SubhasuttaRazgovor sa Subhom
Evaṁ me sutaṁ—
evaṁ me → evamme (th) | evaṁ → evam (pts)Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ āyasmā ānando sāvatthiyaṁ viharati jetavane anāthapiṇḍikassa ārāme aciraparinibbute bhagavati.
anāthapiṇḍikassa ārāme → anāthapiṇḍikassārāme (sya-all) | aciraparinibbute → acira-parinibbute (pts)Jednom je poštovani Ānanda boravio kraj Sāvatthīja, u Đetinom gaju, u manastiru koji je podigao Anāthapiṇḍika, ne zadugo posle potpunog oslobođenja Blaženog.
Tena kho pana samayena subho māṇavo todeyyaputto sāvatthiyaṁ paṭivasati kenacideva karaṇīyena.
todeyyaputto → todeyya-putto (pts) | kenacideva → kenacid eva (pts)U isto vreme je brahmanski učenik Subbha nekim svojim poslom boravio u Sāvatthīju.
Atha kho subho māṇavo todeyyaputto aññataraṁ māṇavakaṁ āmantesi:
māṇavakaṁ → Bm māṇavaṁ. (pts note) | atha kho → athakho (th) | todeyyaputto → todeyya-putto (pts)Onda Subbha reče jednom drugom brahmanskom učeniku:
“ehi tvaṁ, māṇavaka, yena samaṇo ānando tenupasaṅkama; upasaṅkamitvā mama vacanena samaṇaṁ ānandaṁ appābādhaṁ appātaṅkaṁ lahuṭṭhānaṁ balaṁ phāsuvihāraṁ puccha:
upasaṁkama → SS -kami (and so at xii. 4). (pts note) | tenupasaṅkama upasaṅkamitvā → ten upasaṁkama upasaṁkamitvā (pts) | lahuṭṭhānaṁ → lahu-ṭṭhānaṁ (pts) | phāsuvihāraṁ → phāsu-vihāraṁ (pts)„Hajde, učeniče, otidi do askete Ānande. Kada tamo stigneš, pokloni mu se do nogu u moje ime i upitaj ga je li pošteđen bolesti i tegoba, je li zdrav, snažan i da li se dobro oseća.
‘subho māṇavo todeyyaputto bhavantaṁ ānandaṁ appābādhaṁ appātaṅkaṁ lahuṭṭhānaṁ balaṁ phāsuvihāraṁ pucchatī’ti.
todeyyaputto → todeyya-putto (pts) | appābādhaṁ → appābādham (pts) | lahuṭṭhānaṁ → lahu-ṭṭhānaṁ (pts) | phāsuvihāraṁ → phāsu-vihāraṁ (pts)
Evañca vadehi:
evañca → evaṁ ca (bjt) | evañca → evañ ca (pts)A onda mu kaži:
‘sādhu kira bhavaṁ ānando yena subhassa māṇavassa todeyyaputtassa nivesanaṁ tenupasaṅkamatu anukampaṁ upādāyā’”ti.
todeyyaputtassa → todeyya-puttassa (pts) | tenupasaṅkamatu → ten upasaṁkamatu (pts)’Dobro bi bilo ako bi poštovani Ānanda iz saosećanja otišao da poseti kuću u kojoj živi Subha, Todeyyin sin.’”
“Evaṁ, bho”ti kho so māṇavako subhassa māṇavassa todeyyaputtassa paṭissutvā yenāyasmā ānando tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā āyasmatā ānandena saddhiṁ sammodi.
paṭissutvā → Bm paṭisutvā. (pts note) | bhoti → bho ti (pts) | todeyyaputtassa → todeyya-puttassa (pts) | yenāyasmā → yen āyasmā (pts) | tenupasaṅkami upasaṅkamitvā → ten upasaṁkami upasaṁkamitvā (pts)„U redu,” odgovori taj učenik, pa ode do poštovanog Ānande i ljubazno se pozdravi sa njim.
Sammodanīyaṁ kathaṁ sāraṇīyaṁ vītisāretvā ekamantaṁ nisīdi. Ekamantaṁ nisinno kho so māṇavako āyasmantaṁ ānandaṁ etadavoca:
sāraṇīyaṁ → sārāṇīyaṁ (bj, sya-all, pts) | sārāṇīyaṁ → kathāṁ saṁrañjanīyāṁ (bj: mahāyānaganthesu) | etadavoca → etad avoca (pts)Kada taj učtivi i prijateljski razgovor bi završen, sede on sa strane i reče:
“subho māṇavo todeyyaputto bhavantaṁ ānandaṁ appābādhaṁ appātaṅkaṁ lahuṭṭhānaṁ balaṁ phāsuvihāraṁ pucchati;
+ → kho (th) | todeyyaputto → todeyya-putto (pts) | lahuṭṭhānaṁ → lahu-ṭṭhānaṁ (pts)„Brahmanski učenik Subha pita poštovanog Ānandu je li pošteđen bolesti i tegoba, je li zdrav, snažan i da li se dobro oseća;
evañca vadeti:
evañca → evaṁ ca (bjt) | evañca → evañ ca (pts)a onda mu kaži:
‘sādhu kira bhavaṁ ānando yena subhassa māṇavassa todeyyaputtassa nivesanaṁ tenupasaṅkamatu anukampaṁ upādāyā’”ti.
tenupasaṅkamatu → ten upasaṁkamatu (pts)’Dobro bi bilo ako bi poštovani Ānanda iz saosećanja otišao da poseti kuću u kojoj živi Subha, Todeyyin sin.’”
Evaṁ vutte, āyasmā ānando taṁ māṇavakaṁ etadavoca:
māṇavakaṁ etadavoca → māṇavakam etad avoca (pts)Na to poštovani Ānanda reče:
“akālo kho, māṇavaka.„Nije pravi trenutak za to, učeniče.
Atthi me ajja bhesajjamattā pītā.
pītā → Bm pitā, and below. (pts note) | bhesajjamattā → bhesajja-mattā (pts)Danas se ne osećam dobro.
Appevanāma svepi upasaṅkameyyāma kālañca samayañca upādāyā”ti.
appevanāma svepi upasaṅkameyyāma kālañca samayañca → app eva nāma sve pi upasaṁkameyyāma kālañ ca samayañ ca (pts)Možda će sutra biti bolje vreme za moju posetu, ako se ukaže prilika.”
“Evaṁ, bho”ti kho so māṇavako āyasmato ānandassa paṭissutvā uṭṭhāyāsanā yena subho māṇavo todeyyaputto tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā subhaṁ māṇavaṁ todeyyaputtaṁ etadavoca:
evaṁ bhoti → atha (pts) | āyasmato ānandassa paṭissutvā uṭṭhāyāsanā → uṭṭhāy āsanā (pts) | etadavoca avocumhā → etad avoca avocumha (pts) | māṇavako → Sd Evaṁ bho'; ti kho so māṇavako āyasmato Ānandassa paṭisuṇitvā; and so Bm with paṭisutvā. (pts note) | todeyyaputto tenupasaṅkami upasaṅkamitvā → todeyya-putto ten upasaṁkami upasaṁkamitvā (pts) | todeyyaputtaṁ etadavoca → todeyya-puttaṁ etad avoca (pts)„U redu, poštovani,” reče onaj brahmanski učenik, pa ustade i otide do Subhe, Todeyyinog sina i ispriča mu šta se dogodilo.
“avocumhā kho mayaṁ bhoto vacanena taṁ bhavantaṁ ānandaṁ:
avocumhā → avocumha (bj) | avocumha → avocumhā (bj: sīmu)
‘subho māṇavo todeyyaputto bhavantaṁ ānandaṁ appābādhaṁ appātaṅkaṁ lahuṭṭhānaṁ balaṁ phāsuvihāraṁ pucchati, evañca vadeti:
Subho → Bm adds kho. (pts note) | evañca → evaṁ ca (bjt) | todeyyaputto → todeyya-putto (pts) | lahuṭṭhānaṁ → lahu-ṭṭhānaṁ (pts) | phāsuvihāraṁ → phāsu-vihāraṁ (pts) | evañca → evañ ca (pts)
“sādhu kira bhavaṁ ānando yena subhassa māṇavassa todeyyaputtassa nivesanaṁ tenupasaṅkamatu anukampaṁ upādāyā”’ti.
upādāyāti → upādāyā ti (ms2005) | tenupasaṅkamatu → ten upasaṁkamatu (pts)
Evaṁ vutte, bho, samaṇo ānando maṁ etadavoca:
etadavoca → etad avoca (pts)
‘akālo kho, māṇavaka.
Atthi me ajja bhesajjamattā pītā.
Appevanāma svepi upasaṅkameyyāma kālañca samayañca upādāyā’ti.
appevanāma → appeva nāma (bjt) | appevanāma svepi upasaṅkameyyāma kālañca samayañca → app eva nāma sve pi upasaṁkameyyāma kālañ ca samayañ ca (pts)
Ettāvatāpi kho, bho, katameva etaṁ, yato kho so bhavaṁ ānando okāsamakāsi svātanāyapi upasaṅkamanāyā”ti.
kho → (bj) | bhavaṁ → kho so bhavaṁ (bj: PTS) | etaṁ → Scmt katamo ca etaṁ; Sd katame ca evaṁ. (pts note) | + → bho (bjt) | ettāvatāpi → ettāvatā pi (pts) | katameva → katam eva (pts) | okāsamakāsi svātanāyapi upasaṅkamanāyāti → okāsam akāsi svātanāya pi upasaṁkamanāyāti (pts)„Toliko sam uspeo da uradim. Otuda, postoji šansa da učitelj Ānanda sutra dođe u posetu.”
Atha kho āyasmā ānando tassā rattiyā accayena pubbaṇhasamayaṁ nivāsetvā pattacīvaramādāya cetakena bhikkhunā pacchāsamaṇena yena subhassa māṇavassa todeyyaputtassa nivesanaṁ tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā paññatte āsane nisīdi. Atha kho subho māṇavo todeyyaputto yenāyasmā ānando tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā āyasmatā ānandena saddhiṁ sammodi.
pubbaṇhasamayaṁ → pubbanhasamayaṁ (bj) | pattacīvaramādāya → pattacīvaraṁ ādāya (bjt) | atha kho → athakho (th) | pubbaṇhasamayaṁ → pubbaṇha-samayaṁ (pts) | pattacīvaramādāya → patta-cīvaraṁ ādāya (pts) | pacchāsamaṇena → pacchā samaṇena (pts) | todeyyaputtassa → todeyya-puttassa (pts) | tenupasaṅkami upasaṅkamitvā → ten upasaṁkami upasaṁkamitvā (pts) | todeyyaputto yenāyasmā → todeyya-putto yen āyasmā (pts)I tako, ujutro, poštovani Ānanda se obukao, uze svoju prosjačku zdelu i gornji ogrtač, pa zajedno sa monahom Ćetakom, kao svojim pratiocem, krenu put kuće u kojoj je živeo Subha. Kada je stigao, sede na unapred pripremljeno mesto. Zatim mu priđe Subha, Todeyyin sin, i ljubazno se pozdravi sa njim.
Sammodanīyaṁ kathaṁ sāraṇīyaṁ vītisāretvā ekamantaṁ nisīdi. Ekamantaṁ nisinno kho subho māṇavo todeyyaputto āyasmantaṁ ānandaṁ etadavoca:
sāraṇīyaṁ → sārāṇīyaṁ (bj, sya-all, pts) | ekamantaṁ → ekamāntaṁ (pts) | todeyyaputto → todeyya-putto (pts) | etadavoca → etad avoca bhavaṁ (pts)Kada taj učtivi i prijateljski razgovor bi završen, sede on sa strane i reče:
“bhavañhi ānando tassa bhoto gotamassa dīgharattaṁ upaṭṭhāko santikāvacaro samīpacārī.
bhavañhi → bhavaṁ hi (bjt) | bhavañhi → hi (pts) | samīpacārī → samīpa-cārī (pts)„Učitelj Ānanda je dugo bio lični pratilac učitelja Gotame, često u njegovom prisustvu, živeo kraj njega.
Bhavametaṁ ānando jāneyya, yesaṁ so bhavaṁ gotamo dhammānaṁ vaṇṇavādī ahosi, yattha ca imaṁ janataṁ samādapesi nivesesi patiṭṭhāpesi.
patiṭṭhāpesi → So all other MSS.; Sm ṭhāp- throughout. (pts note) | bhavametaṁ → bhavaṁ etaṁ (bjt, pts) | vaṇṇavādī → vaṇṇa-vādī (pts)Poštovani bi trebalo da zna stvari je učitelj Gotama hvalio, u kojima je ljude podsticao, učvršćivao, ustaljivao.
Katamesānaṁ kho, bho ānanda, dhammānaṁ so bhavaṁ gotamo vaṇṇavādī ahosi; kattha ca imaṁ janataṁ samādapesi nivesesi patiṭṭhāpesī”ti?
kho → Bm Gr omit. (pts note) | kattha → Sc katamañ; Sd katthañ; Smt kathañ. 4 SS give the full text; Bm inserts ii. 40-43 down to yam pi māṇava bhikkhu pāṇātipātaṁ . . . sīlasmiṁ. Tato paraṁ sabbaṁ vitthāretabbaṁ . . . pa . . . yathā vā pan'; eke bhonto, etc. (D. ii. 62). Ayaṁ kho so māṇava bhikkhu evaṁ sīla-sampanno (D. ii. 63). (pts note) | patiṭṭhāpesīti → patiṭṭhāpesī ti (bjt) | vaṇṇavādī → vaṇṇa-vādī (pts)Koje su te stvari?.”
“Tiṇṇaṁ kho, māṇava, khandhānaṁ so bhagavā vaṇṇavādī ahosi; ettha ca imaṁ janataṁ samādapesi nivesesi patiṭṭhāpesi.
māṇava → māṇavaka (sya-all) | vaṇṇavādī → vaṇṇa-vādī (pts)„Tri su sastojka, učeniče, koja je Blaženi hvalio, u njima ljude podsticao, učvršćivao i ustaljivao.
Katamesaṁ tiṇṇaṁ?A koja tri?
Ariyassa sīlakkhandhassa, ariyassa samādhikkhandhassa, ariyassa paññākkhandhassa.
paññākkhandhassa → paññakkhandhassa (pts)Plemeniti sastojak vrline, plemeniti sastojak koncentracije i plemeniti sastojak mudrosti.
Imesaṁ kho, māṇava, tiṇṇaṁ khandhānaṁ so bhagavā vaṇṇavādī ahosi; ettha ca imaṁ janataṁ samādapesi nivesesi patiṭṭhāpesī”ti.
māṇava → māṇavaka (sya-all) | vaṇṇavādī → vaṇṇa-vādī (pts)Ta tri sastojka je Blaženi hvalio, u njima je ljude podsticao, učvršćivao i ustaljivao.”
1. Sīlakkhandha1. Sastojak vrline
“Katamo pana so, bho ānanda, ariyo sīlakkhandho, yassa so bhavaṁ gotamo vaṇṇavādī ahosi, yattha ca imaṁ janataṁ samādapesi nivesesi patiṭṭhāpesī”ti?
bho → ko (sya-all) | patiṭṭhāpesīti → patiṭṭhāpesī ti (bjt) | vaṇṇavādī → vaṇṇa-vādī (pts)„A kakav je to, učitelju Ānanda, plemeniti sastojak vrline, koji je učitelj Gotama hvalio, u njemu ljude podsticao, učvršćivao i ustaljivao?”
“Idha, māṇava, tathāgato loke uppajjati arahaṁ sammāsambuddho vijjācaraṇasampanno sugato lokavidū anuttaro purisadammasārathi satthā devamanussānaṁ buddho bhagavā.„Tako, učeniče, Tathāgata se pojavi u ovome svetu, plemenit i potpuno probuđen, usavršen u znanju i ponašanju, srećan, znalac svetova, nenadmašni vodič onima kojima je potreban putokaz, učitelj božanskim i ljudskim bićima, budan, blažen.
So imaṁ lokaṁ sadevakaṁ samārakaṁ sabrahmakaṁ sassamaṇabrāhmaṇiṁ pajaṁ sadevamanussaṁ sayaṁ abhiññā sacchikatvā pavedeti.
sassamaṇabrāhmaṇiṁ → sassamaṇa brāhmaṇiṁ (bjt)Snagom vlastite spoznaje razumeo je i zna da objasni ovaj svet, njegove dobre i zle duhove, božanstva, pokolenja isposnika i sveštenika, plemenitih i običnih ljudi.
So dhammaṁ deseti ādikalyāṇaṁ majjhekalyāṇaṁ pariyosānakalyāṇaṁ sātthaṁ sabyañjanaṁ kevalaparipuṇṇaṁ parisuddhaṁ brahmacariyaṁ pakāseti.On propoveda učenje i slovom i duhom, divno na početku, divno u sredini, divno na kraju; upućuje na potpuno savršen i pročišćen svetački život.
Taṁ dhammaṁ suṇāti gahapati vā gahapatiputto vā aññatarasmiṁ vā kule paccājāto.
paccājāto → pacchājāto (sya-all)A kućedomaćin ili kućedomaćinov sin ili neko rođen u nekom drugom klanu čuje tu Dhammu.
So taṁ dhammaṁ sutvā tathāgate saddhaṁ paṭilabhati.Kad čuje Dhammu, on stiče poverenje u Tathāgatu.
So tena saddhāpaṭilābhena samannāgato iti paṭisañcikkhati:
iti → itipi (sya-all) | paṭisañcikkhati → paṭisaṁcikkhati (bjt)Kad poseduje poverenje, ovako razmišlja:
‘sambādho gharāvāso rajopatho, abbhokāso pabbajjā,
rajopatho → rajāpatho (bj, sya-all) | rajāpatho → rajopatho (bj: katthaci)’Domaćinski život je skučen i prašnjav. Svetački život je poput širokog polja.
nayidaṁ sukaraṁ agāraṁ ajjhāvasatā ekantaparipuṇṇaṁ ekantaparisuddhaṁ saṅkhalikhitaṁ brahmacariyaṁ carituṁ.Nije lako živeći u kući praktikovati svetački život potpuno savršen i čist, nalik uglačanoj školjki.
Yannūnāhaṁ kesamassuṁ ohāretvā kāsāyāni vatthāni acchādetvā agārasmā anagāriyaṁ pabbajeyyan’ti.
yannūnāhaṁ → yaṁnūnāhaṁ (my)Kako bi bilo da obrijem kosu i bradu, ogrnem žuti ogrtač i napustivši dom odem u beskućnike?’
So aparena samayena appaṁ vā bhogakkhandhaṁ pahāya mahantaṁ vā bhogakkhandhaṁ pahāya appaṁ vā ñātiparivaṭṭaṁ pahāya mahantaṁ vā ñātiparivaṭṭaṁ pahāya kesamassuṁ ohāretvā kāsāyāni vatthāni acchādetvā agārasmā anagāriyaṁ pabbajati.Posle izvesnog vremena, on zaista obrije kosu i bradu, obuče žuti ogrtač i ostavivši iza sebe domaćinski život, postane beskućnik.
So evaṁ pabbajito samāno pātimokkhasaṁvarasaṁvuto viharati, ācāragocarasampanno, anumattesu vajjesu bhayadassāvī, samādāya sikkhati sikkhāpadesu, kāyakammavacīkammena samannāgato kusalena, parisuddhājīvo, sīlasampanno, indriyesu guttadvāro, satisampajaññena samannāgato, santuṭṭho.
anumattesu → aṇumattesu (bj) | sikkhati → rakkhati (bj) | kāyakammavacīkammena → kāyakammena (bj) | + → bhojane mattaññū (bjt)Kada je tako otišao u beskućnike, živi on obuzdan granicama Pātimokkhe, savršenog ponašanja i delovanja. Videći opasnost i u najmanjoj pogrešci, vežba sebe držeći se pravila vežbanja. I telom i rečima čini samo ono što je korisno, njegov život biva pročišćen, a on prožet vrlinom. Stražari na vratima čula, učvrstio je svesnost i jasno razumevanje, zadovoljan je.
Kathañca, māṇava, bhikkhu sīlasampanno hoti?A kako to, učeniče, monah postaje usavršen u vrlini?
Idha, māṇava, bhikkhu pāṇātipātaṁ pahāya pāṇātipātā paṭivirato hoti, nihitadaṇḍo nihitasattho lajjī dayāpanno, sabbapāṇabhūtahitānukampī viharati.Odustavši od ubijanja živih bića, napustivši ubijanje živih bića, monah je odložio štap i oružje, živi pun obzira i blag, ispunjen saosećanjem prema svim bićima.
Yampi, māṇava, bhikkhu pāṇātipātaṁ pahāya pāṇātipātā paṭivirato hoti, nihitadaṇḍo nihitasattho lajjī dayāpanno, sabbapāṇabhūtahitānukampī viharati;
yampi māṇava bhikkhu pāṇātipātaṁ → idampissa hoti sīlasmiṁ adinnādānaṁ (bj) | pāṇātipātā → adinnādānā (bj) | yampi → yaṁpi (th)Odustavši od ubijanja živih bića, napustivši ubijanje živih bića, monah je odložio štap i oružje, živi pun obzira i blag, ispunjen saosećanjem prema svim bićima.
idampissa hoti sīlasmiṁ.
sīlasmiṁ → athā sāmaññaphalasutte 194 yāva 210 anucchedesu evaṁ | + → tato paraṁ sabbaṁ vitthāretabbaṁ (th)To je takođe deo njegove vrline.
Yathā vā paneke bhonto samaṇabrāhmaṇā saddhādeyyāni bhojanāni bhuñjitvā te evarūpāya tiracchānavijjāya micchājīvena jīvitaṁ kappenti,
jīvitaṁ → jīvikaṁ (sya-all) | ārācārī → anācārī (bj: machasaṁ) | theto → ṭheto (bj: syā) | vācaṁ → pisuṇāvācaṁ (bj: PTS) | anuppadātā → appadātā (bj: PTS) | samaggārāmo → samaggarāmo (bj: machasaṁ) | vācaṁ → pharusāvācaṁ (bj: PTS) | pemanīyā → pemaniyā (bj: machasaṁ) | tathārūpaṁ → evarūpiṁ (bj: PTS) | + → yāva anucchedesu evaṁ vitthāretabbaṁ yathā (my)’Ima asketa i brahmana koji, živeći od hrane koju im daruju predani, još uvek zarađuju takvim nedoličnim znanjem, takvim pogrešnim življenjem
seyyathidaṁ—santikammaṁ paṇidhikammaṁ bhūtakammaṁ bhūrikammaṁ vassakammaṁ vossakammaṁ vatthukammaṁ vatthuparikammaṁ ācamanaṁ nhāpanaṁ juhanaṁ vamanaṁ virecanaṁ uddhaṁvirecanaṁ adhovirecanaṁ sīsavirecanaṁ kaṇṇatelaṁ nettatappanaṁ natthukammaṁ añjanaṁ paccañjanaṁ sālākiyaṁ sallakattiyaṁ dārakatikicchā mūlabhesajjānaṁ anuppadānaṁ osadhīnaṁ paṭimokkho
vatthuparikammaṁ → vatthuparikiraṇaṁ (bj); vatthuparikaraṇaṁ (sya-all) | nhāpanaṁ → nahāpanaṁ (bj) | uddhaṁvirecanaṁ → uddhavirecanaṁ (bj, sya-all) | bhūtakammaṁ → bhūmikammaṁ (sya-all) | nettatappanaṁ → nettappānaṁ (sya-all) | dārakatikicchā → dārakatikicchaṁ (sya-all) | seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th)kao što su: obećavanje darova božanstvima u zamenu za učinjene usluge; ispunjavanje takvih obećanja; rituali vezani za demone; recitovanje bajalica za zaštitu kuće; izazivanje potencije i sterilnosti; pripremanje i osvećivanje lokacije za kuću; rituali koji uključuju ispiranje usta i kupanje; prinošenje žrtava sa vatrom; prepisivanje sredstava za povraćanje, pražnjenje creva i izbacivanje šlajma; prepisivanje ulja za uho, kapi za oči i nos, masti i melema; operisanje očiju i ušiju; opšte operacije na telu; pedijatrija; primena lekovitih korena; povezi sa melemima od lekovitih biljaka.
iti vā iti evarūpāya tiracchānavijjāya micchājīvā paṭivirato hoti.on je odustao od takvog nedoličnog znanja, takvog pogrešnog življenja.’
Yampi, māṇava, bhikkhu yathā vā paneke bhonto samaṇabrāhmaṇā saddhādeyyāni bhojanāni bhuñjitvā te evarūpāya tiracchānavijjāya micchājīvena jīvitaṁ kappenti,
jīvitaṁ → jīvikaṁ (sya-all) | yampi → yaṁpi (th)’Ima asketa i brahmana koji, živeći od hrane koju im daruju predani, još uvek zarađuju takvim nedoličnim znanjem, takvim pogrešnim življenjem
seyyathidaṁ—santikammaṁ paṇidhikammaṁ …pe… osadhīnaṁ paṭimokkho
seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th)kao što su: obećavanje darova božanstvima u zamenu za učinjene usluge… povezi sa melemima od lekovitih biljaka.
iti vā iti evarūpāya tiracchānavijjāya micchājīvā paṭivirato hoti.on je odustao od takvog nedoličnog znanja, takvog pogrešnog življenja.’
Idampissa hoti sīlasmiṁ.To je takođe deo njegove vrline.
Sa kho so, māṇava, bhikkhu evaṁ sīlasampanno na kutoci bhayaṁ samanupassati, yadidaṁ sīlasaṁvarato.
Sa kho so → ayaṁ kho so (mr) | so → ayaṁ kho so (cck: ka.)Učeniče, monah koji je tako prožet vrlinom ne vidi bilo kakvu opasnost u svojoj obuzdanosti vrlinom.
Seyyathāpi, māṇava, rājā khattiyo muddhāvasitto nihatapaccāmitto na kutoci bhayaṁ samanupassati, yadidaṁ paccatthikato;
rājā → (bj) | kutoci → kutopi (sya-all)Kao što pomazani plemeniti kralj, što porazio je neprijatelje, ne vidi bilo kakvu opasnost od svojih neprijatelja,
evameva kho, māṇava, bhikkhu evaṁ sīlasampanno na kutoci bhayaṁ samanupassati, yadidaṁ sīlasaṁvarato.
kutoci → kutopi (sya-all)isto tako i monah koji je tako prožet vrlinom ne vidi bilo kakvu opasnost u svojoj obuzdanosti vrlinom.
So iminā ariyena sīlakkhandhena samannāgato ajjhattaṁ anavajjasukhaṁ paṭisaṁvedeti.Kad poseduje taj kvalitet obuzdanosti u vrlini, doživljava onu vrstu sreće kojoj se ne može ništa prigovoriti.
Evaṁ kho, māṇava, bhikkhu sīlasampanno hoti.Na taj način, učeniče, monah je prožet vrlinom.
Ayaṁ kho so, māṇava, ariyo sīlakkhandho yassa so bhagavā vaṇṇavādī ahosi, yattha ca imaṁ janataṁ samādapesi nivesesi patiṭṭhāpesi.
yattha → ettha (sya-all, pts) | vaṇṇavādī → vaṇṇavādi (pts)To je, učeniče, sastojak plemenite vrline koji je Blaženi hvalio, u njemu ljude podsticao, učvršćivao i ustaljivao.
Atthi cevettha uttarikaraṇīyan”ti.
uttarikaraṇīyanti → uttariṁ karaṇīyanti (bj, sya-all)Ali još ima toga što treba učiniti.”
“Acchariyaṁ, bho ānanda, abbhutaṁ, bho ānanda.
abbhutaṁ → abbhūtaṁ (sya-all)’Zadivljujuće je to, učitelju Ānanda, čudesno je to.
So cāyaṁ, bho ānanda, ariyo sīlakkhandho paripuṇṇo, no aparipuṇṇo.
so cāyaṁ → sopāyaṁ (bj)Taj plemeniti sastojak vrline je potpun, a ne nepotpun.
Evaṁ paripuṇṇañcāhaṁ, bho ānanda, ariyaṁ sīlakkhandhaṁ ito bahiddhā aññesu samaṇabrāhmaṇesu na samanupassāmi.
paripuṇṇañcāhaṁ → paripuṇṇaṁ vāham (pts) | paripuṇṇañcāhaṁ → paripuṇṇaṁ cāhaṁ (my) | evaṁ paripuṇṇañcāhaṁ bho → evamparipuṇṇañcāhambho (bjt)I ja ne vidim tako potpun plemeniti sastojak vrline kod drugih asketa i brahmana, izvan ove zajednice.
Evaṁ paripuṇṇañca, bho ānanda, ariyaṁ sīlakkhandhaṁ ito bahiddhā aññe samaṇabrāhmaṇā attani samanupasseyyuṁ, te tāvatakeneva attamanā assu:
evaṁ paripuṇṇañca → evamparipuṇṇañca (bjt)I ako bi drugi askete i brahmani, izvan ove zajednice, videli tako potpun plemeniti sastojak vrline, oni bi se time zadovoljili:
‘alamettāvatā, katamettāvatā, anuppatto no sāmaññattho, natthi no kiñci uttarikaraṇīyan’ti.
uttarikaraṇīyanti → uttariṁ karaṇīyanti (bj, sya-all, pts)’Toliko je dovoljno, toliko smo učinili i cilj asketskog života je dostignut, ničeg više nema što bi trebalo učiniti.’
Atha ca pana bhavaṁ ānando evamāha:Ali učitelj Ānanda ovako reče:
‘atthi cevettha uttarikaraṇīyan’”ti.
uttarikaraṇīyanti → uttariṁ karaṇīyanti (sya-all) | uttarikaraṇīya’’’nti → imassa anantaraṁ sī. pī. potthakesu ‘‘paṭhamabhāṇavāraṁ’’ti pāṭho dissati (cck note) | uttarikaraṇīyanti → uttariṁ karaṇīyanti paṭhamakabhāṇavāraṁ (bjt)’Još uvek ima toga što bi trebalo učiniti.’”
2. Samādhikkhandha2. Sastojak koncentracije
“Katamo pana so, bho ānanda, ariyo samādhikkhandho, yassa so bhavaṁ gotamo vaṇṇavādī ahosi, yattha ca imaṁ janataṁ samādapesi nivesesi patiṭṭhāpesī”ti?
patiṭṭhāpesīti → patiṭṭhāpesī ti (bjt)„A kakav je to, učitelju Ānanda, plemeniti sastojak koncentracije, koji je učitelj Gotama hvalio, u njemu ljude podsticao, učvršćivao i ustaljivao?”
“Kathañca, māṇava, bhikkhu indriyesu guttadvāro hoti?
kathañca → kathañca pana (sya-all)„Kako to, učeniče, monah stražari na vratima čula?
Idha, māṇava, bhikkhu cakkhunā rūpaṁ disvā na nimittaggāhī hoti nānubyañjanaggāhī;Kad vidi oblik okom, monah se ne veže za njegova obeležja i detalje.
yatvādhikaraṇamenaṁ cakkhundriyaṁ asaṁvutaṁ viharantaṁ abhijjhādomanassā pāpakā akusalā dhammā anvāssaveyyuṁ; tassa saṁvarāya paṭipajjati, rakkhati cakkhundriyaṁ, cakkhundriye saṁvaraṁ āpajjati.Pošto, kad ostavi oko bez nadzora, loša, štetna stanja gramzivosti i odbojnosti mogu da ga osvoje, vežba njegovo obuzdavanje, stražari nad čulom vida, obuzdava čulo vida.
Sotena saddaṁ sutvā …pe…Kad zvuk čuje uhom…
ghānena gandhaṁ ghāyitvā …Kad oseti miris nosom…
jivhāya rasaṁ sāyitvā …Kad okusi ukus jezikom…
kāyena phoṭṭhabbaṁ phusitvā …Kad telom dodirne neki predmet…
manasā dhammaṁ viññāya na nimittaggāhī hoti nānubyañjanaggāhī;Kad umom prepozna neki mentalni objekat, monah se ne veže za njegova obeležja i detalje.
yatvādhikaraṇamenaṁ manindriyaṁ asaṁvutaṁ viharantaṁ abhijjhādomanassā pāpakā akusalā dhammā anvāssaveyyuṁ; tassa saṁvarāya paṭipajjati, rakkhati manindriyaṁ, manindriye saṁvaraṁ āpajjati.Pošto, kad ostavi um bez nadzora, loša, štetna stanja gramzivosti i odbojnosti mogu da ga osvoje, on vežba njegovo obuzdavanje, stražari nad čulom uma, obuzdava čulo uma.
So iminā ariyena indriyasaṁvarena samannāgato ajjhattaṁ abyāsekasukhaṁ paṭisaṁvedeti.Kad poseduje taj kvalitet obuzdanosti u vrlini, doživljava onu vrstu sreće kojoj se ne može ništa prigovoriti.
Evaṁ kho, māṇava, bhikkhu indriyesu guttadvāro hoti.Na taj način, učeniče, monah stražari na vratima čula.
Kathañca, māṇava, bhikkhu satisampajaññena samannāgato hoti?A kako to, učeniče, monah poseduje svesnost i jasno razumevanje?
Idha, māṇava, bhikkhu abhikkante paṭikkante sampajānakārī hoti, ālokite vilokite sampajānakārī hoti, samiñjite pasārite sampajānakārī hoti, saṅghāṭipattacīvaradhāraṇe sampajānakārī hoti, asite pīte khāyite sāyite sampajānakārī hoti, uccārapassāvakamme sampajānakārī hoti, gate ṭhite nisinne sutte jāgarite bhāsite tuṇhībhāve sampajānakārī hoti.
samiñjite → sammiñjite (bjt, th)Tako što, učeniče, kad odlazi i dolazi, monah postupa sa jasnim razumevanjem; kad gleda pravo i kad gleda u stranu, postupa sa jasnim razumevanjem; kad savija i kad pruža svoje udove, postupa sa jasnim razumevanjem; kad oblači svoj donji ogrtač, kad nosi spoljašnji ogrtač i zdelu za prošenje hrane, postupa sa jasnim razumevanjem; kad jede, pije, žvaće i guta hranu, postupa sa jasnim razumevanjem; kad obavlja veliku i malu nuždu, postupa sa jasnim razumevanjem; kad hoda, stoji, sedi, leže i ustaje, govori i ćuti, postupa sa jasnim razumevanjem.
Evaṁ kho, māṇava, bhikkhu satisampajaññena samannāgato hoti.Na taj način, učeniče, monah poseduje svesnost i jasno razumevanje.
Kathañca, māṇava, bhikkhu santuṭṭho hoti?A kako je to, učeniče, monah zadovoljan?
Idha, māṇava, bhikkhu santuṭṭho hoti kāyaparihārikena cīvarena kucchiparihārikena piṇḍapātena. So yena yeneva pakkamati, samādāyeva pakkamati.
kāyaparihārikena → kāyaparihāriyena (bj) | kucchiparihārikena → kucchiparihāriyena (bj)Monah je zadovoljan ogrtačem da zaštiti telo i dobijenom hranom da utoli glad; gde god da krene, sa sobom nosi samo ogrtač i zdelu.
Seyyathāpi, māṇava, pakkhī sakuṇo yena yeneva ḍeti, sapattabhārova ḍeti;
sapattabhārova → sapattabhāroyeva (sya-all)Kao i ptici što su, kud god da krene, jedini teret sopstvena krila,
evameva kho, māṇava, bhikkhu santuṭṭho hoti kāyaparihārikena cīvarena kucchiparihārikena piṇḍapātena. So yena yeneva pakkamati, samādāyeva pakkamati.
kāyaparihārikena → kāyaparihāriyena (bj) | kucchiparihārikena → kucchiparihāriyena (bj)tako je i monah zadovoljan ogrtačem da zaštiti telo i dobijenom hranom da utoli glad; gde god da krene, sa sobom nosi samo ogrtač i zdelu.
Evaṁ kho, māṇava, bhikkhu santuṭṭho hoti.Na taj način, učeniče, monah je zadovoljan.
So iminā ca ariyena sīlakkhandhena samannāgato, iminā ca ariyena indriyasaṁvarena samannāgato, iminā ca ariyena satisampajaññena samannāgato, imāya ca ariyāya santuṭṭhiyā samannāgatoKad poseduje takav plemeniti sastojak vrline i plemenitu obuzdanost čula, kada poseduje takvu plemenitu svesnost i jasno razumevanje, kada poseduje pleminitu zadovoljenost,
vivittaṁ senāsanaṁ bhajati araññaṁ rukkhamūlaṁ pabbataṁ kandaraṁ giriguhaṁ susānaṁ vanapatthaṁ abbhokāsaṁ palālapuñjaṁ.tada odlazi na osamljeno, mirno mesto: u šumu, podnožje drveta, planinu, klisuru, pećinu, mesto za kremaciju, gustu džunglu, proplanak, stog sena.
So pacchābhattaṁ piṇḍapātapaṭikkanto nisīdati pallaṅkaṁ ābhujitvā, ujuṁ kāyaṁ paṇidhāya, parimukhaṁ satiṁ upaṭṭhapetvā.
piṇḍapātapaṭikkanto → piṇḍapātappaṭikkanto (my)Kada se vrati iz prošenja hrane, posle jela, seda nogu ukrštenih, uspravnog tela i ustali svesnost pred sobom.
So abhijjhaṁ loke pahāya vigatābhijjhena cetasā viharati abhijjhāya cittaṁ parisodheti.
loke → lobhaṁ (sya-all)Napustivši pohlepu za ovim svetom, živi uma oslobođenog pohlepe; um svoj pročišćuje od pohlepe.
Byāpādapadosaṁ pahāya abyāpannacitto viharati sabbapāṇabhūtahitānukampī byāpādapadosā cittaṁ parisodheti.Napustivši zlovolju i mržnju, živi uma oslobođenog zlovolje, stalo mu je do dobrobiti svih živih bića; um svoj pročišćuje od zlovolje i mržnje.
Thinamiddhaṁ pahāya vigatathinamiddho viharati ālokasaññī sato sampajāno, thinamiddhā cittaṁ parisodheti.
thinamiddhaṁ → thīnamiddhaṁ (sya-all) | vigatathinamiddho → vigatathīnamiddho (sya-all) | thinamiddhā → thīnamiddhā (sya-all)Napustivši tromost i pospanost, živi oslobođen tromosti i pospanosti, opaža svetlost, svestan i s jasnim razumevanjem; um svoj pročišćuje od tromosti i pospanosti.
Uddhaccakukkuccaṁ pahāya anuddhato viharati ajjhattaṁ vūpasantacitto uddhaccakukkuccā cittaṁ parisodheti.Napustivši uznemirenost i kajanje, živi neuznemiren, uma sasvim spokojnog; um svoj pročišćuje od uznemirenosti i kajanja.
Vicikicchaṁ pahāya tiṇṇavicikiccho viharati akathaṅkathī kusalesu dhammesu, vicikicchāya cittaṁ parisodheti.
akathaṅkathī → akathaṁkathī (my, bjt, th, ms2005)Napustivši sumnjičavost, živi tako što je prevazišao sumnjičavost, jasno razabira povoljna mentalna stanja; um svoj pročišćuje od sumnjičavosti.
Seyyathāpi, māṇava, puriso iṇaṁ ādāya kammante payojeyya.Isto tako, učeniče, zamisli čoveka koji uzme novac u zajam i hoće da pokrene sopstveni posao.
Tassa te kammantā samijjheyyuṁ.I taj mu posao dobro krene,
So yāni ca porāṇāni iṇamūlāni tāni ca byantiṁ kareyya, siyā cassa uttariṁ avasiṭṭhaṁ dārabharaṇāya.
byantiṁ kareyya → byantīkareyya (bj, sya-all)tako da je u stanju da vrati pozajmicu i još mu ostane dovoljno da izdržava svoju ženu.
Tassa evamassa:Kad kasnije na sve to pomisli,
‘ahaṁ kho pubbe iṇaṁ ādāya kammante payojesiṁ.
Tassa me te kammantā samijjhiṁsu.
+ → te (th)
Sohaṁ yāni ca porāṇāni iṇamūlāni tāni ca byantiṁ akāsiṁ, atthi ca me uttariṁ avasiṭṭhaṁ dārabharaṇāyā’ti.
byantiṁ → byantī (bj) | ca → (sya-all) | byantiṁ akāsiṁ → byantīakāsiṁ (sya-all)
So tatonidānaṁ labhetha pāmojjaṁ, adhigaccheyya somanassaṁ.
tatonidānaṁ → tato nidānaṁ (bjt) | adhigaccheyya → adhigacche (th)čovek je vedar i ispunjen radošću.
Seyyathāpi, māṇava, puriso ābādhiko assa dukkhito bāḷhagilāno; bhattañcassa nacchādeyya, na cassa kāye balamattā.
bhattañcassa → bhattaṁ cassa (bjt)Ili zamisli čoveka koji je bolestan, muči ga teška, po život opasna bolest, tako da nije u stanju ni da jede i telo mu je malaksalo.
So aparena samayena tamhā ābādhā mucceyya, bhattañcassa chādeyya, siyā cassa kāye balamattā.Kasnije se oporavi od te bolesti, vrati mu se apetit i telo mu povrati snagu.
Tassa evamassa:Kad kasnije na sve to pomisli,
‘ahaṁ kho pubbe ābādhiko ahosiṁ dukkhito bāḷhagilāno, bhattañca me nacchādesi, na ca me āsi kāye balamattā.
ca → cassa (bj) | bhattañca → bhattaṁ ca (bjt)
Somhi etarahi tamhā ābādhā mutto bhattañca me chādeti, atthi ca me kāye balamattā’ti.
chādeti → chādesi (sya-all)
So tatonidānaṁ labhetha pāmojjaṁ, adhigaccheyya somanassaṁ.
tatonidānaṁ → tato nidānaṁ (bjt) | adhigaccheyya → adhigacche (th)čovek je vedar i ispunjen radošću.
Seyyathāpi, māṇava, puriso bandhanāgāre baddho assa.
baddho → bandho (sya-all)Ili zamisli, učeniče, čoveka zatočenog u zatvoru.
So aparena samayena tamhā bandhanāgārā mucceyya sotthinā abbhayena, na cassa kiñci bhogānaṁ vayo.
abbhayena → abbayena (bj) | abbhayena → abhayena (th)No onda ga iz tog zatvora oslobode, i on je na sigurnom, bez straha, bez ikakve štete po svoj imetak.
Tassa evamassa:Kad kasnije na sve to pomisli,
‘ahaṁ kho pubbe bandhanāgāre baddho ahosiṁ.
baddho → bandho (sya-all)
Somhi etarahi tamhā bandhanāgārā mutto sotthinā abbhayena, natthi ca me kiñci bhogānaṁ vayo’ti.
abbhayena → abbayena (bj) | abbhayena → abhayena (th)
So tatonidānaṁ labhetha pāmojjaṁ, adhigaccheyya somanassaṁ.
adhigaccheyya → adhigacche (th)čovek je vedar i ispunjen radošću.
Seyyathāpi, māṇava, puriso dāso assa anattādhīno parādhīno na yenakāmaṅgamo.
assa → (sya-all) | yenakāmaṅgamo → yenakāmaṁgamo (my, ms2005)Ili zamisli nekog slugu, čoveka koji nije sam svoj gospodar, već zavisi od drugih, bez prava da ide kud mu je volja.
So aparena samayena tamhā dāsabyā mucceyya, attādhīno aparādhīno bhujisso yenakāmaṅgamo.
yenakāmaṅgamo → yenakāmaṁgamo (my, ms2005)No onda ga oslobode ropstva, tako da postane sam svoj gospodar, a ne zavisi od drugih, slobodan da ide kud god mu je volja.
Tassa evamassa:Kad kasnije na sve to pomisli,
‘ahaṁ kho pubbe dāso ahosiṁ anattādhīno parādhīno na yenakāmaṅgamo.
anattādhīno → na attādhīno (sya-all) | yenakāmaṅgamo → yenakāmaṁgamo (my, ms2005)
Somhi etarahi tamhā dāsabyā mutto attādhīno aparādhīno bhujisso yenakāmaṅgamo’ti.
yenakāmaṅgamoti → yenakāmaṁgamoti (my, ms2005)
So tatonidānaṁ labhetha pāmojjaṁ, adhigaccheyya somanassaṁ.
adhigaccheyya → adhigacche (th)čovek je vedar i ispunjen radošću.
Seyyathāpi, māṇava, puriso sadhano sabhogo kantāraddhānamaggaṁ paṭipajjeyya dubbhikkhaṁ sappaṭibhayaṁ.Ili zamisli bogatog trgovca, s velikom tovarom, koji sa malo hrane krene opasnim putem kroz pustinju.
So aparena samayena taṁ kantāraṁ nitthareyya, sotthinā gāmantaṁ anupāpuṇeyya khemaṁ appaṭibhayaṁ.I uspe da pređe tu pustinju i vrati se u svoje selo, bez ikakve štete po sebe i svoj tovar.
Tassa evamassa:Kad kasnije na sve to pomisli,
‘ahaṁ kho pubbe sadhano sabhogo kantāraddhānamaggaṁ paṭipajjiṁ dubbhikkhaṁ sappaṭibhayaṁ.
Somhi etarahi taṁ kantāraṁ nitthiṇṇo, sotthinā gāmantaṁ anuppatto khemaṁ appaṭibhayan’ti.
etarahi taṁ kantāraṁ → etarahi kantāraṁ (csp1ed) | nitthiṇṇo → tiṇṇo (bj) | taṁ → (cck)
So tatonidānaṁ labhetha pāmojjaṁ, adhigaccheyya somanassaṁ.
tatonidānaṁ → tato nidānaṁ (bjt) | adhigaccheyya → adhigacche (th)čovek je vedar i ispunjen radošću.
Evameva kho, māṇava, bhikkhu yathā iṇaṁ yathā rogaṁ yathā bandhanāgāraṁ yathā dāsabyaṁ yathā kantāraddhānamaggaṁ, evaṁ ime pañca nīvaraṇe appahīne attani samanupassati.
appahīne → appahīṇe (bjt)Na isti način, učeniče, kada vidi da pet prepreka nije prevladao u sebi, monah ih jednu za drugom razume kao dug, bolest, zatvor, ropstvo i put preko pustinje.
Seyyathāpi, māṇava, yathā āṇaṇyaṁ yathā ārogyaṁ yathā bandhanāmokkhaṁ yathā bhujissaṁ yathā khemantabhūmiṁ.
āṇaṇyaṁ → ānaṇyaṁ (bjt) | bandhanāmokkhaṁ → bandhanā mokkhaṁ (bjt)Ali kada vidi da je tih pet prepreka prevladao u sebi, monah ih jednu za drugom razume kao život bez dugova, zdravlje, izlazak iz zatvora, slobodu i bezbedno mesto.
Evameva kho bhikkhu ime pañca nīvaraṇe pahīne attani samanupassati.
Evameva kho → evameva (sya-all, csp1ed) | kho → kho māṇava (bj); (cck) | pahīne → pahīṇe (bj)
Tassime pañca nīvaraṇe pahīne attani samanupassato pāmojjaṁ jāyati, pamuditassa pīti jāyati, pītimanassa kāyo passambhati, passaddhakāyo sukhaṁ vedeti, sukhino cittaṁ samādhiyati.
pahīne → pahīṇe (bj) | vedeti → pavedeti (sya-all)Kada vidi da je ovih pet prepreka prevladao u sebi, u monahu se rađa vedrina; sa vedrinom, u njemu se rađa radost. Onome ko je radostan, telo postaje smireno; a onaj čije je telo smireno, oseća zadovoljstvo. Sa osećajem zadovoljstvo, um postaje koncentrisan.
So vivicceva kāmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaṁ savicāraṁ vivekajaṁ pītisukhaṁ paṭhamaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
paṭhamaṁ jhānaṁ → paṭhamajjhānaṁ (pts)Sasvim obuzdanih čula, bez mentalnih nečistoća, ulazi tako monah i ostaje na prvom stupnju zadubljenja, praćenim usmerenom mišlju i istraživanjem, uz ushićenje i zadovoljstvo rođeno iz osame.
So imameva kāyaṁ vivekajena pītisukhena abhisandeti parisandeti paripūreti parippharati, nāssa kiñci sabbāvato kāyassa vivekajena pītisukhena apphuṭaṁ hoti.
apphuṭaṁ → apphutaṁ (sya-all, pts)Onda on natapa i prožima, preplavljuje i ispunjava svoje telo ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz osame. Ne postoji nijedan deo tela koji nije prožet ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz osame.
Seyyathāpi, māṇava, dakkho nhāpako vā nhāpakantevāsī vā kaṁsathāle nhānīyacuṇṇāni ākiritvā udakena paripphosakaṁ paripphosakaṁ sanneyya. Sāyaṁ nhānīyapiṇḍi snehānugatā snehaparetā santarabāhirā phuṭā snehena, na ca paggharaṇī.
sanneyya → sandeyya (sya-all, csp1ed) | sanneyya → sandeyya (cck) | paripphosakaṁ sanneyya → sandeyya parisandeyya (sya-all) | phuṭā → phutā (sya-all) | paggharaṇī → paggharati (sya-all)Kao kad vešti berberin ili njegov pomoćnik sipa prašak u metalnu posudu i meša je s vodom da dobije sapunicu; tada je pena puna vlage, prožeta vlagom iznutra i spolja, ali ne previše;
Evameva kho, māṇava, bhikkhu imameva kāyaṁ vivekajena pītisukhena abhisandeti parisandeti paripūreti parippharati, nāssa kiñci sabbāvato kāyassa vivekajena pītisukhena apphuṭaṁ hoti.isto tako monah natapa i prožima, preplavljuje i ispunjava svoje telo ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz osame, tako da nijedan deo tela ne ostaje nezahvaćen ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz osame.
Yampi, māṇava, bhikkhu vivicceva kāmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaṁ savicāraṁ vivekajaṁ pītisukhaṁ paṭhamaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
So imameva kāyaṁ vivekajena pītisukhena abhisandeti parisandeti paripūreti parippharati, nāssa kiñci sabbāvato kāyassa vivekajena pītisukhena apphuṭaṁ hoti.
apphuṭaṁ → apphutaṁ (sya-all)
Idampissa hoti samādhismiṁ.
samādhismiṁ → samādhimhi (sya-all)To je takođe deo njegove koncentracije.
Puna caparaṁ, māṇava, bhikkhu vitakkavicārānaṁ vūpasamā ajjhattaṁ sampasādanaṁ cetaso ekodibhāvaṁ avitakkaṁ avicāraṁ samādhijaṁ pītisukhaṁ dutiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.A zatim, učeniče, sa smirivanjem usmerene misli i istraživanja, ulazi on i ostaje na drugom stupnju zadubljenja, koji karakterišu kako samopouzdanje i sabranost uma, oslobođenog usmerene misli i istraživanja, tako i ushićenje i zadovoljstvo rođeni iz koncentracije.
So imameva kāyaṁ samādhijena pītisukhena abhisandeti parisandeti paripūreti parippharati, nāssa kiñci sabbāvato kāyassa samādhijena pītisukhena apphuṭaṁ hoti.
apphuṭaṁ → na apphutaṁ (sya-all)Onda on natapa i prožima, preplavljuje i ispunjava svoje telo ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz koncentracije. Ne postoji nijedan deo čitavog tela koji nije prožet ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz koncentracije.
Seyyathāpi, māṇava, udakarahado gambhīro ubbhidodako. Tassa nevassa puratthimāya disāya udakassa āyamukhaṁ, na dakkhiṇāya disāya udakassa āyamukhaṁ, na pacchimāya disāya udakassa āyamukhaṁ, na uttarāya disāya udakassa āyamukhaṁ, devo ca na kālena kālaṁ sammā dhāraṁ anupaveccheyya. Atha kho tamhāva udakarahadā sītā vāridhārā ubbhijjitvā tameva udakarahadaṁ sītena vārinā abhisandeyya parisandeyya paripūreyya paripphareyya, nāssa kiñci sabbāvato udakarahadassa sītena vārinā apphuṭaṁ assa.
ubbhidodako → ubbhitodako (sya-all) | udakassa āyamukhaṁ → (sya-all) | ca na → pana (sya-all) | tameva → tadeva (sya-all) | apphuṭaṁ → apphutaṁ (sya-all) | ettha → Bm yattha. (pts note) | vāham → Bm paripuṇṇañ cāhaṁ. (pts note) | anupaveccheyya → anuppaveccheyya (bjt) | + → vārinā (bjt) | sammā dhāraṁ anupaveccheyya atha kho tamhāva → sammādhāraṁ anuppaveccheyya athakho tamhā ca (th)Učeniče, zamisli duboko jezero, u čijim dubinama je izvor sveže vode i u koje se ne uliva nijedna reka ni sa istoka ni sa zapada, ni sa severa ni sa juga, niti ga bilo kad zapljuskuju kiše; ali hladni izvor u dubinama jezerskim ispuniće i prožeće ga svog, tako da nijedan deo jezera ne ostane neprožet vodom iz tog hladnog izvora.
Evameva kho, māṇava, bhikkhu …pe…
pe → spelled out in full (bjt) | evameva kho → patiṭṭhāpesīti kathañ ca (pts) | + → indriyesu (pts)Na isti način i monah natapa i prožima, preplavljuje i ispunjava svoje telo ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz koncentracije. Ne postoji nijedan deo čitavog tela koji nije prožet ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz koncentracije.
yampi, māṇava, bhikkhu vitakkavicārānaṁ vūpasamā …pe… dutiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
pe → spelled out in full (bjt) | yampi → yaṁpi (th)
So imameva kāyaṁ samādhijena pītisukhena abhisandeti parisandeti paripūreti parippharati, nāssa kiñci sabbāvato kāyassa samādhijena pītisukhena apphuṭaṁ hoti.
so → (sya-all) | apphuṭaṁ → apphutaṁ (sya-all) | hoti → SS Bm insert whole text. (pts note)
Idampissa hoti samādhismiṁ.To je takođe deo njegove koncentracije.
Puna caparaṁ, māṇava, bhikkhu pītiyā ca virāgā upekkhako ca viharati sato sampajāno, sukhañca kāyena paṭisaṁvedeti, yaṁ taṁ ariyā ācikkhanti: ‘upekkhako satimā sukhavihārī’ti, tatiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
upekkhako ca → upekhako (pts) | yaṁ taṁ → yantaṁ (bjt, th) | + → taṁ (bjt)A zatim, učeniče, sa slabljenjem ushićenja monah ostaje spokojan, svestan i s jasnim razumevanjem, sa fizičkim osećajem zadovoljstva. Monah ulazi i ostaje na trećem stupnju zadubljenja, o kojem plemeniti kažu: ‘Srećan je čovek ispunjen spokojstvom i svesnošću!’
So imameva kāyaṁ nippītikena sukhena abhisandeti parisandeti paripūreti parippharati, nāssa kiñci sabbāvato kāyassa nippītikena sukhena apphuṭaṁ hoti.
apphuṭaṁ → apphutaṁ (sya-all) | imameva → imam eva (pts) | nippītikena sukhena → vivekajena pīti-sukhena (pts) | nippītikena sukhena apphuṭaṁ → vivekajena pīti-sukhena apphutaṁ (pts)Onda on natapa i prožima, preplavljuje i ispunjava svoje telo zadovoljstvom, lišenim ushićenja, tako da ne postoji nijedan deo čitavog tela koji nije prožet zadovoljstvom lišenim ushićenja.
Seyyathāpi, māṇava, uppaliniyaṁ vā paduminiyaṁ vā puṇḍarīkiniyaṁ vā appekaccāni uppalāni vā padumāni vā puṇḍarīkāni vā udake jātāni udake saṁvaḍḍhāni udakānuggatāni antonimuggaposīni, tāni yāva caggā yāva ca mūlā sītena vārinā abhisannāni parisannāni paripūrāni paripphuṭāni, nāssa kiñci sabbāvataṁ uppalānaṁ vā padumānaṁ vā puṇḍarīkānaṁ vā sītena vārinā apphuṭaṁ assa.
saṁvaḍḍhāni → saṁvaddhāni (bj) | caggā → ca aggāni (sya-all) | mūlā → mūlāni (sya-all) | paripphuṭāni → paripphutāni (sya-all) | apphuṭaṁ → apphutaṁ (sya-all) | abhisannāni parisannāni → abhissannāni parissannāni (bjt) | udakānuggatāni antonimuggaposīni → udakānugatāni anto nimuggaposīni (th)Kao što u jezeru s plavim, crvenim i belim lotosovim cvetovima, odraslim pod vodom, ti cvetovi ne izlaze na površinu, već cvetaju pod vodom, pa ih sveža voda obliva, natapa, ispunjava i prožima od korena do vrha latica, tako da nijedan deo tih lotosa ne ostane neprožet vodom.
Evameva kho, māṇava, bhikkhu …pe…
pe → spelled out in full (bjt) | + → vitakka vicārā naṁ apphutaṁ hoti (pts)Na isti način i monah natapa i prožima, preplavljuje i ispunjava svoje telo ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz koncentracije. Ne postoji nijedan deo čitavog tela koji nije prožet ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz koncentracije.
yampi, māṇava, bhikkhu pītiyā ca virāgā …pe… tatiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
viharati → Bm repeats as above to evam eva kho māṇava bhikkhu || pa || yam pi . . . || pa || tatiyaṁ . . . Puna ca paraṁ māṇava bhikkhu sukhassa ca . . . apphuṭaṁ hoti. Evam eva kho māṇava bhikkhu . . . || pa || . . . Yam pi, etc. (pts note) | pe → spelled out in full (bjt, pts) | yampi → yaṁpi (th) | tatiyaṁ jhānaṁ upasampajja → upekhako (pts)
So imameva kāyaṁ nippītikena sukhena abhisandeti parisandeti paripūreti parippharati, nāssa kiñci sabbāvato kāyassa nippītikena sukhena apphuṭaṁ hoti.
so → (sya-all) | apphuṭaṁ → apphutaṁ (sya-all)
Idampissa hoti samādhismiṁ.To je takođe deo njegove koncentracije.
Puna caparaṁ, māṇava, bhikkhu sukhassa ca pahānā dukkhassa ca pahānā pubbeva somanassadomanassānaṁ atthaṅgamā adukkhamasukhaṁ upekkhāsatipārisuddhiṁ catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
pubbeva → pubbe va (th)A zatim, učeniče, sa napuštanjem zadovoljstva i bola, kao i s ranijim nestankom radosti i žalosti, monah ulazi i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja, koji nije ni bolan ni prijatan, a čini ga čista svesnost, zasnovana na spokojstvu.
So imameva kāyaṁ parisuddhena cetasā pariyodātena pharitvā nisinno hoti;On sedi prožimajući telo čistim, sjajnim umom,
nāssa kiñci sabbāvato kāyassa parisuddhena cetasā pariyodātena apphuṭaṁ hoti.
apphuṭaṁ → apphutaṁ (sya-all)tako da ne postoji nijedan deo čitavog tela koji nije prožet čistim, sjajnim umom.
Seyyathāpi, māṇava, puriso odātena vatthena sasīsaṁ pārupitvā nisinno assa, nāssa kiñci sabbāvato kāyassa odātena vatthena apphuṭaṁ assa.
apphuṭaṁ assa → apphutaṁ hoti (sya-all)Učeniče, zamisli čoveka koji sedi zaogrnut belim platnom od glave do pete, tako da mu nijedan deo tela ne ostane nezaogrnut tim belim platnom.
Evameva kho, māṇava, bhikkhu …pe…
pe → spelled out in full (bjt)Na isti način i monah natapa i prožima, preplavljuje i ispunjava svoje telo ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz koncentracije. Ne postoji nijedan deo čitavog tela koji nije prožet ushićenjem i zadovoljstvom rođenim iz koncentracije.
yampi, māṇava, bhikkhu sukhassa ca pahānā dukkhassa ca pahānā pubbeva somanassadomanassānaṁ atthaṅgamā adukkhamasukhaṁ upekkhāsatipārisuddhiṁ catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
yampi → yaṁpi (th)
So imameva kāyaṁ parisuddhena cetasā pariyodātena pharitvā nisinno hoti; nāssa kiñci sabbāvato kāyassa parisuddhena cetasā pariyodātena apphuṭaṁ hoti.
so → (sya-all) | apphuṭaṁ → apphutaṁ (sya-all)
Idampissa hoti samādhismiṁ.
idampissa → idam pi ssa (pts)To je takođe deo njegove koncentracije.
Ayaṁ kho so, māṇava, ariyo samādhikkhandho yassa so bhagavā vaṇṇavādī ahosi, yattha ca imaṁ janataṁ samādapesi nivesesi patiṭṭhāpesi.
yattha → ettha (sya-all, pts) | vaṇṇavādī → vaṇṇavādi (pts) | ca → Sdt omit. (pts note) | vaṇṇavādī → vaṇṇa-vādi (pts)I to je, učeniče, sastojak koncentracije, koji je Blaženi hvalio, u njemu ljude podsticao, učvršćivao i ustaljivao.
Atthi cevettha uttarikaraṇīyan”ti.
uttarikaraṇīyanti → uttariṁ karaṇīyanti (bj, sya-all) | cevettha uttarikaraṇīyanti → ev ettha uttariṁ karaṇīyan ti (pts)Ali još ima toga što treba učiniti.”
“Acchariyaṁ, bho ānanda, abbhutaṁ, bho ānanda.
abbhutaṁ → abbhūtaṁ (sya-all)’Zadivljujuće je to, učitelju Ānanda, čudesno je to.
So cāyaṁ, bho ānanda, ariyo samādhikkhandho paripuṇṇo, no aparipuṇṇo.Taj plemeniti sastojak koncentracije je potpun, a ne nepotpun.
Evaṁ paripuṇṇañcāhaṁ, bho ānanda, ariyaṁ samādhikkhandhaṁ ito bahiddhā aññesu samaṇabrāhmaṇesu na samanupassāmi.
bho ānanda → bhoto ānandassa (sya-all) | paripuṇṇañcāhaṁ → paripuṇṇaṁ vāhaṁ (pts) | paripuṇṇaṁ → Sc aparipuṇṇo; St aparipuṇṇaṁ. (pts note) | vāhaṁ → Bm cāyaṁ. (pts note) | paripuṇṇañcāhaṁ → paripuṇṇaṁ cāhaṁ (my)I ja ne vidim tako potpun sastojak plemenite koncentracije kod drugih asketa i brahmana, izvan ove zajednice.
Evaṁ paripuṇṇañca, bho ānanda, ariyaṁ samādhikkhandhaṁ ito bahiddhā aññe samaṇabrāhmaṇā attani samanupasseyyuṁ, te tāvatakeneva attamanā assu:
paripuṇṇañca → paripuṇṇañ ca (pts) | samaṇabrāhmaṇā → samaṇa-brāhmaṇā (pts) | tāvatakeneva → tāvataken eva (pts)I ako bi drugi askete i brahmani, izvan ove zajednice, videli tako potpun plemeniti sastojak koncentracije, oni bi se time zadovoljili:
‘alamettāvatā, katamettāvatā, anuppatto no sāmaññattho, natthi no kiñci uttarikaraṇīyan’ti.
uttarikaraṇīyanti → uttariṁ karaṇīyanti (bj, sya-all, pts) | no → (pts) | ettāvatā → -5 Sct omit. (pts note) | anuppatto → Bm Gr add no. (pts note) | alamettāvatā katamettāvatā → alam ettāvatā katam ettāvatā (pts) | natthi → n atthi (pts) | uttarikaraṇīyanti → uttariṁ karaṇīyan ti (pts)’Toliko je dovoljno, toliko smo učinili i cilj asketskog života je dostignut, ničeg više nema što bi trebalo učiniti.’
Atha ca pana bhavaṁ ānando evamāha:
evamāha → evam aha (pts)Ali učitelj Ānanda ovako reče:
‘atthi cevettha uttarikaraṇīyan’ti.
uttarikaraṇīyanti → uttariṁ karaṇīyanti (bj, sya-all) | cevettha uttarikaraṇīyanti → ev ettha uttariṁ karaṇīyan ti (pts)’Još uvek ima toga što bi trebalo učiniti.’”
3. Paññākkhandha3. Sastojak mudrosti
Katamo pana so, bho ānanda, ariyo paññākkhandho, yassa bho bhavaṁ gotamo vaṇṇavādī ahosi, yattha ca imaṁ janataṁ samādapesi nivesesi patiṭṭhāpesī”ti?
bho → so (bj, sya-all, pts) | patiṭṭhāpesīti → patiṭṭhāpesīti puna caparaṁ māṇava (bj); patiṭṭhāpesi (sya-all) | paññākhandho → Bm paññak-. (pts note) | patiṭṭhāpesīti → Bm -pesi. (pts note) | patiṭṭhāpesīti → patiṭṭhāpesī ti puna caparaṁ māṇava (bjt) | vaṇṇavādī → vaṇṇa-vādī (pts)„A kakav je to, učitelju Ānanda, plemeniti sastojak mudrosti, koji je učitelj Gotama hvalio, u njemu ljude podsticao, učvršćivao i ustaljivao?”
“So evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte ñāṇadassanāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
so → so bhikkhu (bj)„Kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka znanju i viđenju.
So evaṁ pajānāti:I ovako razume:
‘ayaṁ kho me kāyo rūpī cātumahābhūtiko mātāpettikasambhavo odanakummāsūpacayo aniccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo;
odanakummāsūpacayo aniccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo → odanakummāsupacayo niccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo (sya-all) | cātumahābhūtiko → cātummahābhūtiko (bjt, th)’Ovo je moje telo, načinjeno od materijalnog oblika, sastavljeno od četiri velika elementa, stvorili su ga majka i otac, izgradili kuvani pirinač i kaša, podložno je prolaznosti, trošnosti i propadanju, razlaganju i nestanku.’
idañca pana me viññāṇaṁ ettha sitaṁ ettha paṭibaddhan’ti.
idañca → idaṁ ca (bjt)trošnosti i propadanju, razlaganju i nestanku.’
Seyyathāpi, māṇava, maṇi veḷuriyo subho jātimā aṭṭhaṁso suparikammakato accho vippasanno anāvilo sabbākārasampanno. Tatrāssa suttaṁ āvutaṁ nīlaṁ vā pītaṁ vā lohitaṁ vā odātaṁ vā paṇḍusuttaṁ vā.
tatrāssa → tatrassa (bj, sya-all) | anāvilo → (sya-all) | maṇi veḷuriyo → maṇiveḷuriyo (th)Učeniče, zamisli divan dragi kamen beril boje najčistijeg mora, s osam stranica, dobro obrađen, čist i proziran, koji krase sve druge dobre osobine; a kroz njega su provučene plava, žuta, crvena, bela ili braon nit.
Tamenaṁ cakkhumā puriso hatthe karitvā paccavekkheyya: ‘ayaṁ kho maṇi veḷuriyo subho jātimā aṭṭhaṁso suparikammakato accho vippasanno anāvilo sabbākārasampanno. Tatridaṁ suttaṁ āvutaṁ nīlaṁ vā pītaṁ vā lohitaṁ vā odātaṁ vā paṇḍusuttaṁ vā’ti.
anāvilo → (sya-all) | maṇi veḷuriyo → maṇiveḷuriyo (th)A neki čovek dobroga vida, uzevši ga u ruku, mogao bi pomisliti: ’Divan je ovaj dragi kamen beril boje najčistijeg mora, s osam stranica, dobro obrađen, čist i proziran, koji krase sve druge dobre osobine. I kroz njega su provučene plava, žuta, crvena, bela ili braon nit.’
Evameva kho, māṇava, bhikkhu evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte ñāṇadassanāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
āneñjappatte → ānejjappatte (pts) | + → yaṁpi māṇava bhikkhu (th) | mudubhūte → mudu-bhūte (pts) | āneñjappatte ñāṇadassanāya → ānejjappatte ñāṇa-dassanāya (pts)Na isti način, učeniče, kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka znanju i viđenju.
So evaṁ pajānāti:
‘ayaṁ kho me kāyo rūpī cātumahābhūtiko mātāpettikasambhavo odanakummāsūpacayo aniccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo. Idañca pana me viññāṇaṁ ettha sitaṁ ettha paṭibaddhan’ti.
odanakummāsūpacayo aniccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo → odanakummāsupacayo niccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo (sya-all) | kho me → (pts) | aniccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo → aniccucchādanaparimaddanabhedana-viddhaṁsanadhammo (my) | cātumahābhūtiko → cātummahābhūtiko (bjt, th) | idañca → idaṁ ca (bjt) | cātumahābhūtiko mātāpettikasambhavo odanakummāsūpacayo aniccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo idañca → cātummahābhūtiko mātā-pettika-sambhavo odanakummās-upacayo anicc-ucchādana-parimaddana-bhedana viddhaṁsana dhammo idañ ca (pts)
Yampi, māṇava, bhikkhu evaṁ samāhite citte …pe…
āneñjappatte ñāṇadassanāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
So evaṁ pajānāti …pe…
+ → idaṁ ca pana me viññāṇaṁ ettha sitaṁ (bjt)
ettha paṭibaddhanti.
ettha paṭibaddhanti → paribaddhan ti (pts)
Idampissa hoti paññāya.
idampissa → idam pi ssa (pts)To je takođe deo njegove mudrosti.
So evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte manomayaṁ kāyaṁ abhinimmānāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
abhinimmānāya → abhinimminanāya (bj) | kāyaṁ abhinimmānāya → abhinimmināya (sya-all)Kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka kreiranju umom stvorenog tela.
So imamhā kāyā aññaṁ kāyaṁ abhinimmināti rūpiṁ manomayaṁ sabbaṅgapaccaṅgiṁ ahīnindriyaṁ.
abhinimmināti → abhininnāmeti (sya-all) | sabbaṅgapaccaṅgiṁ → sabbaṅgapaccaṅgaṁ (sya-all)Iz ovog tela on stvara drugo telo, koje ima materijalni oblik, umom stvoreno, potpuno, sa svim delovima, ne manjka mu nijedna sposobnost.
Seyyathāpi, māṇava, puriso muñjamhā īsikaṁ pavāheyya.
īsikaṁ → isikaṁ (bj, sya-all)Učeniče, zamisli da neki čovek izvuče trsku iz njezine ljušture
Tassa evamassa:i pomisli:
‘ayaṁ muñjo ayaṁ īsikā; añño muñjo aññā īsikā; muñjamhā tveva īsikā pavāḷhā’ti.
īsikā → isikā (bj, sya-all) | īsikā pavāḷhāti seyyathā → isikā pabāḷhāti seyyathāpi (bj) | īsikā pavāḷhāti → isikā pavālhāti (th)‘Ovo je ljuštura, ovo je trska; ljuštura je jedno, trska je drugo; iz ljušture je trska bila izvučena’.
Seyyathā vā pana, māṇava, puriso asiṁ kosiyā pavāheyya.
seyyathā → seyyathāpi (bjt) | seyyathā vā pana → seyyathāpi (th)Ili zamisli da neki čovek izvuče mač iz korica
Tassa evamassa:i pomisli:
‘ayaṁ asi, ayaṁ kosi; añño asi, aññā kosi; kosiyā tveva asi pavāḷho’ti.
pavāḷhoti seyyathā → pabāḷhoti seyyathāpi (bj) | añño → aññā (sya-all) | pavāḷhoti seyyathā vā pana → pavālhāti seyyathāpi (sya-all)’Ovo je mač, ovo su korice; mač je jedno, korice su drugo; iz korica je mač bio izvučen’.
Seyyathā vā pana, māṇava, puriso ahiṁ karaṇḍā uddhareyya.
seyyathā → seyyathāpi (bjt) | seyyathā vā pana → seyyathāpi (th)Ili zamisli da neki čovek izvuče zmiju iz njezine košuljice
Tassa evamassa:i pomisli:
‘ayaṁ ahi, ayaṁ karaṇḍo; añño ahi, añño karaṇḍo; karaṇḍā tveva ahi ubbhato’ti.
ubbhatoti → uddharitoti (sya-all) | uddharitoti → sīhalapotthake ubbhato (sya-all note) | karaṇḍā tveva → karaṇḍātveva (bjt)’Ovo je zmija, ovo je košuljica; zmija je jedno, košuljica je drugo; iz košuljice je zmija bila izvučena.’
Evameva kho, māṇava, bhikkhu …pe…
pe → spelled out in full (bjt)Na isti način, kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka kreiranju umom stvorenog tela.
yampi, māṇava, bhikkhu evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte manomayaṁ kāyaṁ abhinimmānāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti …pe….
abhinimmānāya → abhinimminanāya (bj) | kāyaṁ abhinimmānāya → abhinimmināya (sya-all) | yampi → yaṁpi (th) | yampi → yam pi (pts) | mudubhūte → mudu-bhūte (pts) | āneñjappatte manomayaṁ kāyaṁ abhinimmānāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti → ānejjappatte (pts)
Idampissa hoti paññāya.To je takođe deo njegove mudrosti.
So evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte iddhividhāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.Kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka vrstama natprirodnih moći.
So anekavihitaṁ iddhividhaṁ paccanubhoti—ekopi hutvā bahudhā hoti, bahudhāpi hutvā eko hoti; āvibhāvaṁ tirobhāvaṁ tirokuṭṭaṁ tiropākāraṁ tiropabbataṁ asajjamāno gacchati seyyathāpi ākāse; pathaviyāpi ummujjanimujjaṁ karoti seyyathāpi udake; udakepi abhijjamāne gacchati seyyathāpi pathaviyaṁ; ākāsepi pallaṅkena kamati seyyathāpi pakkhī sakuṇo; imepi candimasūriye evaṁ mahiddhike evaṁ mahānubhāve pāṇinā parāmasati parimajjati; yāva brahmalokāpi kāyena vasaṁ vatteti.
āvibhāvaṁ → āvībhāvaṁ (bj) | tirokuṭṭaṁ → tirokuḍḍaṁ (bj, sya-all) | pathaviyāpi → paṭhaviyāpi (bj) | pathaviyaṁ → paṭhaviyaṁ (bj, sya-all) | pathaviyāpi ummujjanimujjaṁ → so paṭhaviyāpi ummujjanimmujjaṁ (sya-all) | parāmasati → parimasati (sya-all) | candimasūriye evaṁ mahiddhike evaṁ mahānubhāve → candimasuriye evaṁmahiddhike evaṁmahānubhāve (bjt, th)On ispoljava različite vrste natprirodnih moći: iz jednog bića se pretvara u mnogobrojna, a iz mnogobrojnih opet u jedno; iz vidljivog bića se pretvara u nevidljivo; nesmetano prolazi kroz zidove, bedeme i bregove, kao kroz vazduh; uranja u zemlju i izranja iz nje kao iz vode; hoda po vodi, a da je i ne ustalasa, kao po zemlji; kreće se vazduhom ukrštenih nogu, poput ptice; u stanju je da rukom dotakne i miluje Mesec i Sunce, tako moćne i velike; telesno se uzdiže, čak do sveta boga Brahme.
Seyyathāpi, māṇava, dakkho kumbhakāro vā kumbhakārantevāsī vā suparikammakatāya mattikāya yaññadeva bhājanavikatiṁ ākaṅkheyya, taṁ tadeva kareyya abhinipphādeyya.
yaññadeva → yaṁ yadeva (bjt, th) | taṁ tadeva → tantadeva (th)Učeniče, zamisli da vešt grnčar ili njegov šegrt, od dobro pripremljenog komada gline načini i formira posudu oblika kakvog god poželi.
Seyyathā vā pana, māṇava, dakkho dantakāro vā dantakārantevāsī vā suparikammakatasmiṁ dantasmiṁ yaññadeva dantavikatiṁ ākaṅkheyya, taṁ tadeva kareyya abhinipphādeyya.
seyyathā → seyyathāpi (sya-all) | yaññadeva → yaṁ yadeva (bjt, th) | taṁ tadeva → tantadeva (th)Ili da vešt duborezac ili njegov šegrt, od dobro pripremljenog komada slonovače načini rezbariju kakvu god poželi.
Seyyathā vā pana, māṇava, dakkho suvaṇṇakāro vā suvaṇṇakārantevāsī vā suparikammakatasmiṁ suvaṇṇasmiṁ yaññadeva suvaṇṇavikatiṁ ākaṅkheyya, taṁ tadeva kareyya abhinipphādeyya.
seyyathā → seyyathāpi (sya-all) | yaññadeva → yaṁ yadeva (bjt, th) | taṁ tadeva → tantadeva (th)Ili da vešt zlatar ili njegov šegrt, od dobro pripremljenog komada zlata načini nakit kakav god poželi.
Evameva kho, māṇava, bhikkhu …pe… yampi māṇava bhikkhu evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte iddhividhāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.Na isti način, učeniče, kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka vrstama natprirodnih moći.
So anekavihitaṁ iddhividhaṁ paccanubhoti—ekopi hutvā bahudhā hoti …pe… yāva brahmalokāpi kāyena vasaṁ vatteti.
pe → spelled out in full (bjt)
Idampissa hoti paññāya.To je takođe deo njegove mudrosti.
So evaṁ samāhite citte …pe… āneñjappatte dibbāya sotadhātuyā cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti
+ → parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite (bjt)Kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka duhovnom uhu.
So dibbāya sotadhātuyā visuddhāya atikkantamānusikāya ubho sadde suṇāti dibbe ca mānuse ca ye dūre santike ca.Uz pomoć duhovnog uha, koje je pročišćeno i nadmašuje ljudsko, čuje obe vrste zvukova, božanske i ljudske, one koji su daleko i one blizu.
Seyyathāpi, māṇava, puriso addhānamaggappaṭipanno. So suṇeyya bherisaddampi mudiṅgasaddampi saṅkhapaṇavadindimasaddampi. Tassa evamassa—bherisaddo itipi mudiṅgasaddo itipi saṅkhapaṇavadindimasaddo itipi.
itipi → itipīti (mr) | saṅkhapaṇavadindimasaddampi → saṅkhapaṇavadeṇḍimasaddampi (bj) | saṅkhapaṇavadindimasaddo → saṅkhapaṇavadeṇḍimasaddo (bj) | iti’pi → itipīti (cck: ka.) | mudiṅgasaddaṁpi → ito paraṁ sīhalapotthake saṅkhapaṇavadeṇḍimasaddampi tassa evamassa bherisaddo itipi mudiṅgasaddo itipi saṅkhapaṇavadeṇḍimasaddo itipīti īdiso pāṭho dissati (sya-all note) | addhānamaggappaṭipanno → addhānamaggapaṭipanno (bjt, th) | bherisaddampi mudiṅgasaddampi saṅkhapaṇavadindimasaddampi → bherisaddaṁpi mudiṅgasaddaṁpi saṅkhasaddaṁpi paṇavasaddaṁpi deṇḍimasaddaṁpi (th) | saṅkhapaṇavadindimasaddo → saṅkhasaddo itipi paṇavasaddo itipi deṇḍimasaddo (th)Učeniče, zamisli čoveka koji ide putem i začuje zvukove bubnjeva, tambura, truba, činela i doboša, te pomisli: ’Ovo je zvuk bubnja, ovo je zvuk tambura, ovo je zvuk truba, ovo je zvuk činela, ovo je zvuk doboša’.
Evameva kho, māṇava, bhikkhu …pe…Na isti način, kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka duhovnom uhu.
yampi, māṇava, bhikkhu evaṁ samāhite citte …pe… āneñjappatte dibbāya sotadhātuyā cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
+ → parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite (bjt) | yampi → yaṁpi (th)
So dibbāya sotadhātuyā visuddhāya atikkantamānusikāya ubho sadde suṇāti dibbe ca mānuse ca ye dūre santike ca.
ubho → ubhopi (sya-all) | + → yampi māṇava bhikkhu evaṁ samāhite citte parisuddhe ubho sadde suṇāti dibbe ca mānuse ca ye dūre santike ca (bjt)
Idampissa hoti paññāya.To je takođe deo njegove mudrosti.
So evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte cetopariyañāṇāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.Kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka razumevanju umova drugih bića.
So parasattānaṁ parapuggalānaṁ cetasā ceto paricca pajānāti,On razume umove drugih osoba, drugih bića, tako što ih obuhvati sopstvenim umom:
sarāgaṁ vā cittaṁ ‘sarāgaṁ cittan’ti pajānāti,um zahvaćen strašću razume kao um zahvaćen strašću,
vītarāgaṁ vā cittaṁ ‘vītarāgaṁ cittan’ti pajānāti,a um koji nije zahvaćen strašću kao um koji nije zahvaćen strašću.
sadosaṁ vā cittaṁ ‘sadosaṁ cittan’ti pajānāti,Um zahvaćen mržnjom on razume kao um zahvaćen mržnjom,
vītadosaṁ vā cittaṁ ‘vītadosaṁ cittan’ti pajānāti,a um koji nije zahvaćen mržnjom kao um koji nije zahvaćen mržnjom.
samohaṁ vā cittaṁ ‘samohaṁ cittan’ti pajānāti,Um zahvaćen obmanom on razume kao um zahvaćen obmanom,
vītamohaṁ vā cittaṁ ‘vītamohaṁ cittan’ti pajānāti,a um koji nije zahvaćen obmanom kao um koji nije zahvaćen obmanom.
saṅkhittaṁ vā cittaṁ ‘saṅkhittaṁ cittan’ti pajānāti,
saṅkhittaṁ → saṁkhittaṁ (ms2005)Usebe zatvoren um on razume kao u sebe zatvoren um,
vikkhittaṁ vā cittaṁ ‘vikkhittaṁ cittan’ti pajānāti,a rastresen um kao rastresen;
mahaggataṁ vā cittaṁ ‘mahaggataṁ cittan’ti pajānāti,ushićen um on razume kao ushićen,
amahaggataṁ vā cittaṁ ‘amahaggataṁ cittan’ti pajānāti,a neushićen um kao neushićen.
sauttaraṁ vā cittaṁ ‘sauttaraṁ cittan’ti pajānāti,Nadmašiv um on razume kao nadmašiv,
anuttaraṁ vā cittaṁ ‘anuttaraṁ cittan’ti pajānāti,a nenadmašiv um kao nenadmašiv;
samāhitaṁ vā cittaṁ ‘samāhitaṁ cittan’ti pajānāti,koncentrisan um on razume kao koncentrisan,
asamāhitaṁ vā cittaṁ ‘asamāhitaṁ cittan’ti pajānāti,a nekoncentrisan um kao nekoncentrisan.
vimuttaṁ vā cittaṁ ‘vimuttaṁ cittan’ti pajānāti,Oslobođen um on razume kao oslobođen,
avimuttaṁ vā cittaṁ ‘avimuttaṁ cittan’ti pajānāti.a neoslobođen um kao neoslobođen.
Seyyathāpi, māṇava, itthī vā puriso vā daharo yuvā maṇḍanajātiko ādāse vā parisuddhe pariyodāte acche vā udakapatte sakaṁ mukhanimittaṁ paccavekkhamāno sakaṇikaṁ vā sakaṇikanti jāneyya, akaṇikaṁ vā akaṇikanti jāneyya.
daharo → daharo vā (bj) | maṇḍanajātiko → maṇḍanakajātiko (bj) | jāneyya → pajāneyya (sya-all) | sakaṁ mukhanimittaṁ → sakamukhanimittaṁ (th)Učeniče, zamisli da muškarac ili žena – mladi, zdravi, skloni ukrašavanju – vide odraz svoga lica u čistom ogledalu ili u posudi punoj vode, pa znaju ako na licu imaju mrlju ovako: ’Imam mrlju’ ili ako nemaju na licu mrlju, znaju ovako: ’Neman mrlju’.
Evameva kho, māṇava, bhikkhu …pe…Na isti način, kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka razumevanju umova drugih bića.
yampi, māṇava, bhikkhu evaṁ samāhite …pe… āneñjappatte cetopariyañāṇāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
samāhite → samāhite citte (sya-all) | pe → spelled out in full (bjt) | yampi → yaṁpi (th)
So parasattānaṁ parapuggalānaṁ cetasā ceto paricca pajānāti,
parapuggalānaṁ → purapuggalānaṁ (cck)
sarāgaṁ vā cittaṁ sarāgaṁ cittanti pajānāti …pe…
pe → spelled out in full (bjt)
avimuttaṁ vā cittaṁ avimuttaṁ cittanti pajānāti.
Idampissa hoti paññāya.
So evaṁ samāhite citte …pe… āneñjappatte pubbenivāsānussatiñāṇāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti
+ → parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite (bjt)Kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka sećanju na prošle živote.
So anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati. Seyyathidaṁ—ekampi jātiṁ dvepi jātiyo tissopi jātiyo catassopi jātiyo pañcapi jātiyo dasapi jātiyo vīsampi jātiyo tiṁsampi jātiyo cattālīsampi jātiyo paññāsampi jātiyo jātisatampi jātisahassampi jātisatasahassampi anekepi saṁvaṭṭakappe anekepi vivaṭṭakappe anekepi saṁvaṭṭavivaṭṭakappe: ‘amutrāsiṁ evaṁnāmo evaṅgotto evaṁvaṇṇo evamāhāro evaṁsukhadukkhappaṭisaṁvedī evamāyupariyanto. So tato cuto amutra udapādiṁ; tatrāpāsiṁ evaṁnāmo evaṅgotto evaṁvaṇṇo evamāhāro evaṁsukhadukkhappaṭisaṁvedī evamāyupariyanto; so tato cuto idhūpapanno’ti. Iti sākāraṁ sauddesaṁ anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati.
cattālīsampi → cattārīsampi (bj); cattāḷīsaṁpi (sya-all) | udapādiṁ → uppādiṁ (bj) | evaṅgotto → evaṁgotto (my, bjt, th, ms2005) | evaṁsukhadukkhappaṭisaṁvedī → evaṁsukhadukkhapaṭisaṁvedī (bjt, th) | seyyathidaṁ ekampi → seyyathīdaṁ ekaṁpi (th) | vīsampi → vīsaṁpi (th) | tiṁsampi → tiṁsaṁpi (th) | paññāsampi → paññāsaṁpi (th) | jātisatampi jātisahassampi jātisatasahassampi → jātisataṁpi jātisahassaṁpi jātisatasahassaṁpi (th)Seća se mnoštva svojih prošlih života, jednog rođenja, dva, tri, četiri, pet, deset rođenja, dvadeset, trideset, četrdeset, pedeset, stotinu rođenja, hiljadu i stotinu hiljada rođenja, mnoštva skupljanja, mnoštva širenja, mnoštva skupljanja i širenja ovoga sveta. Seća se: ’Tu sam živeo i tako sam se zvao, pripadao sam toj porodici, tako sam izgledao. Time sam se hranio i doživljavao takva zadovoljstva i bol, takav je bio kraj mog života. Nestavši tu, ponovo sam se pojavio onde. I tamo sam se ovako zvao, pripadao sam toj familiji, tako sam izgledao. Time sam se hranio i doživljavao takva zadovoljstva i bol, takav je bio kraj moga života. Nestavši iz tog stanja onde, ponovo sam se pojavio ovde.’ Tako se seća mnoštva svojih prošlih života u celini i do detalja.
Seyyathāpi, māṇava, puriso sakamhā gāmā aññaṁ gāmaṁ gaccheyya; tamhāpi gāmā aññaṁ gāmaṁ gaccheyya; so tamhā gāmā sakaṁyeva gāmaṁ paccāgaccheyya. Tassa evamassa: ‘ahaṁ kho sakamhā gāmā amuṁ gāmaṁ agacchiṁ, tatra evaṁ aṭṭhāsiṁ evaṁ nisīdiṁ evaṁ abhāsiṁ evaṁ tuṇhī ahosiṁ. So tamhāpi gāmā amuṁ gāmaṁ gacchiṁ, tatrāpi evaṁ aṭṭhāsiṁ evaṁ nisīdiṁ evaṁ abhāsiṁ evaṁ tuṇhī ahosiṁ. Somhi tamhā gāmā sakaṁyeva gāmaṁ paccāgato’ti.
so → (bj) | gacchiṁ → agacchiṁ (bj, sya-all) | sakamhā → sakamhāpi (sya-all) | aññaṁ → aññaṁpi (sya-all) | tatra → tatthāpi (sya-all) | agacchiṁ → agañchinti vā pāṭho (sya-all note) | evaṁ → tatra evaṁ (sya-all: sī.) | sakaṁyeva → sakaññeva (bjt) | tamhāpi → tamhā (th)Učeniče, zamisli da čovek iz svog sela ode u drugo selo, pa još u neko dalje, a zatim se vrati u svoje selo. Onda se on može prisetiti: ’Iz svog sela sam otišao u drugo selo i u njemu sam stajao tako, sedeo onako, govorio ovako, ćutao onako; iz tog sela sam otišao dalje, u drugo selo, i u njemu sam stajao tako… ćutao onako; a iz tog sela sam se vratio u svoje selo.’
Evameva kho, māṇava, bhikkhu …pe… yampi, māṇava, bhikkhu evaṁ samāhite citte …pe… āneñjappatte pubbenivāsānussatiñāṇāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
+ → parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite (bjt) | yampi → yaṁpi (th)Na isti način, učeniče, kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka sećanju na prošle živote.
So anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati. Seyyathidaṁ—ekampi jātiṁ …pe… iti sākāraṁ sauddesaṁ anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati.
jātiṁ → jātiṁ dvepi jātiyo (sya-all) | pe → spelled out in full (bjt) | seyyathidaṁ ekampi → seyyathīdaṁ ekaṁpi (th)
Idampissa hoti paññāya.To je takođe deo njegove mudrosti.
So evaṁ samāhite citte …pe… āneñjappatte sattānaṁ cutūpapātañāṇāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
+ → parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite (bjt)Kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka znanju o umiranju i preporađanju bića.
So dibbena cakkhunā visuddhena atikkantamānusakena satte passati cavamāne upapajjamāne hīne paṇīte suvaṇṇe dubbaṇṇe sugate duggate, yathākammūpage satte pajānāti: ‘ime vata bhonto sattā kāyaduccaritena samannāgatā vacīduccaritena samannāgatā manoduccaritena samannāgatā ariyānaṁ upavādakā micchādiṭṭhikā micchādiṭṭhikammasamādānā. Te kāyassa bhedā paraṁ maraṇā apāyaṁ duggatiṁ vinipātaṁ nirayaṁ upapannā. Ime vā pana bhonto sattā kāyasucaritena samannāgatā vacīsucaritena samannāgatā manosucaritena samannāgatā ariyānaṁ anupavādakā sammādiṭṭhikā sammādiṭṭhikammasamādānā. Te kāyassa bhedā paraṁ maraṇā sugatiṁ saggaṁ lokaṁ upapannā’ti. Iti dibbena cakkhunā visuddhena atikkantamānusakena satte passati cavamāne upapajjamāne hīne paṇīte suvaṇṇe dubbaṇṇe sugate duggate, yathākammūpage satte pajānāti.
paraṁ maraṇā → parammaraṇā (bjt, th)Duhovnim okom, koje je pročišćeno i nadmašuje ljudsko, vidi bića kako umiru i ponovo se rađaju, kako su inferiorna i superiorna, lepa i ružna, srećna i nesrećna. On razume kako se bića preporađaju u skladu sa svojim postupcima: ’Ova bića koja su loše postupala telom, govorom i mišlju, koja su klevetala plemenite, imala pogrešna gledišta i postupala u skladu s tim pogrešnim gledištima, posle sloma tela, posle smrti ponovo su se rodila u svetu oskudice, na lošem odredištu, u nižim svetovima, čak u čistilištu. Ali neka druga bića, koja su dobro postupala telom, govorom i mišlju, koja nisu klevetala plemenite, imala ispravna gledišta i postupala u skladu s tim ispravnim gledištima, posle sloma tela, posle smrti ponovo su se rodila na dobrom odredištu, u nebeskom svetu.’ Tako svojim duhovnim okom, koje je pročišćeno i nadmašuje ljudsko, vidi bića kako umiru i ponovo se rađaju, kako su inferiorna i superiorna, lepa i ružna, srećna i nesrećna. On razume kako se bića preporađaju u skladu sa svojim postupcima.
Seyyathāpi, māṇava, majjhesiṅghāṭake pāsādo, tattha cakkhumā puriso ṭhito passeyya manusse gehaṁ pavisantepi nikkhamantepi rathikāyapi vīthiṁ sañcarante majjhesiṅghāṭake nisinnepi. Tassa evamassa: ‘ete manussā gehaṁ pavisanti, ete nikkhamanti, ete rathikāya vīthiṁ sañcaranti, ete majjhesiṅghāṭake nisinnā’ti.
rathikāya vīthiṁ sañcaranti → rathiyā vīthisañcaranti (bj) | rathikāya vīthiṁ → rathiyāyapi vithiṁ (sya-all) | majjhesiṅghāṭake → majjhe siṁghāṭake (bjt) | nikkhamantepi rathikāyapi vīthiṁ sañcarante majjhesiṅghāṭake → rathiyā vīthisañcarantepi majjhe siṁghāṭake (bjt) | majjhesiṅghāṭake → majjhe siṅghāṭake (th) | rathikāyapi vīthiṁ sañcarante majjhesiṅghāṭake → rathiyāya vithiṁ sañcarantepi majjhe siṅghāṭake (th)Učeniče, zamisli kuću na glavnom trgu, sa terasom, i čoveka dobrog vida koji stoji na njoj, te gleda ljude koji ulaze u kuću, izlaze iz nje, hodaju po okolnim ulicama ili sede na trgu. Onda bi pomislio bi: ’Ovi ljudi ulaze u kuću, oni je napuštaju, ovi hodaju okolnim ulicama, a oni sede na trgu’.
Evameva kho, māṇava, bhikkhu …pe…Na isti način, kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka znanju o umiranju i preporađanju bića.
yampi, māṇava, bhikkhu evaṁ samāhite citte …pe… āneñjappatte sattānaṁ cutūpapātañāṇāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
+ → parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite (bjt) | yampi → yaṁpi (th)
So dibbena cakkhunā visuddhena atikkantamānusakena satte passati cavamāne upapajjamāne hīne paṇīte suvaṇṇe dubbaṇṇe sugate duggate, yathākammūpage satte pajānāti.
Idampissa hoti paññāya.To je takođe deo njegove mudrosti.
So evaṁ samāhite citte parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite āneñjappatte āsavānaṁ khayañāṇāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
khayañāṇāya → khayā ñāṇāya (pts)Kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka znanju o uklanjanju otrova.
So idaṁ dukkhanti yathābhūtaṁ pajānāti, ayaṁ dukkhasamudayoti yathābhūtaṁ pajānāti, ayaṁ dukkhanirodhoti yathābhūtaṁ pajānāti, ayaṁ dukkhanirodhagāminī paṭipadāti yathābhūtaṁ pajānāti;
dukkhanirodhagāminī paṭipadāti → dukkhanirodhagāminipaṭipadā ti (pts) | dukkhanti → dukkhan ti (pts) | dukkhasamudayoti → dukkha-samudayo ti (pts) | dukkhanirodhoti → dukkha-nirodho ti (pts) | dukkhanirodhagāminī paṭipadāti → dukkha-nirodha-gāmini-paṭipadā ti (pts)On zna onako kako zaista jeste: ’Ovo je patnja’. On zna onako kako zaista jeste: ’Ovo je nastanak patnje’. On zna onako kako zaista jeste: ’Ovo je prestanak patnje’. On zna onako kako zaista jeste: ’Ovo je put koji vodi do prestanka patnje’.
ime āsavāti yathābhūtaṁ pajānāti, ayaṁ āsavasamudayoti yathābhūtaṁ pajānāti, ayaṁ āsavanirodhoti yathābhūtaṁ pajānāti, ayaṁ āsavanirodhagāminī paṭipadāti yathābhūtaṁ pajānāti.
āsavanirodhagāminī paṭipadāti → āsavanirodhagāminipaṭipadā ti (pts) | āsavāti → āsavā ti (pts) | āsavasamudayoti → āsava-samudayo ti (pts) | āsavanirodhoti → āsava-nirodho ti (pts) | āsavanirodhagāminī paṭipadāti → āsava-nirodha-gāmini-paṭipadā ti (pts)On zna onako kako zaista jeste: ’Ovo su otrovi’. On zna onako kako zaista jeste: ’Ovo je nastanak otrova’. On zna onako kako zaista jeste: ’Ovo je prestanak otrova’. On zna onako kako zaista jeste: ’Ovo je put koji vodi prestanku otrova’.
Tassa evaṁ jānato evaṁ passato kāmāsavāpi cittaṁ vimuccati, bhavāsavāpi cittaṁ vimuccati, avijjāsavāpi cittaṁ vimuccati,
kāmāsavāpi → kāmāsavā pi (pts) | bhavāsavāpi → bhavāsavā pi (pts) | avijjāsavāpi → avijjāsavā pi (pts)Kad tako zna i vidi, njegov um je oslobođen otrova žudnje za zadovoljstvima čula, otrova bivanja i otrova neznanja.
vimuttasmiṁ vimuttamiti ñāṇaṁ hoti.
vimuttamiti → vimuttam iti (pts)Sa oslobođenjem dolazi i saznanje: ’Oslobođen sam’.
‘Khīṇā jāti, vusitaṁ brahmacariyaṁ, kataṁ karaṇīyaṁ, nāparaṁ itthattāyā’ti pajānāti.On tada razume: ’Ovo je poslednje rođenje, proživljen je svetački život, učinjeno što je trebalo učiniti. Nema više preporađanja u bilo koji oblik bivanja’.”
Seyyathāpi, māṇava, pabbatasaṅkhepe udakarahado accho vippasanno anāvilo. Tattha cakkhumā puriso tīre ṭhito passeyya sippisambukampi sakkharakathalampi macchagumbampi carantampi tiṭṭhantampi. Tassa evamassa: ‘ayaṁ kho udakarahado accho vippasanno anāvilo. Tatrime sippisambukāpi sakkharakathalāpi macchagumbāpi carantipi tiṭṭhantipī’ti.
sakkharakathalampi → sakkharakaṭhalampi (bj) | sakkharakathalāpi → sakkharakaṭhalāpi (bj) | sippisambukampi → sippikasambukampi (cck) | sippisambukāpi → sippikasambukāpi (cck) | pabbatasaṅkhepe udakarahado → pabbatasaṅkhepaudakarahado (sya-all) | sippisambukāpi sakkharakathalāpi → sippikasambukāpi sakkharakaṭhalāpi (sya-all) | carantipi tiṭṭhantipīti → carantāpi tiṭṭhantāpi (sya-all) | tiṭṭhantāpi → carantipi tiṭṭhantipi (sya-all: sī.) | sippisambukampi sakkharakathalampi macchagumbampi carantampi tiṭṭhantampi → sippikasambukaṁpi sakkharakaṭhalaṁpi macchagumbaṁpi carantaṁpi tiṭṭhantaṁpi (th)Učeniče, zamisli jezero, čisto, providno i mirno, tako da čovek dobrog vida, stojeći na njegovoj ivici, može da vidi školjke, šljunak i kamenčiće na dnu, kao i jata riba kako plivaju ili plutaju. I onda pomisli. ’Ovo je jezero, čisto, providno i nezamućeno, ono su školjke, šljunak i kamenčići na dnu, a ovo su jata riba koja u njemu plivaju ili plutaju.’
Evameva kho, māṇava, bhikkhu …pe…Na isti način, kada je njegov koncentrisan um postao tako pročišćen, blistav, bez i najmanje nečistoće, bez nesavršenosti, prilagodljiv, lako vođen, postojan i stabilan, monah ga okreće i usmerava ka znanju o uklanjanju otrova.
yampi, māṇava, bhikkhu evaṁ samāhite citte …pe… āneñjappatte āsavānaṁ khayañāṇāya cittaṁ abhinīharati abhininnāmeti.
+ → parisuddhe pariyodāte anaṅgaṇe vigatūpakkilese mudubhūte kammaniye ṭhite (bjt) | yampi → yaṁpi (th)
So idaṁ dukkhanti yathābhūtaṁ pajānāti …pe…
pe → spelled out in full (bjt) | + → ayaṁ (th)
āsavanirodhagāminī paṭipadāti yathābhūtaṁ pajānāti.
Tassa evaṁ jānato evaṁ passato kāmāsavāpi cittaṁ vimuccati, bhavāsavāpi cittaṁ vimuccati, avijjāsavāpi cittaṁ vimuccati, vimuttasmiṁ vimuttamiti ñāṇaṁ hoti, ‘khīṇā jāti, vusitaṁ brahmacariyaṁ, kataṁ karaṇīyaṁ, nāparaṁ itthattāyā’ti pajānāti.
+ → yampi māṇava bhikkhu evaṁ samāhite citte parisuddhe kataṁ karaṇīyaṁ nāparaṁ itthattāyāti pajānāti (bjt)
Idampissa hoti paññāya.To je takođe deo njegove mudrosti.
Ayaṁ kho so, māṇava, ariyo paññākkhandho yassa so bhagavā vaṇṇavādī ahosi, yattha ca imaṁ janataṁ samādapesi nivesesi patiṭṭhāpesi.
yattha → ettha (sya-all, pts) | + → māṇava (bjt) | paññākkhandho → paññākhandho (pts) | vaṇṇavādī → vaṇṇa-vādī (pts)To je, učeniče, sastojak mudrosti, koji je Blaženi hvalio, u njemu ljude podsticao, učvršćivao i ustaljivao.
Natthi cevettha uttarikaraṇīyan”ti.
uttarikaraṇīyanti → uttariṁ karaṇīyanti (bj, sya-all) | natthi cevettha uttarikaraṇīyanti → n atthi ev ettha uttariṁ karaṇīyan ti (pts)I više nema toga što treba učiniti.”
“Acchariyaṁ, bho ānanda, abbhutaṁ, bho ānanda.
abbhutaṁ → abbhūtaṁ (sya-all) | abbhutaṁ → abbhutam (pts)’Zadivljujuće je to, učitelju Ānanda, čudesno je to.
So cāyaṁ, bho ānanda, ariyo paññākkhandho paripuṇṇo, no aparipuṇṇo.
no aparipuṇṇo evaṁ paripuṇṇañcāhaṁ → evamparipuṇṇañcāhaṁ (bj) | so cāyaṁ → sovāyaṁ (sya-all) | paññākkhandho → paññakkhandho (pts) | Ānanda → -1 Scm omit. (pts note)Taj plemeniti sastojak mudrosti je potpun, a ne nepotpun.
Evaṁ paripuṇṇañcāhaṁ, bho ānanda, ariyaṁ paññākkhandhaṁ ito bahiddhā aññesu samaṇabrāhmaṇesu na samanupassāmi.
paññākkhandhaṁ → paññakkhandhaṁ (pts) | paripuṇṇañcāhaṁ → paripuṇṇaṁ cāhaṁ (my, pts) | evaṁ paripuṇṇañcāhaṁ → evamparipuṇṇañcāhaṁ (bjt) | samaṇabrāhmaṇesu → samaṇa-brāhmaṇesu (pts)I ja ne vidim tako potpun plemeniti sastojak mudrosti kod drugih asketa i brahmana, izvan ove zajednice.
Natthi cevettha uttarikaraṇīyaṁ.
Natthi cevettha → natthi cettha (bj); natthi no kiñci (sya-all, mr) | uttarikaraṇīyaṁ → uttariṁ karaṇīyanti (bj) | cevettha uttarikaraṇīyaṁ → no kiñci uttariṁ karaṇīyanti (sya-all) | cevettha → na samanupassāmi…pe… natthi no kiñci (cck: syā. ka.) | uttarikaraṇīyaṁ → uttariṁ karaṇīyanti (cck: sī. syā. pī.); uttarikaraṇīyanti (cck: ka.) | ettha → Bm samanupassami . . . pa . . . n'; atthi no kiñci ettha. (pts note) | ti → All MSS. ti. (pts note) | natthi cevettha uttarikaraṇīyaṁ → n atthi ev ettha uttariṁ karaṇīyan ti (pts)I više nema toga što treba učiniti.
Abhikkantaṁ, bho ānanda, abhikkantaṁ, bho ānanda.’Zadivljujuće je to, učitelju Ānanda, čudesno je to.
Seyyathāpi, bho ānanda, nikkujjitaṁ vā ukkujjeyya, paṭicchannaṁ vā vivareyya, mūḷhassa vā maggaṁ ācikkheyya, andhakāre vā telapajjotaṁ dhāreyya: ‘cakkhumanto rūpāni dakkhantī’ti; evamevaṁ bhotā ānandena anekapariyāyena dhammo pakāsito.
evamevaṁ → evameva kho (bj, sya-all) | dakkhantīti evamevaṁ → dakkhintīti evam eva (pts) | seyyathāpi → seyyathā pi (pts) | telapajjotaṁ → tela-pajjotaṁ (pts) | anekapariyāyena → aneka-pariyāyena (pts)Baš kao kad bi neko ispravio ono što je stajalo naglavce, otkrio skriveno, pokazao put zalutalome ili upalio svetiljku u tami, tako da oni koji imaju oči mogu da vide, tako je i učitelj Ānanda, na više različitih načina, razjasnio Dhammu.
Esāhaṁ, bho ānanda, taṁ bhavantaṁ gotamaṁ saraṇaṁ gacchāmi dhammañca bhikkhusaṅghañca.
taṁ bhavantaṁ → bhagavantaṁ (bj, pts) | taṁ → (sya-all) | Bhagavantaṁ → Bm taṁ bhavantaṁ. (pts note) | bhikkhusaṅghañca → bhikkhusaṁghañca (ms2005) | dhammañca bhikkhusaṅghañca → dhammañ ca bhikkhu-saṁghañ ca (pts)Učitelju Ānanda, uzimam učitelja Gotamu za utočište, njegovo učenje i zajednicu monaha za utočište.
Upāsakaṁ maṁ bhavaṁ ānando dhāretu ajjatagge pāṇupetaṁ saraṇaṁ gatan”ti.
ānando → ānanda (sya-all) | Upāsakaṁ → Smt upāsakam. (pts note) | saraṇaṁ → So all MSS. (pts note) | saraṇaṁ gatanti → saraṇaṅgatanti (th) | gatanti → gatan ti (pts)Neka me učitelj Ānanda prihvati kao svog nezaređenog sledbenika koji, odsad pa do kraja života, pronađe svoje utočište!”