattāri rattindivāni …
rattindivāni → r (pts)
četiri dana i noći…
tīṇi rattindivāni …
rattindivāni → r (pts)
tri dana i noći…
dve rattindivāni …
rattindivāni → r (pts)
dva dana i noći…
ekaṁ rattindivaṁ ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī viharitun’ti?
ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī → ekantasukhapaṭisaṁvedī (bj, pts)
jednog dana i noći?’

‘No hidaṁ, āvuso’.
āvuso → āvusoti (sya-all) | hidaṁ → h idaṁ (pts)
‘Ne, prijatelju.’

‘Ahaṁ kho, āvuso nigaṇṭhā, pahomi aniñjamāno kāyena, abhāsamāno vācaṁ, ekaṁ rattindivaṁ ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī viharituṁ.
ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī → ekantasukhapaṭisaṁvedī (bj, pts) | nigaṇṭhā → niganthā (sya-all)
‘Ali, prijatelji, ja sam u stanju da živim bez pomeranja ijednog dela tela ili izgovaranja ijedne reči, a da doživljavam vrhunac užitka tokom jednog dana i noći.
Ahaṁ kho, āvuso nigaṇṭhā, pahomi aniñjamāno kāyena, abhāsamāno vācaṁ, dve rattindivāni …
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all)
dva dana i noći…
tīṇi rattindivāni …
tīṇi rattindivāni → tiṇi r (pts)
tri dana i noći…
cattāri rattindivāni …
rattindivāni → r (pts)
četiri dana i noći…
pañca rattindivāni …
rattindivāni → r (pts)
tokom pet dana i noći…
cha rattindivāni …
rattindivāni → r (pts)
šest dana i noći…
satta rattindivāni ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī viharituṁ.
ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī → ekantasukhapaṭisaṁvedī (bj, pts)
da živim bez pomeranja ijednog dela tela ili izgovaranja ijedne reči, a da doživljavam vrhunac užitka tokom sedam dana i noći.
Taṁ kiṁ maññathāvuso nigaṇṭhā, evaṁ sante ko sukhavihāritaro rājā vā māgadho seniyo bimbisāro ahaṁ vā’ti?
nigaṇṭhā → niganthā (sya-all) | sukhavihāritaro → sukhaṁ viharati (sya-all) | kiṁ maññathāvuso → kim-maññath āvuso (pts) | vāti → vā ti (pts)
Šta mislite, prijatelji? Pošto je to tako, ko obitava u većem užitku, Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe ili ja?’

‘Evaṁ sante āyasmāva gotamo sukhavihāritaro raññā māgadhena seniyena bimbisārenā’”ti.
āyasmāva → āyasmā ca (sya-all) | āyasmāva → āyasmā va (pts)
‘Pošto je to tako, poštovani Gotama obitava u većem užitku nego Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe.’”

Idamavoca bhagavā.Tako reče Blaženi. Attamano mahānāmo sakko bhagavato bhāsitaṁ abhinandīti.Zadovoljan, Sakyanin Mahānāma se obradova rečima Blaženog.

Cūḷadukkhakkhandhasuttaṁ niṭṭhitaṁ catutthaṁ.

Principles · Rationale · Glossary · 6 Pali editions
MP3: Pali


Translations: English · Русский · Deutsch · Italiano · Српски · ไทย