Find the Truth

In the Pāli Suttas and Vinaya

settings

{{table.suttaCol}} {{table.readCol}} {{table.titleCol}} {{table.wordsCol}} {{table.countCol}} {{table.mrCol}} {{table.linksCol}} {{table.typeCol}} {{table.quoteCol}}
{{table.wordCol}} {{table.textsCol}} {{table.matchesCol}} {{table.linksCol}}

{{results.variantsForLabel}}

Variants 1/2 columns Dictionary Multi-select Compass Help

Note:Translations, dictionaries and commentaries were not made by the Blessed One.Cross-check with Pali in 4 main nikayas.

  • Dīgha Nikāya 34Zbirka dugih govora 34

DasuttarasuttaOd jedan do deset

Evaṁ me sutaṁ—
evaṁ me → evamme (th) | evaṁ → evam (pts)
Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā campāyaṁ viharati gaggarāya pokkharaṇiyā tīre mahatā bhikkhusaṅghena saddhiṁ pañcamattehi bhikkhusatehi.
Gaggarāya → Sc haggarāya. (pts note) | bhikkhusaṅghena → bhikkhusaṁghena (ms2005) | bhikkhusaṅghena → bhikkhu saṁghena (pts) | bhikkhusatehi → bhikkhu-satehi (pts)
Jednom je Blaženi boravio kraj Ćampe, na obali Gaggarā jezera, prepunog lotosa, zajedno sa velikom grupom monaha.
Tatra kho āyasmā sāriputto bhikkhū āmantesi:
sāriputto → sārīputto (sya-all)
I tu poštovani Sāriputta ovako reče monasima:
“āvuso bhikkhave”ti.
bhikkhaveti → bhikkhavoti (bj) | bhikkhave → So St Bmr K; Scd bhikkhavo. (pts note) | bhikkhaveti → bhikkhave ti (pts)
„Prijatelji monasi.”

“Āvuso”ti kho te bhikkhū āyasmato sāriputtassa paccassosuṁ.
sāriputtassa → sārīputtassa (sya-all) | āvusoti → āvuso ti (pts)
„Prijatelju,” odgovoriše monasi.
Āyasmā sāriputto etadavoca:
sāriputto → sārīputto (sya-all) | etadavoca → etad avoca (pts)
A poštovani Sāriputa ovako nastavi:

“Dasuttaraṁ pavakkhāmi, dhammaṁ nibbānapattiyā;
nibbānapattiyā → nibbāna-pattiyā (pts)
„Reću ću vam od jedan do deset stvari koje vode utrnuću,
Dukkhassantakiriyāya, sabbaganthappamocanaṁ.
dukkhassantakiriyāya → dukkhass antakiriyāya (pts) sabbaganthappamocanaṁ → sabba-gantha-ppamocanaṁ (pts)
vode okončanju patnje i raskidanju svih veza.

1. Eko dhammo1. Jedna stvar

Eko, āvuso, dhammo bahukāro, eko dhammo bhāvetabbo, eko dhammo pariññeyyo, eko dhammo pahātabbo, eko dhammo hānabhāgiyo, eko dhammo visesabhāgiyo, eko dhammo duppaṭivijjho, eko dhammo uppādetabbo, eko dhammo abhiññeyyo, eko dhammo sacchikātabbo.
+ → ka (my) | bahukāro → bahu-kāro (pts) | hānabhāgiyo → hāna-bhāgiyo (pts) | visesabhāgiyo → visesa-bhāgiyo (pts)
Prijatelji, jednu stvar treba često činiti, jednu razvijati, jednu potpuno razumeti, jednu napustiti, jedna stvar vodi do propasti, jedna do izvrsnosti, u jednu stvar je teško proniknuti, jednu treba stvoriti, jednu neposredno saznati i jednu ostvariti.

Katamo eko dhammo bahukāro?
bahukāro → bahu-kāro (pts)
A koja je to jedna stvar koju treba često činiti?
Appamādo kusalesu dhammesu.
Appamādo → Cp. A. I. 9. 3, vol. i. 16; VI. 53, vol. iii. 364. S. i. 89; v. 232. (pts note)
Biti neumoran u korisnim stvarima.
Ayaṁ eko dhammo bahukāro.
+ → kha (my) | bahukāro → bahu-kāro (pts)

Katamo eko dhammo bhāvetabbo?Koju jednu stvar treba razvijati? Kāyagatāsati sātasahagatā.
sati → Cp. A. I. 16, vol. i. 30; 20. 101, ibid. 42, ff. S. ii. 21; iv. 359. (pts note) | kāyagatāsati sātasahagatā → kāya-gatā sati sāta-sahagatā (pts)
Svesnost usmerena na telo, praćena užitkom.
Ayaṁ eko dhammo bhāvetabbo.
+ → ga (my)

Katamo eko dhammo pariññeyyo?Koju jednu stvar treba potpuno razumeti? Phasso sāsavo upādāniyo.Kontakt, sa kojim dolaze otrovi i postaje objekat vezivanja. Ayaṁ eko dhammo pariññeyyo.
+ → gha (my)

Katamo eko dhammo pahātabbo?Koju jednu stvar treba napustiti? Asmimāno.
Asmi-māno → Cp. A. IV. 38. 4, vol. ii. 41; 200. 17, ibid. 216. V. 71. 8, vol. iii. 85 ff. (pts note)
Obmana ’ja sam’.
Ayaṁ eko dhammo pahātabbo.
+ → ṅa (my)

Katamo eko dhammo hānabhāgiyo?
hānabhāgiyo → hāna-bhāgiyo (pts)
Koja to jednu stvar vodi do propasti?
Ayoniso manasikāro.
Ayonisomanasikāro → For (v) and (vi) cp. A. vol. i. 4, 5, 13, 14, 16. S. v. 84, 93. (pts note)
Površno razmatranje.
Ayaṁ eko dhammo hānabhāgiyo.
hānabhāgiyo → hānabhāgiyo ca (cck) | hānabhāgiyo → hāna-bhāgiyo (pts)

Katamo eko dhammo visesabhāgiyo?
visesabhāgiyo → visesa-bhāgiyo (pts)
A koja jedna stvar vodi do izvrsnosti?
Yoniso manasikāro.
yoniso manasikāro → yonisomanasikāro (th, pts)
Pomno razmatranje.
Ayaṁ eko dhammo visesabhāgiyo.
+ → cha (my) | visesabhāgiyo → visesa-bhāgiyo (pts)

Katamo eko dhammo duppaṭivijjho?U koju je to jednu stvar teško proniknuti? Ānantariko cetosamādhi.
ānantariko → anantariko (sya-all) | Ānantariko → K anantariko. (pts note) | cetosamādhi → ceto-samādhi (pts)
Neprekidna koncentracija uma.
Ayaṁ eko dhammo duppaṭivijjho.
duppaṭivijjho → duppaṭivijjho viii (pts) | + → ja (my)

Katamo eko dhammo uppādetabbo?Koju jedna stvar treba stvoriti? Akuppaṁ ñāṇaṁ.Nepokolebljivo znanje. Ayaṁ eko dhammo uppādetabbo.
+ → jha (my)

Katamo eko dhammo abhiññeyyo?Koja je to jedna stvar koju treba neposredno saznati? Sabbe sattā āhāraṭṭhitikā.
āhāra-ṭṭhitikā → Cp. xxxiii. 1. 8, ante, 211. (pts note)
Sva bića opstaju zahvaljujući hrani.
Ayaṁ eko dhammo abhiññeyyo.
+ → ña (my)

Katamo eko dhammo sacchikātabbo?Koju to jednu stvar treba ostvariti? Akuppā cetovimutti.
cetovimutti → Cp. S. ii. 239; iv. 297. (pts note)
Nepokolebljivo oslobođenje uma.
Ayaṁ eko dhammo sacchikātabbo.

Iti ime dasa dhammā bhūtā tacchā tathā avitathā anaññathā sammā tathāgatena abhisambuddhā.
ime → So SS; Bmr K iti ime. (pts note) | iti → it (pts)
Za ovih deset stvari koje su istinite, stvarne, takve, a ne izmišljene, drugačije, Tathāgata je dostigao ispravno probuđenje.

2. Dve dhammā2. Dve stvari

Dve dhammā bahukārā, dve dhammā bhāvetabbā, dve dhammā pariññeyyā, dve dhammā pahātabbā, dve dhammā hānabhāgiyā, dve dhammā visesabhāgiyā, dve dhammā duppaṭivijjhā, dve dhammā uppādetabbā, dve dhammā abhiññeyyā, dve dhammā sacchikātabbā.
dhammā → Cp. xxxiii. 1.9, ante, 212. (pts note) | + → ka (my) | bahukārā → bahu-kārā (pts) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts) | visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)
Dve stvari treba često činiti, dve razvijati, dve potpuno razumeti, dve napustiti, dve stvari vode do propasti, dve do izvrsnosti, u dve stvari je teško proniknuti, dve treba stvoriti, dve neposredno saznati i dve ostvariti.

Katame dve dhammā bahukārā?
bahukārā → bahu-kārā (pts)
A koje su to dve stvari koje treba često činiti?
Sati ca sampajaññañca.
ca → Cp. xxxiii. 1.9 (xviii), ante, 213. (pts note) | sampajaññañca → sampajaññaṁ ca (bjt) | sampajaññañca → sampajaññañ ca (pts)
Svesnost i jasno razumevanje.
Ime dve dhammā bahukārā.
dve → dva (pts) | bahukārā → bahu kārā ii (pts) | + → kha (my)

Katame dve dhammā bhāvetabbā?Koje dve stvari treba razvijati? Samatho ca vipassanā ca.
ca → Cp. xxxiii. 1.9 (xxiii), ante, 213. (pts note)
Smirenje i uvid.
Ime dve dhammā bhāvetabbā.
+ → ga (my)

Katame dve dhammā pariññeyyā?Koje dve stvari treba potpuno razumeti? Nāmañca rūpañca.
ca → Cp. xxxiii. 1.9 (i), ante, 212. (pts note) | nāmañca rūpañca → nāmañ ca rūpañ ca (pts)
Ime i oblik.
Ime dve dhammā pariññeyyā.
+ → gha (my)

Katame dve dhammā pahātabbā?Koje dve stvari treba napustiti? Avijjā ca bhavataṇhā ca.
ca → Cp. xxxiii. 1.9 (ii), ante, 212. (pts note)
Neznanje i žudnja za postojanjem.
Ime dve dhammā pahātabbā.
+ → ṅa (my)

Katame dve dhammā hānabhāgiyā?
hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)
Koje to dve stvari vode do propasti?
Dovacassatā ca pāpamittatā ca.
ca → Cp. xxxiii. 1.9 (vi), ante, 212. (pts note) | pāpamittatā → pāpa-mittatā (pts)
Ne prihvatati savete i imati loše prijatelje.
Ime dve dhammā hānabhāgiyā.
hānabhāgiyā → hānabhāgiyā ca (cck) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)

Katame dve dhammā visesabhāgiyā?
visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)
A koje dve stvari vode do izvrsnosti?
Sovacassatā ca kalyāṇamittatā ca.
ca → Sc inserts visesā. (pts note) | ca → Cp. xxxiii. 1.9 (vii), ante, 212. (pts note) | kalyāṇamittatā → kalyāṇa-mittatā (pts)
Prihvatati savete i imati dobre prijatelje.
Ime dve dhammā visesabhāgiyā.
+ → cha (my) | visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)

Katame dve dhammā duppaṭivijjhā?U koje je to dve stvari teško proniknuti? Yo ca hetu yo ca paccayo sattānaṁ saṅkilesāya, yo ca hetu yo ca paccayo sattānaṁ visuddhiyā.
saṁkilesāya → Cp. S. iii. 69. (pts note)
U ono što je uzrok, uslov prljanja bića i u ono što je uzrok, uslov pročišćenja bića.
Ime dve dhammā duppaṭivijjhā.
duppaṭivijjhā → duppaṭivijjhā viii (pts) | + → ja (my)

Katame dve dhammā uppādetabbā?Koje dve stvari treba stvoriti? Dve ñāṇāni—Dva znanja: khaye ñāṇaṁ, anuppāde ñāṇaṁ.
ñāṇaṁ → Cp. xxxiii. 1.9 (xxxiii), ante, 214. (pts note)
Znanje o prestanku i znanje o nenastajanju.
Ime dve dhammā uppādetabbā.
+ → jha (my)

Katame dve dhammā abhiññeyyā?Koje dve stvari treba neposredno saznati? Dve dhātuyo—
Dve → St omits. (pts note)
Dva elementa:
saṅkhatā ca dhātu asaṅkhatā ca dhātu.
dhātu → -8 Sd omits; St asaṁkhā dhātu. (pts note) | saṅkhatā → saṁkhatā (pts) | asaṅkhatā → asaṁkhatā (pts)
uslovljeni elemenat i neuslovljeni elemenat.
Ime dve dhammā abhiññeyyā.
+ → ña (my)

Katame dve dhammā sacchikātabbā?Koje to dve stvari treba ostvariti? Vijjā ca vimutti ca.
ca → Cp. xxxiii. 1.9 (xxxii), ante, 214. (pts note)
Znanje i oslobođenje.
Ime dve dhammā sacchikātabbā.

Iti ime vīsati dhammā bhūtā tacchā tathā avitathā anaññathā sammā tathāgatena abhisambuddhā.
abhisambuddhā → abhisambuddhā tayodhammā (bj) | iti → it (pts)
Za ovih dvadeset stvari koje su istinite, stvarne, takve, a ne izmišljene, drugačije, Tathāgata je dostigao ispravno probuđenje.

3. Tayo dhammā3. Tri stvari

Tayo dhammā bahukārā, tayo dhammā bhāvetabbā …pe… tayo dhammā sacchikātabbā.
+ → ka (my) | pe → spelled out in full (th) | bahukārā → bahu-kārā (pts)
Prijatelji, tri stvari treba često činiti, tri razvijati, tri potpuno razumeti, tri napustiti, tri stvari vode do propasti, tri do izvrsnosti, u tri stvari je teško proniknuti, tri treba stvoriti, tri neposredno saznati i tri ostvariti.

Katame tayo dhammā bahukārā?
bahukārā → bahu-kārā (pts)
A koje su to tri stvari koje treba često činiti?
Sappurisasaṁsevo, saddhammassavanaṁ, dhammānudhammappaṭipatti.
Sappurisasaṁsevo → Cp. S. v. 347. (pts note) | saddhamma-savanaṁ → K -ssavanaṁ. (pts note) | saddhammassavanaṁ → saddhammasavanaṁ (bjt) | dhammānudhammappaṭipatti → dhammānudhammapaṭipatti (th) | saddhammassavanaṁ dhammānudhammappaṭipatti → saddhamma-savanaṁ dhammānudhammapaṭipatti (pts)
Druženje sa dobrim ljudima, slušanje pravog učenja i vežbanje u skladu sa učenjem.
Ime tayo dhammā bahukārā.
+ → kha (my) | bahukārā → bahu-kārā (pts)

Katame tayo dhammā bhāvetabbā?Koje tri stvari treba razvijati? Tayo samādhī—
samādhī → Cp. D. xxxiii. 1.10 (l), ante, 219. (pts note)
Tri koncentracije:
savitakko savicāro samādhi, avitakko vicāramatto samādhi, avitakko avicāro samādhi.
savitakko savicāro → savitakkasavicāro (bj) | avitakko vicāramatto → avitakkavicāramatto (bj) | avitakko → avitakka (bj)
koncentraciju sa usmerenom mišlju i istraživanjem, koncentraciju bez usmerene misli, ali sa istraživanjem i koncentraciju bez i jednog i drugog.
Ime tayo dhammā bhāvetabbā.
+ → ga (my)

Katame tayo dhammā pariññeyyā?Koje tri stvari treba potpuno razumeti? Tisso vedanā—
vedanā → Cp. xxxiii. 1.10 (xxvi), ante, 216. M. i. 302, 396, 500. (pts note)
Tri osećaja:
sukhā vedanā, dukkhā vedanā, adukkhamasukhā vedanā.
adukkhamasukhā → adukkha-m-asukhā (pts)
prijatan osećaj, bolan osećaj i ni bolan ni prijatan osećaj.
Ime tayo dhammā pariññeyyā.
+ → gha (my)

Katame tayo dhammā pahātabbā?Koje tri stvari treba napustiti? Tisso taṇhā—
taṇhā → Cp. xxxiii. 1.10 (xvi), ante, 216. (pts note)
Tri žudnje:
kāmataṇhā, bhavataṇhā, vibhavataṇhā.
kāmataṇhā bhavataṇhā vibhavataṇhā → kāma-taṇhā bhava-taṇhā vibhava-taṇhā (pts)
žudnja za zadovoljstvima čula, žudnja za postojanjem i žudnja za nepostojanjem.
Ime tayo dhammā pahātabbā.
+ → ṅa (my)

Katame tayo dhammā hānabhāgiyā?
dhammā → dhamumā (sya-all) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)
Koje to tri stvari vode do propasti?
Tīṇi akusalamūlāni—
akusalamūlāni → Cp. xxxiii. 1.10 (i), ante, 214. (pts note)
Tri korena svega lošeg:
lobho akusalamūlaṁ, doso akusalamūlaṁ, moho akusalamūlaṁ.
akusalamūlaṁ → akusala-mūlaṁ (pts)
pohlepa, mržnja i obmanutost.
Ime tayo dhammā hānabhāgiyā.
hānabhāgiyā → hānabhāgiyā ca (cck) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)

Katame tayo dhammā visesabhāgiyā?
visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)
A koje tri stvari vode do izvrsnosti?
Tīṇi kusalamūlāni—
kusalamūlāni → Cp. xxxiii. 1.10 (ii), ante, 214. (pts note)
Tri korena svega dobrog:
alobho kusalamūlaṁ, adoso kusalamūlaṁ, amoho kusalamūlaṁ.
kusalamūlaṁ → kusala-mūlaṁ (pts)
odsustvo pohlepe, odsustvo mržnje i odsustvo obmanutosti.
Ime tayo dhammā visesabhāgiyā.
+ → cha (my) | visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)

Katame tayo dhammā duppaṭivijjhā?U koje je to tri stvari teško proniknuti? Tisso nissaraṇiyā dhātuyo—
nissaraṇiyā → nissāraṇīyā (sya-all, pts) | dhātuyo → Cp. xxxiii. 2.2 (xvii), ante, 247. (pts note)
U tri bega:
kāmānametaṁ nissaraṇaṁ yadidaṁ nekkhammaṁ, rūpānametaṁ nissaraṇaṁ yadidaṁ arūpaṁ, yaṁ kho pana kiñci bhūtaṁ saṅkhataṁ paṭiccasamuppannaṁ, nirodho tassa nissaraṇaṁ.
arūpaṁ → āruppaṁ (bj, pts) | āruppaṁ → So Scd; St āruppā; Bmr K arūpaṁ. (pts note) | paṭiccasamuppannaṁ → paṭicca samuppannaṁ (th) | kāmānametaṁ → kāmānam etaṁ (pts) | rūpānametaṁ → rūpānam etaṁ (pts) | saṅkhataṁ → saṁkhataṁ (pts)
beg od zadovoljstava čula je obuzdavanje; beg od oblika jeste bezoblično, a prestanak je beg od bilo čega što je stvoreno, uslovljeno, nastalo zahvaljujući uzrocima.
Ime tayo dhammā duppaṭivijjhā.
duppaṭivijjhā → duppaṭivijjhā viii (pts) | + → ja (my)

Katame tayo dhammā uppādetabbā?Koje tri stvari treba stvoriti? Tīṇi ñāṇāni—Tri znanja: atītaṁse ñāṇaṁ, anāgataṁse ñāṇaṁ, paccuppannaṁse ñāṇaṁ.
atītaṁse → So SS Br; Bm K atītaṁsa-, and so onwards. (pts note) | anāgataṁse → anāgataṁ se (bjt) | paccuppannaṁse → paccuppannaṁ se (bjt)
znanje o prošlosti, znanje o budućnosti i znanje o sadašnjosti.
Ime tayo dhammā uppādetabbā.
+ → jha (my)

Katame tayo dhammā abhiññeyyā?Koje tri stvari treba neposredno saznati? Tisso dhātuyo—
dhātuyo → Cp. xxxiii. 1.10 (xiii), ante, 215. (pts note)
Tri elementa:
kāmadhātu, rūpadhātu, arūpadhātu.
kāmadhātu rūpadhātu arūpadhātu → kāma-dhātu rūpa-dhātu arūpa-dhātu (pts)
element čulnog, element suptilne materije i element nematerijalnog.
Ime tayo dhammā abhiññeyyā.
+ → ña (my)

Katame tayo dhammā sacchikātabbā?Koje to tri stvari treba ostvariti? Tisso vijjā—
vijjā → Cp. xxxiii. 1.10 (lviii), ante, 220. (pts note)
Tri znanja:
pubbenivāsānussatiñāṇaṁ vijjā, sattānaṁ cutūpapāte ñāṇaṁ vijjā, āsavānaṁ khaye ñāṇaṁ vijjā.
pubbenivāsānussatiñāṇaṁ → pubbe-nivāsānussati-ñāṇaṁ (pts)
znanje o svojim prošlim životima, znanje o umiranju i rađanju drugih bića i znanje o uklanjanju otrova.
Ime tayo dhammā sacchikātabbā.

Iti ime tiṁsa dhammā bhūtā tacchā tathā avitathā anaññathā sammā tathāgatena abhisambuddhā.
iti → it (pts)
Za ovih trideset stvari koje su istinite, stvarne, takve, a ne izmišljene, drugačije, Tathāgata je dostigao ispravno probuđenje.

4. Cattāro dhammā4. Četiri stvari

Cattāro dhammā bahukārā, cattāro dhammā bhāvetabbā …pe… cattāro dhammā sacchikātabbā.
+ → ka (my) | pe → spelled out in full (th) | bahukārā → bahu-kārā (pts)
Četiri stvari treba često činiti, četiri razvijati… i četiri ostvariti.

Katame cattāro dhammā bahukārā?
bahukārā → bahu-kārā (pts)
A koje su to četiri stvari koje treba često činiti?
Cattāri cakkāni—
cakkāni → Cp. A. IV. 31, vol. ii. 32. (pts note)
Četiri načina napredovanja:
patirūpadesavāso, sappurisūpanissayo, attasammāpaṇidhi, pubbe ca katapuññatā.
patirūpadesavāso sappurisūpanissayo → paṭirūpadesavāso sappurisūpassayo (sya-all) | sappurisūpanissayo attasammāpaṇidhi → sappurisūpassayo atta sammāpaṇidhi (pts) | sappurisūpanissayo → sappurisupassayo (bj: syā, kām) | sappurisūpanissayo → sappurisupassayo (cck: syā. kaṁ.) | sappurisūpassayo → Sc Bmr sappurisupanissayo; Sd sappurisasupassayo; St K sappurisūpassayo (Childers, sappurisupassayo). (pts note) | patirūpadesavāso sappurisūpanissayo attasammāpaṇidhi → patirūpa-desa-vāso sappurisūpassayo atta sammā-paṇidhi (pts) | katapuññatā → kata-puññatā (pts)
živeti na pogodnom mestu, oslanjati se na čestite ljude, ka ispravnom cilju sebe usmeriti i mnogo dobročinstava iza sebe imati.
Ime cattāro dhammā bahukārā.
+ → kha (my) | bahukārā → bahu-kārā (pts)

Katame cattāro dhammā bhāvetabbā?Koje četiri stvari treba razvijati? Cattāro satipaṭṭhānā—
satipaṭṭhānā → Cp. xxxiii. 1.11 (i), ante, 221. (pts note)
Četiri temelja svesnosti:
idhāvuso, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati ātāpī sampajāno satimā vineyya loke abhijjhādomanassaṁ.
idhāvuso → idh āvuso (pts)
Tako, prijatelji, monah boravi kontemplirajući telo kao telo, marljiv, s jasnim razumevanjem i svestan, odloživši sa strane gramzivost i odbojnost prema ovom svetu.
Vedanāsu …pe…osećaje kao osećaje… citte …
citte → Scd cittesu. (pts note)
um kao um…
dhammesu dhammānupassī viharati ātāpī sampajāno satimā vineyya loke abhijjhādomanassaṁ.
abhijjhādomanassaṁ → abhijjhā-domanassaṁ (pts)
Boravi on kontemplirajući objekte uma kao objekte uma, marljiv, s jasnim razumevanjem i svestan, odloživši sa strane gramzivost i odbojnost prema ovom svetu.
Ime cattāro dhammā bhāvetabbā.
+ → ga (my)

Katame cattāro dhammā pariññeyyā?Koje četiri stvari treba potpuno razumeti? Cattāro āhārā—
āhārā → Cp. xxxiii. 1.11 (xvii), ante, 228. (pts note)
Četiri hrane.
kabaḷīkāro āhāro oḷāriko vā sukhumo vā, phasso dutiyo, manosañcetanā tatiyā, viññāṇaṁ catutthaṁ.
kabaḷīkāro → kavaḷīkāro (sya-all, km); kabaliṅkāro (pts1ed) | kabaḷīkāro → kabaliṅkāro (pts) | kabaḷīkāro → kavaḷīkāro (cck: syā. kaṁ.) | kabaliṅkāro → So SS; Bmr kabaḷī-; K kavaḷī-. (pts note) | tatiyā → SS tatiyo. (pts note) | manosañcetanā → mano-sañcetanā (pts)
Fizička hrana, gruba ili fina; kontakt kao druga; mentalni obrasci kao treća; svest kao četvrta.
Ime cattāro dhammā pariññeyyā.
+ → gha (my) | + → kho (pts)

Katame cattāro dhammā pahātabbā?Koje četiri stvari treba napustiti? Cattāro oghā—Četiri bujice: kāmogho, bhavogho, diṭṭhogho, avijjogho.
avijjogho → Cp. xxxiii. 1.11 (xxxi), ante, 230. (pts note)
bujica zadovoljstava čula, bujica bivanja, bujica gledišta i bujica neznanja.
Ime cattāro dhammā pahātabbā.
+ → ṅa (my)

Katame cattāro dhammā hānabhāgiyā?
hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)
Koje to četiri stvari vode do propasti?
Cattāro yogā—Četiri jarma: kāmayogo, bhavayogo, diṭṭhiyogo, avijjāyogo.
avijjā-yogo → Cp. xxxiii. 1.11 (xxxii), ante, 230. (pts note) | kāmayogo bhavayogo diṭṭhiyogo avijjāyogo → kāma-yogo bhava-yogo diṭṭhi-yogo avijjā-yogo (pts)
jaram zadovoljstava čula, jaram bivanja, jaram gledišta i jaram neznanja.
Ime cattāro dhammā hānabhāgiyā.
hānabhāgiyā → hānabhāgiyā ca (cck) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)

Katame cattāro dhammā visesabhāgiyā?
visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)
A koje četiri stvari vode do izvrsnosti?
Cattāro visaṁyogā—
visaṁyogā → visaṁyoga (pts) | visaṁyogā → visaññogā (my)
Četiri skidanja jarma:
kāmayogavisaṁyogo, bhavayogavisaṁyogo, diṭṭhiyogavisaṁyogo, avijjāyogavisaṁyogo.
avijjāyoga-visaṁyogo → Cp. xxxiii. 1.11 (xxxiii), ante, 230. (pts note) | kāmayogavisaṁyogo bhavayogavisaṁyogo diṭṭhiyogavisaṁyogo avijjāyogavisaṁyogo → kāmayoga-visaṁyogo bhavayoga-visaṁyogo diṭṭhiyoga-visaṁyogo avijjāyoga-visaṁyogo (pts)
skidanje jarma zadovoljstava čula, jarma bivanja, jarma gledišta i jarma neznanja.
Ime cattāro dhammā visesabhāgiyā.
+ → cha (my) | visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)

Katame cattāro dhammā duppaṭivijjhā?U koje je to četiri stvari teško proniknuti? Cattāro samādhī—
samādhī → samādhāyo (bj)
Četiri koncentracije:
hānabhāgiyo samādhi, ṭhitibhāgiyo samādhi, visesabhāgiyo samādhi, nibbedhabhāgiyo samādhi.
hāna-bhāgiyo → See these four as saññā, A. IV. 179, vol. ii. 167. (pts note) | ṭhitibhāgiyo → ṭhiti-bhāgiyo (pts) | visesabhāgiyo → visesa-bhāgiyo (pts) | nibbedhabhāgiyo → nibbedha-bhāgiyo (pts)
koncentracija koja vodi do propasti, koncentracija koja vodi do stabilnosti, koncentracija koja vodi do izvrsnosti i koncentracija koja vodi do prodora.
Ime cattāro dhammā duppaṭivijjhā.
duppaṭivijjhā → duppaṭivijjhā viii (pts) | + → ja (my)

Katame cattāro dhammā uppādetabbā?Koje četiri stvari treba stvoriti? Cattāri ñāṇāni—Četiri znanja: dhamme ñāṇaṁ, anvaye ñāṇaṁ, pariye ñāṇaṁ, sammutiyā ñāṇaṁ.
pariye → paricce (sya-all, pts) | sammutiyā → sammatiyā (sya-all) | sammutiyā ñāṇaṁ → sammutiñāṇaṁ (pts) | ñāṇaṁ → -2 Cp. S. ii. 58. (pts note) | paricce → So SS K; Bmr paricchede (so Childers). (pts note) | sammutiyā ñāṇaṁ → sammuti-ñāṇaṁ (pts)
znanje o Dhammi, znanje o tome šta je sa njom u saglasnosti, znanje o umovima drugih i konvencionalno znanje.
Ime cattāro dhammā uppādetabbā.
+ → jha (my)

Katame cattāro dhammā abhiññeyyā?Koje četiri stvari treba neposredno saznati? Cattāri ariyasaccāni—
ariya-saccāni → Cp. xxii.16 ff., ante, vol. ii. 304 ff. A. III. 61. 6-13, vol. i. 176, and onwards. M. i. 62, 184; iii. 248. S. v. 414 ff. (pts note)
Četiri plemenite istine:
dukkhaṁ ariyasaccaṁ, dukkhasamudayaṁ ariyasaccaṁ, dukkhanirodhaṁ ariyasaccaṁ, dukkhanirodhagāminī paṭipadā ariyasaccaṁ.
dukkhanirodhaṁ → dukkhanirodho (bj, sya-all, km) | dukkhasamudayaṁ → dukkhasamudayo (bj, sya-all) | dukkhasamudayaṁ → dukkhasamudayo (cck: syā. kaṁ.) | dukkhanirodhaṁ → dukkhanirodho (cck: syā. kaṁ.) | dukkhanirodhagāminī paṭipadā → dukkhanirodhagāminīpaṭipadā (bjt) | ariyasaccaṁ dukkhasamudayaṁ ariyasaccaṁ dukkhanirodhaṁ ariyasaccaṁ dukkhanirodhagāminī → ariya-saccaṁ dukkha-samudayaṁ ariya-saccaṁ dukkha-nirodhaṁ ariya-saccaṁ dukkhanirodha-gāminī (pts) | ariyasaccaṁ → ariya-saccaṁ (pts)
plemenita istina o patnji, plemenita istina o nastanku patnje, plemenita istina o prestanku patnje i plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje.
Ime cattāro dhammā abhiññeyyā.
+ → ña (my)

Katame cattāro dhammā sacchikātabbā?Koje to četiri stvari treba ostvariti? Cattāri sāmaññaphalāni—
sāmañña-phalāni → Cp. xxxxiii. 1.11 (xv), ante, 227. (pts note)
Četiri ploda sketskog života:
sotāpattiphalaṁ, sakadāgāmiphalaṁ, anāgāmiphalaṁ, arahattaphalaṁ.
sotāpattiphalaṁ sakadāgāmiphalaṁ anāgāmiphalaṁ arahattaphalaṁ → sotāpatti-phalaṁ sakadāgāmi-phalaṁ anāgāmi-phalaṁ arahatta-phalaṁ (pts)
plod ulaska u tok, plod jednom povratnika, plod nepovratnika i plod arahanta.
Ime cattāro dhammā sacchikātabbā.

Iti ime cattārīsadhammā bhūtā tacchā tathā avitathā anaññathā sammā tathāgatena abhisambuddhā.
cattārīsadhammā → cattārīsaṁ dhammā (bj, pts); cattāḷīsa dhammā (sya-all) | iti → it (pts)
Za ovih četrdeset stvari koje su istinite, stvarne, takve, a ne izmišljene, drugačije, Tathāgata je dostigao ispravno probuđenje.

5. Pañca dhammā5. Pet stvari

Pañca dhammā bahukārā …pe… pañca dhammā sacchikātabbā.
bahukārā → bhāvetabbā (pts) | + → ka (my) | pe → spelled out in full (th)
Pet stvari treba često činiti… i pet ostvariti.

Katame pañca dhammā bahukārā?
bahukārā → bahu-kārā (pts)
A kojih su to pet stvari koje treba često činiti?
Pañca padhāniyaṅgāni—Pet sastojaka nastojanja: idhāvuso, bhikkhu saddho hoti, saddahati tathāgatassa bodhiṁ:
idhāvuso → idh āvuso (pts) | saddahati tathāgatassa bodhiṁ → text (pts)
Tako, prijatelju, monah ima poverenje u Tathāgatino probuđenje:
‘itipi so bhagavā arahaṁ sammāsambuddho vijjācaraṇasampanno sugato lokavidū anuttaro purisadammasārathi satthā devamanussānaṁ buddho bhagavā’ti.
itipi → iti pi (bjt)
’Zaista je Blaženi plemenit i potpuno probuđen, usavršen u znanju i ponašanju, srećan, znalac svetova, nenadmašni vodič onima kojima je potreban putokaz, učitelj božanskim i ljudskim bićima, budan, blažen’.
Appābādho hoti appātaṅko samavepākiniyā gahaṇiyā samannāgato nātisītāya nāccuṇhāya majjhimāya padhānakkhamāya.Nema ni bolova ni bolesti, dobrog je varenja, koje nije ni suviše hladno, ni suviše toplo. Asaṭho hoti amāyāvī yathābhūtamattānaṁ āvīkattā satthari vā viññūsu vā sabrahmacārīsu.
yathābhūtamattānaṁ āvīkattā → yathābhūtaṁ attānaṁ āvikattā (sya-all)
Nije sklon ni prevari ni obmani, učitelju ili iskusnom duhovnom prijatelju sebe prikazuje kakav jeste.
Āraddhavīriyo viharati akusalānaṁ dhammānaṁ pahānāya, kusalānaṁ dhammānaṁ upasampadāya, thāmavā daḷhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu.
pahānāya → pahāṇāya (bj) | āraddhavīriyo → āraddhaviriyo (bjt, th)
Odlučan je da napusti loša svojstva i razvija u sebi povoljna svojstva. Istrajan je, uporan u svom naporu, ne odustaje od negovanja povoljnih svojstava.
Paññavā hoti udayatthagāminiyā paññāya samannāgato ariyāya nibbedhikāya sammā dukkhakkhayagāminiyā.
udayatthagāminiyā → udayatthugāminiyā (bj) | sammā dukkhakkhayagāminiyā → sammādukkhakkhayagāminiyā (th)
Mudar je, poseduje mudrost jasnog viđenja nastanka i prestanka stvari, koja je plemenita, prodorna i vodi po potpunog iskorenjivanja patnje.
Ime pañca dhammā bahukārā.
+ → kha (my) | bahukārā → bahu-kārā (pts)

Katame pañca dhammā bhāvetabbā?Kojih pet stvari treba razvijati? Pañcaṅgiko sammāsamādhi—
sammāsamādhi → sammā-samādhi (pts)
Petostruku ispravnu koncentraciju:
pītipharaṇatā, sukhapharaṇatā, cetopharaṇatā, ālokapharaṇatā, paccavekkhaṇanimittaṁ.
paccavekkhaṇanimittaṁ → paccavekkhaṇānimittaṁ (sya-all); paccavekkhananimittaṁ (pts) | paccavekkhaṇanimittaṁ → paccavekkhaṇānimittaṁ (cck: syā. kaṁ.) | paccavekkhana-nimittaṁ → SS paccavekkhanā-; K paccavekkhaṇā. Cp. A. V.28. 10, vol. iii. 27. (pts note) | pītipharaṇatā sukhapharaṇatā → pīti-pharaṇatā sukha-pharaṇatā (pts) | ālokapharaṇatā paccavekkhaṇanimittaṁ → āloka-pharaṇatā paccavekkhana-nimittaṁ (pts)
prožetu ushićenje, prožetu srećom, prožetu voljom, prožetu svetlošću i kao temelj za razmatranje.
Ime pañca dhammā bhāvetabbā.
+ → ga (my)

Katame pañca dhammā pariññeyyā?Kojih pet stvari treba potpuno razumeti? Pañcupādānakkhandhā—
pañcupādānakkhandhā → pañcupādānakkhandhā seyyathidaṁ (bj) | Pañcupādānakkhandhā → seyyathīdaṁ (cck: sī. syā. kaṁ. pī.) | upādāna-kkhandhā → Cp. xxxiii. 2.1 (ii), ante, 233. (pts note) | pañcupādānakkhandhā → pañc upādāna-kkhandhā seyyathīdaṁ (pts)
Pet sastojaka bića kao objekti vezivanja:
rūpupādānakkhandho, vedanupādānakkhandho, saññupādānakkhandho, saṅkhārupādānakkhandho viññāṇupādānakkhandho.materijalni oblik kao sastojak bića koji je objekat vezivanja, osećaj kao sastojak bića koji je objekat vezivanja, opažaj kao sastojak bića koji je objekat vezivanja, mentalni obrasci kao sastojak bića koji je objekat vezivanja, svest kao sastojak bića koji je objekat vezivanja. Ime pañca dhammā pariññeyyā.
+ → gha (my)

Katame pañca dhammā pahātabbā?Kojih pet stvari treba napustiti? Pañca nīvaraṇāni—
nīvaraṇāni → Cp. xxxiii. 2.1 (vi), ante, 234. (pts note)
Pet prepreka:
kāmacchandanīvaraṇaṁ, byāpādanīvaraṇaṁ, thinamiddhanīvaraṇaṁ, uddhaccakukkuccanīvaraṇaṁ, vicikicchānīvaraṇaṁ.
thinamiddhanīvaraṇaṁ → thīnamiddhanīvaraṇaṁ (sya-all) | uddhaccakukkuccanīvaraṇaṁ → uddhaccakukuccanīvaraṇaṁ (my, bjt)
Prepreka želje za zadovoljstvima čula, prepreka zlovolje, prepreka tromosti i tuposti, prepreka uznemirenosti i kajanja, prepreka sumnjičavosti.
Ime pañca dhammā pahātabbā.
+ → ṅa (my)

Katame pañca dhammā hānabhāgiyā?
hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)
Kojih to pet stvari vodi do propasti?
Pañca cetokhilā—
cetokhilā → cetokhīlā (sya-all) | cetokhilā → ceto-khilā (pts)
Pet požara u srcu:
idhāvuso, bhikkhu satthari kaṅkhati vicikicchati nādhimuccati na sampasīdati.
+ → tassa cittaṁ na namati ātappāya anuyogāya sātaccāya padhānāya (th)
Tako je, prijatelju, monah sumnjičav, nesiguran, neodlučan i bez poverenja u Učitelja.
Yo so, āvuso, bhikkhu satthari kaṅkhati vicikicchati nādhimuccati na sampasīdati, tassa cittaṁ na namati ātappāya anuyogāya sātaccāya padhānāya.Otuda njegov um nije sklon marljivosti, predanosti, istrajnosti i naporu. Pošto njegov um nije sklon marljivosti, predanosti, istrajnosti i naporu. Yassa cittaṁ na namati ātappāya anuyogāya sātaccāya padhānāya. Ayaṁ paṭhamo cetokhilo.
cetokhilo → cetokhīlo (sya-all)
To je prvi požar u srcu.
Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu dhamme kaṅkhati vicikicchati …pe…
vicikicchati → vicikicchati nādhimuccati na sampasīdati (bj, sya-all)
Dalje, monah je sumnjičav, nesiguran, neodlučan i bez poverenja u Dhammu…
saṅghe kaṅkhati vicikicchati …pe…
vicikicchati → (bj, sya-all) | saṅghe → saṁghe (ms2005)
u Sanghu…
sikkhāya kaṅkhati vicikicchati …pe…
vicikicchati → (bj, sya-all)
u vežbanje…
sabrahmacārīsu kupito hoti anattamano āhatacitto khilajāto, yo so, āvuso, bhikkhu sabrahmacārīsu kupito hoti anattamano āhatacitto khilajāto, tassa cittaṁ na namati ātappāya anuyogāya sātaccāya padhānāya.
khilajāto → khīlajāto (sya-all)
Dalje, monah je besan i nezadovoljan svojim saputnicima u svetačkom životu, ogorčen i neosetljiv prema njima i otuda njegov um nije sklon marljivosti, predanosti, istrajnosti i naporu.
Yassa cittaṁ na namati ātappāya anuyogāya sātaccāya padhānāya. Ayaṁ pañcamo cetokhilo.
cetokhilo → cetokhīlo (th)
To je peti požar u srcu.
Ime pañca dhammā hānabhāgiyā.
hānabhāgiyā → hānabhāgiyā ca (cck) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)

Katame pañca dhammā visesabhāgiyā?
visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)
A kojih pet stvari vode do izvrsnosti?
Pañcindriyāni—
indriyāni → Cp. xxxiii. 2.1 (xxiii), ante, 239. (pts note) | pañcindriyāni → pañc indriyāni (pts)
Pet sposobnosti:
saddhindriyaṁ, vīriyindriyaṁ, satindriyaṁ, samādhindriyaṁ, paññindriyaṁ.
vīriyindriyaṁ → viriyindriyaṁ (bjt, th, pts)
sposobnost poverenja, sposobnost energičnosti, sposobnost svesnosti, sposobnost koncentracije i sposobnost mudrosti.
Ime pañca dhammā visesabhāgiyā.
+ → cha (my) | visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)

Katame pañca dhammā duppaṭivijjhā?U kojih je to pet stvari teško proniknuti? Pañca nissaraṇiyā dhātuyo—
pañca nissaraṇiyā → pañcanissāraṇiyā (bj) | nissaraṇiyā → nissāraṇīyā (sya-all, pts)
Pet begova:
idhāvuso, bhikkhuno kāme manasikaroto kāmesu cittaṁ na pakkhandati na pasīdati na santiṭṭhati na vimuccati.
+ → nappasīdati (bjt)
Tako, prijatelji, monah se fokusira na zadovoljstva čula, ali njegov um ne stiče poverenje, postojanost i odlučnost, ne biva oslobođen.
Nekkhammaṁ kho panassa manasikaroto nekkhamme cittaṁ pakkhandati pasīdati santiṭṭhati vimuccati.Ali kada se njegov um fokusira na obuzdavanje, njegov um stiče poverenje, postojanost i odlučnost, on biva oslobođen. Tassa taṁ cittaṁ sugataṁ subhāvitaṁ suvuṭṭhitaṁ suvimuttaṁ visaṁyuttaṁ kāmehi.
taṁ → (sya-all)
Njegov um je tada u dobrom stanju, dobro razvijen, dobro postavljen, dobro oslobođen i odvojen od zadovoljstava čula.
Ye ca kāmapaccayā uppajjanti āsavā vighātā pariḷāhā, mutto so tehi. Na so taṁ vedanaṁ vedeti.
vighātā pariḷāhā → vighātapariḷāhā (sya-all) | kāmapaccayā → kāmappaccayā (bjt)
On je oslobođen otrova, nemira i groznice koji nastanu zbog zadovoljstava čula i tako on ne doživljava takve osećaje.
Idamakkhātaṁ kāmānaṁ nissaraṇaṁ.
idamakkhātaṁ → idaṁ akkhātaṁ (th)
Tako je opisan beg od zadovoljstava čula.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno byāpādaṁ manasikaroto byāpāde cittaṁ na pakkhandati na pasīdati na santiṭṭhati na vimuccati.
byāpādaṁ → kāmaṁ (pts) | kāmaṁ → So SS Bmr; K kāme. (pts note) | + → nappasīdati (bjt)
Dalje, prijatelji, monah se fokusira na zlovolju, ali njegov um ne stiče poverenje, postojanost i odlučnost, ne biva oslobođen.
Abyāpādaṁ kho panassa manasikaroto abyāpāde cittaṁ pakkhandati pasīdati santiṭṭhati vimuccati.Ali kada se njegov um fokusira na dobronamernost, njegov um stiče poverenje, postojanost i odlučnost, on biva oslobođen. Tassa taṁ cittaṁ sugataṁ subhāvitaṁ suvuṭṭhitaṁ suvimuttaṁ visaṁyuttaṁ byāpādena.
taṁ → (sya-all)
Njegov um je tada u dobrom stanju, dobro razvijen, dobro postavljen, dobro oslobođen i odvojen od zlovolje.
Ye ca byāpādapaccayā uppajjanti āsavā vighātā pariḷāhā, mutto so tehi. Na so taṁ vedanaṁ vedeti.
vighātā pariḷāhā → vighātapariḷāhā (sya-all)
Oslobođen je otrova, nemira i groznice koji nastanu zbog zlovolje i tako on ne doživljava takve osećaje.
Idamakkhātaṁ byāpādassa nissaraṇaṁ.Tako je opisan beg od zlovolje.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno vihesaṁ manasikaroto vihesāya cittaṁ na pakkhandati na pasīdati na santiṭṭhati na vimuccati.
+ → nappasīdati (bjt)
Dalje, prijatelji, monah se fokusira na oblike, ali njegov um ne stiče poverenje, postojanost i odlučnost, ne biva oslobođen.
Avihesaṁ kho panassa manasikaroto avihesāya cittaṁ pakkhandati pasīdati santiṭṭhati vimuccati.Ali kada se njegov um fokusira na dobronamernost, njegov um stiče poverenje, postojanost i odlučnost, on biva oslobođen. Tassa taṁ cittaṁ sugataṁ subhāvitaṁ suvuṭṭhitaṁ suvimuttaṁ visaṁyuttaṁ vihesāya.
taṁ → (sya-all)
Njegov um je tada u dobrom stanju, dobro razvijen, dobro postavljen, dobro oslobođen i odvojen od nasilnosti.
Ye ca vihesāpaccayā uppajjanti āsavā vighātā pariḷāhā, mutto so tehi. Na so taṁ vedanaṁ vedeti.
vihesāpaccayā → vihesappaccayā (bj, sya-all) | vighātā pariḷāhā → vighātapariḷāhā (sya-all) | vihesāpaccayā → vihesapaccayā (th)
Oslobođen je otrova, nemira i groznice koji nastanu zbog nasilnosti i tako on ne doživljava takve osećaje.
Idamakkhātaṁ vihesāya nissaraṇaṁ.Tako je opisan beg od nasilnosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno rūpe manasikaroto rūpesu cittaṁ na pakkhandati na pasīdati na santiṭṭhati na vimuccati.
+ → nappasīdati (bjt)
Dalje, prijatelju, monah se fokusira na oblike, ali njegov um ne stiče poverenje, postojanost i odlučnost, ne biva oslobođen.
Arūpaṁ kho panassa manasikaroto arūpe cittaṁ pakkhandati pasīdati santiṭṭhati vimuccati.Ali kada se njegov um fokusira na bezoblično, njegov um stiče poverenje, postojanost i odlučnost, on biva oslobođen. Tassa taṁ cittaṁ sugataṁ subhāvitaṁ suvuṭṭhitaṁ suvimuttaṁ visaṁyuttaṁ rūpehi.Njegov um je tada u dobrom stanju, dobro razvijen, dobro postavljen, dobro oslobođen i odvojen od zadovoljstava oblika. Ye ca rūpapaccayā uppajjanti āsavā vighātā pariḷāhā, mutto so tehi. Na so taṁ vedanaṁ vedeti.
vighātā pariḷāhā → vighātapariḷāhā (sya-all) | rūpapaccayā → rūpappaccayā (bjt)
Oslobođen je otrova, nemira i groznice koji nastanu zbog oblika i tako on ne doživljava takve osećaje.
Idamakkhātaṁ rūpānaṁ nissaraṇaṁ.Tako je opisan beg od oblika.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno sakkāyaṁ manasikaroto sakkāye cittaṁ na pakkhandati na pasīdati na santiṭṭhati na vimuccati.
+ → nappasīdati (bjt)
Dalje, prijatelju, monah se fokusira na osobu, ali njegov um ne stiče poverenje, postojanost i odlučnost, ne biva oslobođen.
Sakkāyanirodhaṁ kho panassa manasikaroto sakkāyanirodhe cittaṁ pakkhandati pasīdati santiṭṭhati vimuccati.Ali kada se njegov um fokusira na prestanak osobe, njegov um stiče poverenje, postojanost i odlučnost, on biva oslobođen. Tassa taṁ cittaṁ sugataṁ subhāvitaṁ suvuṭṭhitaṁ suvimuttaṁ visaṁyuttaṁ sakkāyena.
taṁ → (sya-all)
Njegov um je tada u dobrom stanju, dobro razvijen, dobro postavljen, dobro oslobođen i odvojen od osobe.
Ye ca sakkāyapaccayā uppajjanti āsavā vighātā pariḷāhā, mutto so tehi. Na so taṁ vedanaṁ vedeti.
vighātā pariḷāhā → vighātapariḷāhā (sya-all) | sakkāyapaccayā → sakkāyappaccayā (bjt)
On je oslobođen otrova, nemira i groznice koji nastanu zbog osobe i tako on ne doživljava takve osećaje.
Idamakkhātaṁ sakkāyassa nissaraṇaṁ.Tako je opisan beg od osobe. Ime pañca dhammā duppaṭivijjhā.
duppaṭivijjhā → duppaṭivijjhā viii (pts) | + → ja (my)

Katame pañca dhammā uppādetabbā?Kojih pet stvari treba stvoriti? Pañca ñāṇiko sammāsamādhi:
Pañcañāṇiko → Bm ñāṇiyo. Cp. A. V. 27, vol. iii. 24. (pts note) | pañca ñāṇiko sammāsamādhi → pañcañāṇiko sammā-samādhi (pts)
Ispravnu koncentraciju sa pet znanja:
‘ayaṁ samādhi paccuppannasukho ceva āyatiñca sukhavipāko’ti paccattaṁyeva ñāṇaṁ uppajjati.
paccuppannasukho → So Bmr K Sum A; SS sukhaṁ. (pts note) | sukhavipākoti paccattaṁyeva → sukhavipāko ti paccattaññeva (bjt) | āyatiñca → āyatiṁ ca (th) | ceva āyatiñca sukhavipākoti paccattaṁyeva → eva āyatiñ ca sukha-vipāko ti paccattaṁ yeva (pts)
’Ova koncentracija je sada prijatna i rezultira prijatnošću u budućnosti’, takvo se znanje javi u onome ko vežba.
‘Ayaṁ samādhi ariyo nirāmiso’ti paccattaññeva ñāṇaṁ uppajjati.
samādhi → K sammāsamādhi. (pts note) | nirāmisoti → nirāmiso ti (bjt) | paccattaññeva → paccattaṁyeva (th) | nirāmisoti paccattaññeva → nirāmiso ti paccattaṁ yeva (pts)
’Ova koncentracija je plemenita i transcendentna’, takvo se znanje javi u onome ko vežba.
‘Ayaṁ samādhi akāpurisasevito’ti paccattaṁyeva ñāṇaṁ uppajjati.
akāpurisa-sevito → So SS K; Bmr -saṁsevito. (pts note) | akāpurisasevitoti paccattaṁyeva → akāpurisasevito ti paccattaññeva (bjt) | akāpurisasevitoti paccattaṁyeva → akāpurisa-sevito ti paccattaṁ yeva (pts)
’Ovu koncentraciju ne praktikuju oni koji čine nedela”, takvo se znanje javi u onome ko vežba.
‘Ayaṁ samādhi santo paṇīto paṭippassaddhaladdho ekodibhāvādhigato, na sasaṅkhāraniggayhavāritagato’ti paccattaṁyeva ñāṇaṁ uppajjati.
sasaṅkhāraniggayhavāritagatoti paccattaṁyeva → saṅkhāraniggayhavāritāvatoti paccattaññeva (bj) | paṭippassaddhaladdho → paṭippassaddhiladdho (sya-all) | sasaṅkhāraniggayhavāritagatoti → ca sasaṅkhāraṁ nigayha vāritavatoti (sya-all) | saṅkhāraniggayhavāritāvatoti → sasaṅkhāraniggayhavāritagato (bj: machasaṁ) | sasaṅkhāraniggayhavāritagato’ti → na ca sasaṅkhāraniggayha vāritavatoti (cck: sī. syā. kaṁ. pī.); na sasaṅkhāraniggayhavārivāvato (cck: ka.); na sasaṅkhāraniggayhavāriyādhigato (cck: ?) | santo → Cp. A. III. 100. 4, vol. i. 254. (pts note) | ca → So Sd K Sum A; Sct va; Bmr omit. (pts note) | paṭippassaddhaladdho → paṭippassaddha-laddho (pts) | sasaṅkhāraniggayhavāritagatoti paccattaṁyeva → ca sasaṁkhāra-niggayha-vāritavato ti paccattaṁ yeva (pts)
’Ova koncentracija smiruje i nadahnjuje, ugodna je, sabira um, a ne održava se pukom snagom volje’, takvo se znanje javi u onome ko vežba.
‘So kho panāhaṁ imaṁ samādhiṁ satova samāpajjāmi sato vuṭṭhahāmī’ti paccattaṁyeva ñāṇaṁ uppajjati.
satova → sato ca (sya-all) | So → Sc omits this clause. (pts note) | samādhiṁ → Sdt samādhi. (pts note) | va → So Sdt Bmr; K ca. (pts note) | samāpajjāmi → Bm sammāpajjāmi. (pts note) | sato → St A add va. (pts note) | vuṭṭhahāmīti → St vuṭṭhāhāmīti; Sd vuṭṭha. (pts note) | paccattaṁyeva → paccattaññeva (bjt) | satova → sato va (pts) | paccattaṁyeva → paccattaṁ yeva (pts)
’Sa svesnošću ulazim u ovu koncentraciju i iz nje izlazim’, takvo se znanje javi u onome ko vežba.
Ime pañca dhammā uppādetabbā.
+ → jha (my)

Katame pañca dhammā abhiññeyyā?Kojih pet stvari treba neposredno saznati? Pañca vimuttāyatanāni—Pet područja oslobođenja: idhāvuso, bhikkhuno satthā dhammaṁ deseti aññataro vā garuṭṭhāniyo sabrahmacārī.Tako, prijatelju, monaha podučava Dhammi učitelj ili neki drugi saputnik u svetačkom životu kojeg poštuje. Yathā yathā, āvuso, bhikkhuno satthā dhammaṁ deseti, aññataro vā garuṭṭhāniyo sabrahmacārī tathā tathā so tasmiṁ dhamme atthappaṭisaṁvedī ca hoti dhammapaṭisaṁvedī ca.
tathā so → bhikkhu (sya-all, km) | garuṭṭhāniyo → garuṭṭhāniko (bj, pts) | so → bhikkhu (cck: syā. kaṁ.) | garuṭṭhāniko → K garuṭṭhāniyo. (pts note) | atthappaṭisaṁvedī → atthapaṭisaṁvedī (bjt, th)
I dok ga podučavaju, on stiče razumevanje suštine i forme učenja.
Tassa atthappaṭisaṁvedino dhammapaṭisaṁvedino pāmojjaṁ jāyati, pamuditassa pīti jāyati, pītimanassa kāyo passambhati, passaddhakāyo sukhaṁ vedeti, sukhino cittaṁ samādhiyati.
pāmojjaṁ → pāmujjaṁ (bj) | atthappaṭisaṁvedino → atthapaṭisaṁvedino (bjt, th)
Sa tim razumevanjem, u monahu se rađa vedrina; sa vedrinom, u njemu se rađa radost. Onome ko je radostan, telo postaje smireno; a onaj čije je telo smireno, oseća zadovoljstvo. Sa osećajem zadovoljstvo, um postaje koncentrisan.
Idaṁ paṭhamaṁ vimuttāyatanaṁ.
idaṁ → imaṁ (sya-all)
To je prvo područje oslobođenja.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno na heva kho satthā dhammaṁ deseti, aññataro vā garuṭṭhāniyo sabrahmacārī, api ca kho yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ vitthārena paresaṁ deseti
garuṭṭhāniyo → garuṭṭhāniko (bj) | api ca → apica (th)
Dalje, moguće je da učitelj ili neki drugi saputnik u svetačkom životu kojeg poštuje nisu podučavali monaha. Ali on ipak druge podučava učenju do detalja, onako kako je čuo i zapamtio…
yathā yathā, āvuso, bhikkhu yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ vitthārena paresaṁ deseti tathā tathā so tasmiṁ dhamme atthappaṭisaṁvedī ca hoti dhammapaṭisaṁvedī ca.
dhammapaṭisaṁvedī → dhammappaṭisaṁvedī (bjt) | atthappaṭisaṁvedī → atthapaṭisaṁvedī (th)
Kada tako čini, on stiče razumevanje suštine i forme učenja.
Tassa atthappaṭisaṁvedino dhammapaṭisaṁvedino pāmojjaṁ jāyati, pamuditassa pīti jāyati, pītimanassa kāyo passambhati, passaddhakāyo sukhaṁ vedeti, sukhino cittaṁ samādhiyati.
pāmojjaṁ → pāmujjaṁ (bj) | atthappaṭisaṁvedino → atthapaṭisaṁvedino (bjt, th)
Sa tim razumevanjem, u monahu se rađa vedrina; sa vedrinom, u njemu se rađa radost. Onome ko je radostan, telo postaje smireno; a onaj čije je telo smireno, oseća zadovoljstvo. Sa osećajem zadovoljstvo, um postaje koncentrisan.
Idaṁ dutiyaṁ vimuttāyatanaṁ.To je drugo područje oslobođenja.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno na heva kho satthā dhammaṁ deseti, aññataro vā garuṭṭhāniyo sabrahmacārī, nāpi yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ vitthārena paresaṁ deseti. Api ca kho yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ vitthārena sajjhāyaṁ karoti.
garuṭṭhāniyo → garuṭṭhāniko (bj) | nāpi → na heva kho (sya-all) | api ca → apica (th)
Dalje, moguće je da učitelj ili neki drugi saputnik u svetačkom životu kojeg poštuje nisu podučavali monaha. Ali on ipak druge podučava učenju do detalja, onako kako je čuo i zapamtio…
Yathā yathā, āvuso, bhikkhu yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ vitthārena sajjhāyaṁ karoti tathā tathā so tasmiṁ dhamme atthappaṭisaṁvedī ca hoti dhammapaṭisaṁvedī ca.
yathā āvuso → yathāvuso (bj) | atthappaṭisaṁvedī → atthapaṭisaṁvedī (bjt, th)
Kada tako čini, on stiče razumevanje suštine i forme učenja.
Tassa atthappaṭisaṁvedino dhammapaṭisaṁvedino pāmojjaṁ jāyati, pamuditassa pīti jāyati, pītimanassa kāyo passambhati, passaddhakāyo sukhaṁ vedeti, sukhino cittaṁ samādhiyati.
pāmojjaṁ → pāmujjaṁ (bj) | atthappaṭisaṁvedino → atthapaṭisaṁvedino (bjt, th)
Sa tim razumevanjem, u monahu se rađa vedrina; sa vedrinom, u njemu se rađa radost. Onome ko je radostan, telo postaje smireno; a onaj čije je telo smireno, oseća zadovoljstvo. Sa osećajem zadovoljstvo, um postaje koncentrisan.
Idaṁ tatiyaṁ vimuttāyatanaṁ.To je treće područje oslobođenja.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno na heva kho satthā dhammaṁ deseti, aññataro vā garuṭṭhāniyo sabrahmacārī, nāpi yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ vitthārena paresaṁ deseti, nāpi yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ vitthārena sajjhāyaṁ karoti.
garuṭṭhāniyo → garuṭṭhāniko (bj) | yathāsutaṁ → yathā sutaṁ (bjt)
Dalje, moguće je da učitelj ili neki drugi saputnik u svetačkom životu kojeg poštuje nisu podučavali monaha. Ali on ipak druge podučava učenju do detalja, onako kako je čuo i zapamtio…
Api ca kho yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ cetasā anuvitakketi anuvicāreti manasānupekkhati.
api ca → apica (th)
Ili monah razmišlja i razmatra učenje do detalja u svom umu, onako kako ga je naučio i zapamtio…
Yathā yathā, āvuso, bhikkhu yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ cetasā anuvitakketi anuvicāreti manasānupekkhati tathā tathā so tasmiṁ dhamme atthappaṭisaṁvedī ca hoti dhammapaṭisaṁvedī ca.
atthappaṭisaṁvedī → atthapaṭisaṁvedī (bjt, th)
Kada tako čini, on stiče razumevanje suštine i forme učenja.
Tassa atthappaṭisaṁvedino dhammapaṭisaṁvedino pāmojjaṁ jāyati, pamuditassa pīti jāyati, pītimanassa kāyo passambhati, passaddhakāyo sukhaṁ vedeti, sukhino cittaṁ samādhiyati.
atthappaṭisaṁvedino → atthupaṭisaṁvedino (bj) | pāmojjaṁ → pāmujjaṁ (bj) | atthappaṭisaṁvedino → atthapaṭisaṁvedino (th)
Sa tim razumevanjem, u monahu se rađa vedrina; sa vedrinom, u njemu se rađa radost. Onome ko je radostan, telo postaje smireno; a onaj čije je telo smireno, oseća zadovoljstvo. Sa osećajem zadovoljstvo, um postaje koncentrisan.
Idaṁ catutthaṁ vimuttāyatanaṁ.To je četvrto područje oslobođenja.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno na heva kho satthā dhammaṁ deseti, aññataro vā garuṭṭhāniyo sabrahmacārī, nāpi yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ vitthārena paresaṁ deseti, nāpi yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ vitthārena sajjhāyaṁ karoti, nāpi yathāsutaṁ yathāpariyattaṁ dhammaṁ cetasā anuvitakketi anuvicāreti manasānupekkhati;
garuṭṭhāniyo → garuṭṭhāniko (bj) | dhammaṁ → (sya-all)
Dalje, moguće je da učitelj ili neki drugi saputnik u svetačkom životu kojeg poštuje nisu podučavali monaha. Ali on ipak druge podučava učenju do detalja, onako kako je čuo i zapamtio…
api ca khvassa aññataraṁ samādhinimittaṁ suggahitaṁ hoti sumanasikataṁ sūpadhāritaṁ suppaṭividdhaṁ paññāya.
samādhinimittaṁ → samādhimittaṁ (sya-all) | api ca → apica (th)
Ili je objekat meditacije kao osnovu zadubljenja na pravi način prihvatio, na njega se fokusirao, drži ga u umu i razumeo svojom mudrošću.
Yathā yathā, āvuso, bhikkhuno aññataraṁ samādhinimittaṁ suggahitaṁ hoti sumanasikataṁ sūpadhāritaṁ suppaṭividdhaṁ paññāya tathā tathā so tasmiṁ dhamme atthappaṭisaṁvedī ca hoti dhammappaṭisaṁvedī ca.
samādhinimittaṁ → samādhimittaṁ (sya-all) | atthappaṭisaṁvedī → atthapaṭisaṁvedī (bjt, th) | dhammappaṭisaṁvedī → dhammapaṭisaṁvedī (bjt, th)
Kada tako čini, on stiče razumevanje suštine i forme učenja.
Tassa atthappaṭisaṁvedino dhammappaṭisaṁvedino pāmojjaṁ jāyati, pamuditassa pīti jāyati, pītimanassa kāyo passambhati, passaddhakāyo sukhaṁ vedeti, sukhino cittaṁ samādhiyati.
atthappaṭisaṁvedino dhammappaṭisaṁvedino pāmojjaṁ → atthapaṭisaṁvedino dhammapaṭisaṁvedino pāmujjaṁ (bj)
Sa tim razumevanjem, u monahu se rađa vedrina; sa vedrinom, u njemu se rađa radost. Onome ko je radostan, telo postaje smireno; a onaj čije je telo smireno, oseća zadovoljstvo. Sa osećajem zadovoljstvo, um postaje koncentrisan.
Idaṁ pañcamaṁ vimuttāyatanaṁ.To je peto područje oslobođenja. Ime pañca dhammā abhiññeyyā.
+ → ña (my)

Katame pañca dhammā sacchikātabbā?Kojih to pet stvari treba ostvariti? Pañca dhammakkhandhā—
dhamma-kkhandhā → Sc pañcakkhandhāni. Cp. xxxiii. 1.11 (xxv), ante, 229. (pts note)
Pet sastojaka Dhamme:
sīlakkhandho, samādhikkhandho, paññākkhandho, vimuttikkhandho, vimuttiñāṇadassanakkhandho.
sīlakkhandho samādhikkhandho paññākkhandho vimuttikkhandho vimuttiñāṇadassanakkhandho → sīla-kkhandho samādhi-kkhandho paññā-kkhandho vimutti-kkhandho vimutti-ñāṇa-dassanakkhandho (pts)
vrlina, koncentracija, mudrost, oslobođenje i znanje i viđenje oslobođenja.
Ime pañca dhammā sacchikātabbā.

Iti ime paññāsa dhammā bhūtā tacchā tathā avitathā anaññathā sammā tathāgatena abhisambuddhā.
iti → it (pts)
Za ovih pedeset stvari koje su istinite, stvarne, takve, a ne izmišljene, drugačije, Tathāgata je dostigao ispravno probuđenje.

6. Cha dhammā6. Šest stvari

Cha dhammā bahukārā …pe… cha dhammā sacchikātabbā.
bahukārā → bhāvetabbā (pts) | + → ka (my) | pe → spelled out in full (th)
Šest stvari treba često činiti… i šest ostvariti.

Katame cha dhammā bahukārā?
bahukārā → bahu-kārā (pts)
A kojih su to šest stvari koje treba često činiti?
Cha sāraṇīyā dhammā.
sāraṇīyā → sārāṇīyā (bj, sya-all, pts)
Šest pravila srdačnosti:
Idhāvuso, bhikkhuno mettaṁ kāyakammaṁ paccupaṭṭhitaṁ hoti sabrahmacārīsu āvi ceva raho ca,
idhāvuso → idh āvuso (pts) | kāyakammaṁ → kāya-kammaṁ (pts) | sabrahmacārīsu āvi ceva raho ca → text (pts)
Tako, prijatelju, monah s ljubavlju postupa telom prema svojim saputnicima u svetačkom životu, kako javno, tako i nasamo.
ayampi dhammo sāraṇīyo piyakaraṇo garukaraṇo saṅgahāya avivādāya sāmaggiyā ekībhāvāya saṁvattati.
sāraṇīyo → sārāṇīyo (bj, sya-all) | ayampi → ayaṁpi (th)
To pravilo srdačnosti rađa ljubav i poštovanje, doprinosi zajedništvu, nesukobljavanju, slozi i jedinstvu.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno mettaṁ vacīkammaṁ …pe… ekībhāvāya saṁvattati.
pe → spelled out in full (th)
Dalje, monah s ljubavlju postupa govorom… i to rađa jedinstvo.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno mettaṁ manokammaṁ …pe… ekībhāvāya saṁvattati.Dalje, monah s ljubavlju postupa umom… i to rađa jedinstvo.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu ye te lābhā dhammikā dhammaladdhā antamaso pattapariyāpannamattampi, tathārūpehi lābhehi appaṭivibhattabhogī hoti sīlavantehi sabrahmacārīhi sādhāraṇabhogī, ayampi dhammo sāraṇīyo …pe… ekībhāvāya saṁvattati.
sāraṇīyo → sārāṇīyo (bj) | dhammikā dhammaladdhā → dhammikādhammaladdhā (bjt) | pattapariyāpannamattampi → pattapariyāpannamattaṁpi (th) | ayampi → ayaṁpi (th) | sāraṇīyo → sārāṇīyo piyakaraṇo garukaraṇo saṅgahāya avivādāya sāmaggiyā (th)
Dalje, monah bez predomišljanja deli ono što je na propisan način dobio, čak i hranu u svojoj prosjačkoj zdeli, koristi zajedno sa svojim vrlim saputnicima u svetačkom životu. To pravilo srdačnosti rađa… jedinstvo.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu, yāni tāni sīlāni akhaṇḍāni acchiddāni asabalāni akammāsāni bhujissāni viññuppasatthāni aparāmaṭṭhāni samādhisaṁvattanikāni, tathārūpesu sīlesu sīlasāmaññagato viharati sabrahmacārīhi āvi ceva raho ca, ayampi dhammo sāraṇīyo …pe… ekībhāvāya saṁvattati.
sāraṇīyo → sārāṇīyo (bj) | viññuppasatthāni → viññūpasatthāni (sya-all) | ayampi → ayaṁpi (th) | sāraṇīyo → sārāṇīyo piyakaraṇo garukaraṇo saṅgahāya avivādāya sāmaggiyā (th)
Dalje, monah živi u skladu sa pravilima koja deli sa svojim saputnicima u svetačkom životu, kako javno, tako i nasamo – pravilima koja su bez kršenja, nedostataka, prljanja, defekta, već oslobađaju, a mudri ih hvale, bez vezivanja za njih, pravilima koja doprinose koncentraciji. To pravilo srdačnosti rađa… jedinstvo.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu yāyaṁ diṭṭhi ariyā niyyānikā niyyāti takkarassa sammā dukkhakkhayāya, tathārūpāya diṭṭhiyā diṭṭhi sāmaññagato viharati sabrahmacārīhi āvi ceva raho ca,
diṭṭhi sāmaññagato → diṭṭhisāmaññagato (bjt, th) | sammā dukkhakkhayāya → sammādukkhakkhayāya (th)
Dalje, monah je vođen ispravnim razumevanjem – plemenitim, oslobađajućim, onoga ko u skladu sa njim živi vodi do potpunog okončanja patnje – javno i nasamo živi među svojim saputnicima u svetačkom životu koji dele isto takvo razumevanje.
ayampi dhammo sāraṇīyo piyakaraṇo garukaraṇo, saṅgahāya avivādāya sāmaggiyā ekībhāvāya saṁvattati.
sāraṇīyo → sārāṇīyo (bj, sya-all) | avivādāya → avivādāya avihesāya (bj) | ayampi → ayaṁpi (th)
To pravilo srdačnosti rađa ljubav i poštovanje, doprinosi zajedništvu, nesukobljavanju, slozi i jedinstvu.
Ime cha dhammā bahukārā.
+ → kha (my) | bahukārā → bahu-kārā (pts)

Katame cha dhammā bhāvetabbā?Kojih šest stvari treba razvijati? Cha anussatiṭṭhānāni—
anussatiṭṭhānāni → Scd anussatiṭhānāni. (pts note)
Šest vrsta podsećanja:
buddhānussati, dhammānussati, saṅghānussati, sīlānussati, cāgānussati, devatānussati.
devatānussati → Cp. xxxiii. 2.2 (xix), ante, 250. (pts note) | saṅghānussati → saṁghānussati (ms2005, pts)
Podsećanje na Budu, Dhammu, Sanghu, vrlinu, velikodušnost i božanstva.
Ime cha dhammā bhāvetabbā.
+ → ga (my)

Katame cha dhammā pariññeyyā?Kojih šest stvari treba potpuno razumeti? Cha ajjhattikāni āyatanāni—
āyatanāni → Cp. xxxiii. 2.2 (i), ante, 243. (pts note)
Šest unutrašnjih područja čula:
cakkhāyatanaṁ, sotāyatanaṁ, ghānāyatanaṁ, jivhāyatanaṁ, kāyāyatanaṁ, manāyatanaṁ.
cakkhāyatanaṁ → cakkhvāyatanaṁ (sya-all)
oko, uho, nos, jezik, telo i um.
Ime cha dhammā pariññeyyā.
+ → gha (my)

Katame cha dhammā pahātabbā?Kojih šest stvari treba napustiti? Cha taṇhākāyā—
taṇhā-kāyā → Cp. xxxiii. 2.2 (viii), ante, 244. (pts note)
Šest vrsta žudnje:
rūpataṇhā, saddataṇhā, gandhataṇhā, rasataṇhā, phoṭṭhabbataṇhā, dhammataṇhā.
dhammataṇhā → dhammatanhā (pts)
žudnja za oblicima, žudnja za zvukovima, žudnja za mirisima, žudnja za ukusima, žudnja za dodirima i žudnja za sadržajima uma.
Ime cha dhammā pahātabbā.
+ → ṅa (my)

Katame cha dhammā hānabhāgiyā?
hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)
Kojih to šest stvari vodi do propasti?
Cha agāravā—
agāravā → Cp. xxxiii. 2.2 (ix), ante, 244. (pts note)
Šest nepoštovanja:
idhāvuso, bhikkhu satthari agāravo viharati appatisso. Dhamme …pe… saṅghe … sikkhāya … appamāde … paṭisanthāre agāravo viharati appatisso.
appatisso → appatissavo (bj) | saṅghe → saṅghe agāravo viharati appatisso (sya-all) | sikkhāya → sikkhāya agāravo viharati appatisso (sya-all) | appamāde → appamāde agāravo viharati appatisso (sya-all) | saṅghe → saṁghe (ms2005, pts) | idhāvuso → idh āvuso (pts)
Tako, prijatelju, monah živi bez poštovanja za učitelja, poštovanja za učenje, poštovanja za monašku zajednicu, poštovanja za vežbanje, poštovanja za promišljenost i poštovanja za srdačnost.
Ime cha dhammā hānabhāgiyā.
hānabhāgiyā → hānabhāgiyā ca (cck) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)

Katame cha dhammā visesabhāgiyā?
visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)
A kojih šest stvari vode do izvrsnosti?
Cha gāravā—
gāravā → Cp. xxxiii. 2.2 (x), ante, 244. (pts note)
Šest poštovanja:
idhāvuso, bhikkhu satthari sagāravo viharati sappatisso. Dhamme …pe… saṅghe … sikkhāya … appamāde … paṭisanthāre sagāravo viharati sappatisso.
sappatisso → sappatissavo (bj) | + → sagāravo viharati sappatisso (th) | saṅghe → saṁghe (ms2005, pts) | idhāvuso → idh āvuso (pts)
Tako, prijatelju, monah živi ispunjen poštovanjem za učitelja, poštovanjem za učenje, poštovanjem za monašku zajednicu, poštovanjem za vežbanje, poštovanjem za promišljenost i poštovanjem za srdačnost.
Ime cha dhammā visesabhāgiyā.
+ → cha (my) | visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)

Katame cha dhammā duppaṭivijjhā?U kojih je to šest stvari teško proniknuti? Cha nissaraṇiyā dhātuyo—
nissaraṇiyā → nissāraṇīyā (sya-all, pts) | nissāraṇīyā → Bm nissaraṇiyā; Br K nissaraṇīyā; Sd nisaraṇīyā. (pts note)
Šest begova:
idhāvuso, bhikkhu evaṁ vadeyya:
idhāvuso → idh āvuso (pts)
Tako prijatelju, ako bi monah ovako rekao:
‘mettā hi kho me, cetovimutti bhāvitā bahulīkatā yānīkatā vatthukatā anuṭṭhitā paricitā susamāraddhā,
me → me āvuso (bj)
Razvijao sam oslobođenje uma uz pomoć prijateljske ljubavi, tako što sam je često vežbao, njome ovladao, temeljno praktikovao, održavao, uvećavao i na pravi način koristio.
atha ca pana me byāpādo cittaṁ pariyādāya tiṭṭhatī’ti.Pa ipak, nekako, zlovolja u mome umu opstaje.’ So ‘mā hevan’tissa vacanīyo ‘māyasmā evaṁ avaca, mā bhagavantaṁ abbhācikkhi. Na hi sādhu bhagavato abbhakkhānaṁ, na hi bhagavā evaṁ vadeyya.
hevantissa → hevaṁ tissa (cck) | māyasmā → mā āyasmā (sya-all) | mā hevantissa → māhevantissa (bjt)
Njemu bi trebalo reći: ’Ne, poštovani. Nemojte tako govoriti! Nemojte pogrešno tumačiti Blaženog, jer to nije dobro. Blaženi ne bi tako nešto rekao.
Aṭṭhānametaṁ āvuso anavakāso yaṁ mettāya cetovimuttiyā bhāvitāya bahulīkatāya yānīkatāya vatthukatāya anuṭṭhitāya paricitāya susamāraddhāya.Nemoguće je da se uz pomoć prijateljske ljubavi razvija oslobođenje uma i na pravi način koristi, Atha ca panassa byāpādo cittaṁ pariyādāya ṭhassatīti, netaṁ ṭhānaṁ vijjati.a da ipak, nekako, zlovolja u umu opstaje. Nissaraṇaṁ hetaṁ, āvuso, byāpādassa, yadidaṁ mettācetovimuttī’ti.
mettācetovimuttīti → mettācetovimutti (bj, sya-all) | nissaraṇaṁ hetaṁ → nissaraṇañhetaṁ (th) | mettācetovimuttīti → mettā cetovimutti (th)
Jer razvijanje oslobođenja uma uz pomoć prijateljske ljubavi upravo znači beg od zlovolje.

Idha panāvuso, bhikkhu evaṁ vadeyya:Ako bi neki monah ovako rekao: ‘karuṇā hi kho me cetovimutti bhāvitā bahulīkatā yānīkatā vatthukatā anuṭṭhitā paricitā susamāraddhā.
me → me āvuso (bj)
Razvijao sam oslobođenje uma uz pomoć saosećanja, tako što sam ga često vežbao, njime ovladao, temeljno praktikovao, održavao, uvećavao i na pravi način koristio.
Atha ca pana me vihesā cittaṁ pariyādāya tiṭṭhatī’ti.
tiṭṭhatīti → tiṭṭhatī ti (bjt)
Pa ipak, nekako, nasilnost u mome umu opstaje.’
So: ‘mā hevan’tissa vacanīyo, ‘māyasmā evaṁ avaca, mā bhagavantaṁ abbhācikkhi …pe…
hevantissa → hevaṁ tissa (cck) | māyasmā → mā āyasmā (sya-all) | so mā → somā (bjt) | pe → spelled out in full (th)
Njemu bi trebalo reći: ’Ne, poštovani. Nemojte tako govoriti!…
nissaraṇaṁ hetaṁ, āvuso, vihesāya, yadidaṁ karuṇācetovimuttī’ti.
karuṇācetovimuttīti idha panāvuso → karuṇā cetovimutti idhāvuso (bj) | karuṇācetovimuttīti → karuṇā cetovimutti (sya-all)
Jer razvijanje oslobođenja uma uz pomoć saosećanja upravo znači beg od nasilnosti.

Idha panāvuso, bhikkhu evaṁ vadeyya:
idha panāvuso → cetovimutti idhāvuso (bjt)
Ako bi neki monah ovako rekao:
‘muditā hi kho me cetovimutti bhāvitā …pe…
me → me āvuso (bj) | + → bahulīkatā yānīkatā vatthukatā anuṭṭhitā paricitā susamāraddhā (th)
Razvijao sam oslobođenje uma uz pomoć radosti zbog sreće drugih…
atha ca pana me arati cittaṁ pariyādāya tiṭṭhatī’ti.Pa ipak, nekako, nezadovoljstvo u mome umu opstaje.’ So: ‘mā hevan’tissa vacanīyo ‘māyasmā evaṁ avaca …pe…
hevantissa → hevaṁ tissa (cck) | māyasmā → mā āyasmā (sya-all) | pe → spelled out in full (th)
Njemu bi trebalo reći: ’Ne, poštovani. Nemojte tako govoriti!…
nissaraṇaṁ hetaṁ, āvuso, aratiyā, yadidaṁ muditācetovimuttī’ti.
muditācetovimuttīti → muditācetovimutti (bj, sya-all)
Jer razvijanje oslobođenja uma uz pomoć radosti zbog sreće drugih upravo znači beg od nezadovoljstva.

Idha panāvuso, bhikkhu evaṁ vadeyya:
panāvuso → pana āvuso (bj)
Ako bi neki monah ovako rekao:
‘upekkhā hi kho me cetovimutti bhāvitā …pe…
me → me āvuso (bj) | + → bahulīkatā yānīkatā vatthukatā anuṭṭhitā paricitā susamāraddhā (th)
Razvijao sam oslobođenje uma uz pomoć spokojstva…
atha ca pana me rāgo cittaṁ pariyādāya tiṭṭhatī’ti.
tiṭṭhatīti → tiṭṭhatī ti (bjt)
Pa ipak, nekako, strast u mome umu opstaje.’
So: ‘mā hevan’tissa vacanīyo ‘māyasmā evaṁ avaca …pe…
hevantissa → hevaṁ tissa (cck) | māyasmā → mā āyasmā (sya-all) | pe → spelled out in full (th)
Njemu bi trebalo reći: ’Ne, poštovani. Nemojte tako govoriti!…
nissaraṇaṁ hetaṁ, āvuso, rāgassa yadidaṁ upekkhācetovimuttī’ti.
upekkhācetovimuttīti → upekkhā cetovimutti (bj, sya-all)
Jer razvijanje oslobođenja uma uz pomoć radosti zbog sreće drugih upravo znači beg od strasti.’

Idha panāvuso, bhikkhu evaṁ vadeyya:Ako bi neki monah ovako rekao: ‘animittā hi kho me cetovimutti bhāvitā …pe…
me → me āvuso (bj) | + → bahulīkatā yānīkatā vatthukatā anuṭṭhitā paricitā susamāraddhā (th)
’Razvijao sam oslobođenje uma bez ikakvog znaka…
atha ca pana me nimittānusāri viññāṇaṁ hotī’ti.
+ → taṁ (bjt) | viññāṇaṁ hotīti → ñāṇaṁ hotī ti (bjt)
Pa ipak, nekako, moj um i dalje sledi znakove.’
So: ‘mā hevan’tissa vacanīyo ‘māyasmā evaṁ avaca …pe…
hevantissa → hevaṁ tissa (cck) | māyasmā → mā āyasmā (sya-all) | pe → spelled out in full (th)
Njemu bi trebalo reći: ’Ne, poštovani. Nemojte tako govoriti!…
nissaraṇaṁ hetaṁ, āvuso, sabbanimittānaṁ yadidaṁ animittā cetovimuttī’ti.
cetovimuttīti → cetovimutti (bj, sya-all)
Jer razvijanje oslobođenja uma bez ikakvog znaka upravo znači beg od svakog znaka.’

Idha panāvuso, bhikkhu evaṁ vadeyya:
panāvuso → pana āvuso (bj)
Ako bi neki monah ovako rekao:
‘asmīti kho me vigataṁ, ayamahamasmīti na samanupassāmi,
vigataṁ → vigate (sya-all) | asmīti → asmī ti (bjt) | ayamahamasmīti → ayamahamasmī ti (bjt)
’Oslobodio sam se obmane „ja sam” i ni na šta ne gledam kao na „to sam ja”.
atha ca pana me vicikicchākathaṅkathāsallaṁ cittaṁ pariyādāya tiṭṭhatī’ti.
vicikicchākathaṅkathāsallaṁ → vicikicchākathaṁkathāsallaṁ (my, ms2005) | vicikicchākathaṅkathāsallaṁ → vicikicchā kathaṁkathāsallaṁ (bjt) | tiṭṭhatīti → tiṭṭhatī ti (bjt)
Pa ipak, nekako, strela sumnje i neodlučnosti je još uvek u mom umu.’
So: ‘mā hevan’tissa vacanīyo ‘māyasmā evaṁ avaca, mā bhagavantaṁ abbhācikkhi, na hi sādhu bhagavato abbhakkhānaṁ, na hi bhagavā evaṁ vadeyya.
hevantissa → hevaṁ tissa (cck) | māyasmā → mā āyasmā (sya-all)
Njemu bi trebalo reći: ’Ne, poštovani. Nemojte tako govoriti! Nemojte pogrešno tumačiti Blaženog, jer to nije dobro. Blaženi ne bi tako nešto rekao.
Aṭṭhānametaṁ, āvuso, anavakāso yaṁ asmīti vigate ayamahamasmīti asamanupassato.
asamanupassato → na samanupassato (sya-all)
Nemoguće je da se oslobodimo obmane „ja sam” i da ni na šta ne gledamo kao na „to sam ja”,
Atha ca panassa vicikicchākathaṅkathāsallaṁ cittaṁ pariyādāya ṭhassati, netaṁ ṭhānaṁ vijjati.
ṭhassati → ṭhassatī ti (bj, sya-all) | vicikicchākathaṅkathāsallaṁ → vicikicchākathaṁkathāsallaṁ (my, ms2005) | vicikicchākathaṅkathāsallaṁ → vicikicchā kathaṁkathāsallaṁ (bjt) | ṭhassati → ṭhassatīti (th)
a da ipak, nekako, strela sumnje i neodlučnosti još uvek u umu opstaje.
Nissaraṇaṁ hetaṁ, āvuso, vicikicchākathaṅkathāsallassa, yadidaṁ asmimānasamugghāto’ti.
asmimānasamugghātoti → asmīti mānassa samugghāto (bj); asmimānasamugghāṭoti (cck) | vicikicchākathaṅkathāsallassa → vicikicchākathaṁkathāsallassa (my, ms2005) | vicikicchākathaṅkathāsallassa → vicikicchā kathaṁkathāsallassa (bjt) | nissaraṇaṁ hetaṁ → nissaraṇañhetaṁ (th) | asmimānasamugghātoti → asmimānasamugghāto (th)
Jer iskoreniti obmanu „ja sam” upravo znači iščupati strelu sumnje i neodlučnosti.
Ime cha dhammā duppaṭivijjhā.
duppaṭivijjhā → duppaṭivijjhā viii (pts) | + → ja (my)

Katame cha dhammā uppādetabbā?Kojih šest stvari treba stvoriti? Cha satatavihārā.
satatavihārā → Cp. xxxiii. 2. (pts note)
Šest stabilnih stanja:
Idhāvuso, bhikkhu cakkhunā rūpaṁ disvā neva sumano hoti na dummano, upekkhako viharati sato sampajāno.
upekkhako → upekkhako ca (bj, sya-all) | idhāvuso → idh āvuso (pts) | neva → n eva (pts) | upekkhako → upekhako (pts)
Tako, prijatelju, kada monah okom vidi neki oblik, nije ni obradovan, ni potišten, već zadržava spokojstvo, svestan i jasno razumevajući.
Sotena saddaṁ sutvā …pe…Kad zvuk čuje uhom… ghānena gandhaṁ ghāyitvā …Kad oseti miris nosom… jivhāya rasaṁ sāyitvā …Kad okusi ukus jezikom…

kāyena phoṭṭhabbaṁ phusitvā …Kad telom dodirne neki predmet… manasā dhammaṁ viññāya neva sumano hoti na dummano, upekkhako viharati sato sampajāno.
upekkhako → upekkhako ca (bj, sya-all) | neva → n eva (pts) | upekkhako → upekhako (pts)
Kada umom spozna neki objekat uma, nije ni obradovan, ni potišten, već zadržava spokojstvo, svestan i jasno razumevajući.
Ime cha dhammā uppādetabbā.
+ → jha (my)

Katame cha dhammā abhiññeyyā?Kojih šest stvari treba neposredno saznati? Cha anuttariyāni—
anuttariyāni → Cp. xxxiii. 2. 2 (xviii), ante, 250. 3 Cp. ii. 87-96, ante, vol. i. 78 ff. A. vol. iii. 280. (pts note)
Šest nenadmašnih stvari:
dassanānuttariyaṁ, savanānuttariyaṁ, lābhānuttariyaṁ, sikkhānuttariyaṁ, pāricariyānuttariyaṁ, anussatānuttariyaṁ.
savanānuttariyaṁ → savaṇānuttariyaṁ (bj) | anussatānuttariyaṁ → anussutānuttariyaṁ (pts)
nenadmašno viđenje, slušanje, zadobijanje, vežbanje, služenje i podsećanje.
Ime cha dhammā abhiññeyyā.
+ → ña (my)

Katame cha dhammā sacchikātabbā?Kojih to šest stvari treba ostvariti? Cha abhiññā—Šest neposrednih znanja: idhāvuso, bhikkhu anekavihitaṁ iddhividhaṁ paccanubhoti—ekopi hutvā bahudhā hoti, bahudhāpi hutvā eko hoti; āvibhāvaṁ tirobhāvaṁ; tirokuṭṭaṁ tiropākāraṁ tiropabbataṁ asajjamāno gacchati seyyathāpi ākāse; pathaviyāpi ummujjanimujjaṁ karoti seyyathāpi udake; udakepi abhijjamāne gacchati seyyathāpi pathaviyaṁ; ākāsepi pallaṅkena kamati seyyathāpi pakkhī sakuṇo; imepi candimasūriye evaṁmahiddhike evaṁmahānubhāve pāṇinā parāmasati parimajjati; yāva brahmalokāpi kāyena vasaṁ vatteti.
tirokuṭṭaṁ → tirokuḍḍaṁ (sya-all) | pathaviyāpi ummujjanimujjaṁ → paṭhaviyāpi ummujjanimmujjaṁ (sya-all) | pathaviyaṁ → paṭhaviyā (sya-all) | kamati → caṅkamati (sya-all) | candimasūriye → candimasuriye (sya-all) | paccanubhoti → (xx), ante, 250. So Bm; Sct K sattāvihārā; Sd sattaviharati; Br sata-v-. (pts note) | vatteti → So Br K. Hardy (A. iii. 280) prints (as in D. ii. 87 . . .) va saṁvatteti. (pts note)
Tako, prijatelju, monah ispoljava različite vrste natprirodnih moći: iz jednog bića se pretvara u mnogobrojna, a iz mnogobrojnih opet u jedno; iz vidljivog bića se pretvara u nevidljivo; nesmetano prolazi kroz zidove, bedeme i bregove, kao kroz vazduh; uranja u zemlju i izranja iz nje kao iz vode; hoda po vodi, a da je i ne ustalasa, kao po zemlji; kreće se vazduhom ukrštenih nogu, poput ptice; u stanju je da rukom dotakne i miluje Mesec i Sunce, tako moćne i velike; telesno se uzdiže, čak do sveta boga Brahme.

Dibbāya sotadhātuyā visuddhāya atikkantamānusikāya ubho sadde suṇāti dibbe ca mānuse ca, ye dūre santike ca.
ca → vā (bj) | sotadhātuyā → sota-dhātuyā (pts)
Uz pomoć duhovnog uha, koje je pročišćeno i nadmašuje ljudsko, čuje obe vrste zvukova, božanske i ljudske, one koji su daleko i one blizu.

Parasattānaṁ parapuggalānaṁ cetasā ceto paricca pajānāti,
pajānāti → jānāti (sya-all, km) | pajānāti → jānāti (cck: syā. kaṁ.) | parasattānaṁ parapuggalānaṁ → para-sattānam para-puggalānaṁ (pts)
On razume umove drugih osoba, drugih bića, tako što ih obuhvati sopstvenim umom.
sarāgaṁ vā cittaṁ sarāgaṁ cittanti pajānāti …pe…
sarāgaṁ cittanti pajānāti → (bj, pts) | pe → spelled out in full (th)
um zahvaćen strašću razume kao um zahvaćen strašću,
avimuttaṁ vā cittaṁ avimuttaṁ cittanti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
a neoslobođen um kao neoslobođen.

So anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, seyyathidaṁ—ekampi jātiṁ …pe… iti sākāraṁ sauddesaṁ anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati.
jātiṁ → jātiṁ dve pi jātiyo (bj, pts) | so → (sya-all, pts) | anussarati → Cp. xxviii. 16, ante, 110. (pts note) | anussarati seyyathidaṁ → anussarati-seyyathidaṁ (bjt) | so anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ → aneka-vihitaṁ pubbe-nivāsaṁ (pts) | seyyathidaṁ ekampi → seyyathīdaṁ ekam pi (pts) | sauddesaṁ → sa-uddesaṁ (pts) | pubbenivāsaṁ → pubbe-nivāsaṁ (pts)
Seća se mnoštva svojih prošlih života, jednog rođenja, dva, tri, četiri, pet… Tako se seća mnoštva svojih prošlih života u celini i do detalja.

Dibbena cakkhunā visuddhena atikkantamānusakena satte passati cavamāne upapajjamāne hīne paṇīte suvaṇṇe dubbaṇṇe sugate duggate yathākammūpage satte pajānāti …pe…
pe → spelled out in full (th)
Duhovnim okom, koje je pročišćeno i nadmašuje ljudsko, vidi bića kako umiru i ponovo se rađaju, kako su inferiorna i superiorna, lepa i ružna, srećna i nesrećna…

Āsavānaṁ khayā anāsavaṁ cetovimuttiṁ paññāvimuttiṁ diṭṭheva dhamme sayaṁ abhiññā sacchikatvā upasampajja viharati.
anāsavaṁ cetovimuttiṁ → anāsavañcetovimuttiṁ (th) | diṭṭheva → diṭṭhe va (th) | cetovimuttiṁ paññāvimuttiṁ diṭṭheva → ceto-vimuttiṁ paññā-vimuttiṁ diṭṭhe va (pts)
Tako, razumevajući sopstvenim neposrednim znanjem, monah ovde i sada ulazi i boravi u oslobođenosti uma i oslobođenosti mudrošću, koje su bez nečistoća, svaki od otrova uklonjen.
Ime cha dhammā sacchikātabbā.

Iti ime saṭṭhi dhammā bhūtā tacchā tathā avitathā anaññathā sammā tathāgatena abhisambuddhā.
abhisambuddhā → abhisambuddhā sattadhammā (bj)
Za ovih šezdeset stvari koje su istinite, stvarne, takve, a ne izmišljene, drugačije, Tathāgata je dostigao ispravno probuđenje.

7. Satta dhammā7. Sedam stvari

Satta dhammā bahukārā …pe… satta dhammā sacchikātabbā.
bahukārā → bhāvetabbā (pts) | + → ka (my) | pe → spelled out in full (bjt)
Sedam stvari treba često činiti… i sedam ostvariti.

Katame satta dhammā bahukārā?
bahukārā → bahu-kārā (pts)
A kojih su to sedam stvari koje treba često činiti?
Satta ariyadhanāni—
ariyadhanāni → dhanāni (pts) | dhanāni → Bmr K ariya-dhanāni. Cp. xxxiii. 2.3 (i), ante, 251. (pts note)
Sedam bogatstava plemenitih:
saddhādhanaṁ, sīladhanaṁ, hiridhanaṁ, ottappadhanaṁ, sutadhanaṁ, cāgadhanaṁ, paññādhanaṁ.
saddhādhanaṁ sīladhanaṁ hiridhanaṁ → saddhā-dhanaṁ sīla-dhanaṁ hiri-dhanaṁ (pts) | sutadhanaṁ cāgadhanaṁ paññādhanaṁ → suta-dhanaṁ cāga-dhanaṁ paññā-dhanaṁ (pts)
bogatstvo poverenja, bogatstvo vrline, bogatstvo stida od činjenja loših dela, bogatstvo straha od činjeja loših dela, bogatstvo učenosti, bogatstvo darežljivosti i bogatstvo mudrosti.
Ime satta dhammā bahukārā.
+ → kha (my) | bahukārā → bahu-kārā (pts)

Katame satta dhammā bhāvetabbā?Kojih sedam stvari treba razvijati? Satta sambojjhaṅgā—
sambojjhaṅgā → bojjhaṅgā (pts) | bojjhaṅgā → So SS; Bmr K sambojjhaṅgā; cp. xxxiii. 2.3 (ii), ante, 251. (pts note) | satta sambojjhaṅgā → sattasambojjhaṅgā (bjt)
Sedam elemenata probuđenja:
satisambojjhaṅgo, dhammavicayasambojjhaṅgo, vīriyasambojjhaṅgo, pītisambojjhaṅgo, passaddhisambojjhaṅgo, samādhisambojjhaṅgo, upekkhāsambojjhaṅgo.
vīriyasambojjhaṅgo → viriyasambojjhaṅgo (bjt, th)
svesnost kao elemenat probuđenja, istraživanje pojava, energija, radost, smirenje, koncentracija i spokojstvo kao elemenat probuđenja.
Ime satta dhammā bhāvetabbā.
+ → ga (my)

Katame satta dhammā pariññeyyā?Kojih sedam stvari treba potpuno razumeti? Satta viññāṇaṭṭhitiyo—Sedam uporišta za svest: santāvuso, sattā nānattakāyā nānattasaññino, seyyathāpi manussā ekacce ca devā ekacce ca vinipātikā.Postoje, prijatelju, bića koja se razlikuju po telu i po opažanju, kao što su ljudska bića, božanstva i neka bića u nižim svetovima. Ayaṁ paṭhamā viññāṇaṭṭhiti.To je prvo uporište za svest.

Santāvuso, sattā nānattakāyā ekattasaññino, seyyathāpi devā brahmakāyikā paṭhamābhinibbattā.Postoje bića koja se razlikuju po telu, ali su identična po opažanju, kao što su božanstva iz sveta Brahme, koja su nastala na osnovu prvog zadubljenja. Ayaṁ dutiyā viññāṇaṭṭhiti.To je drugo uporište za svest.

Santāvuso, sattā ekattakāyā nānattasaññino, seyyathāpi devā ābhassarā.Postoje bića koja su identična po telu, ali se razlikuju po opažanju, kao što su božanstva neprekidnog sjaja. Ayaṁ tatiyā viññāṇaṭṭhiti.To je treće uporište za svest.

Santāvuso, sattā ekattakāyā ekattasaññino, seyyathāpi devā subhakiṇhā.Postoje bića koja su identična po telu i po opažanju, kao što su božanstva blistave slave. Ayaṁ catutthī viññāṇaṭṭhiti.
catutthī → catutthā (bj, sya-all)
To je četvrto uporište za svest.

Santāvuso, sattā sabbaso rūpasaññānaṁ samatikkamā …pe… ‘ananto ākāso’ti ākāsānañcāyatanūpagā.
samatikkamā → samatikkamma (bj) | + → paṭighasaññānaṁ atthaṅgamā nānattasaññānaṁ amanasikārā (th)
Postoje bića koja, kroz potpuno nadilaženje opažanjâ materijalnih oblika… stižu u područje beskonačnog prostora.
Ayaṁ pañcamī viññāṇaṭṭhiti.To je peto uporište za svest.

Santāvuso, sattā sabbaso ākāsānañcāyatanaṁ samatikkamma ‘anantaṁ viññāṇan’ti viññāṇañcāyatanūpagā.Postoje bića koja, kroz potpuno nadilaženje područja beskonačnog prostora i (kontemplirajući) ’Svest je bezgranična’, stižu u područje bezgranične svesti. Ayaṁ chaṭṭhī viññāṇaṭṭhiti.
chaṭṭhī → chaṭṭhā (bj)
To je šesto uporište za svest.

Santāvuso, sattā sabbaso viññāṇañcāyatanaṁ samatikkamma ‘natthi kiñcī’ti ākiñcaññāyatanūpagā.Postoje bića koja, kroz potpuno nadilaženje područja bezgranične svesti i (kontemplirajući) ’Ništa ne postoji’, stižu u područje ničega. Ayaṁ sattamī viññāṇaṭṭhiti.
ayaṁ sattamī viññāṇaṭṭhiti → ante (pts)
To je sedmo uporište za svest.
Ime satta dhammā pariññeyyā.
+ → gha (my)

Katame satta dhammā pahātabbā?Kojih sedam stvari treba napustiti? Sattānusayā—
sattānusayā → satta anusayā (sya-all) | Sattānusayā → So SS Bmr; K satta anusayā. Cp. xxxiii. 2.3 (xii), ante, 254. (pts note)
Sedam prikrivenih sklonosti:
kāmarāgānusayo, paṭighānusayo, diṭṭhānusayo, vicikicchānusayo, mānānusayo, bhavarāgānusayo, avijjānusayo.prikrivena sklonost ka strasti za zadovoljstvima čula, ka odbojnosti, gledištima, sumnji, uobraženosti, strasti za novi preporađanjem i ka neznanju. Ime satta dhammā pahātabbā.
+ → ṅa (my)

Katame satta dhammā hānabhāgiyā?
hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)
Kojih to sedam stvari vodi do propasti?
Satta asaddhammā—
asaddhammā → Cp. xxxiii. 2.3 (iv), ante, 252. (pts note)
Sedam loših osobina:
idhāvuso, bhikkhu assaddho hoti, ahiriko hoti, anottappī hoti, appassuto hoti, kusīto hoti, muṭṭhassati hoti, duppañño hoti.
idhāvuso → idh āvuso (pts) | assaddho → asaddho (pts) | appassuto → appa-ssuto (pts) | muṭṭhassati → muṭṭha-ssati (pts)
Tako, prijatelju, monah nema poverenja, nema stida i nema straha od činjenja loših dela, neuk je, lenj, rastresen i bez mudrosti.
Ime satta dhammā hānabhāgiyā.
hānabhāgiyā → hānabhāgiyā ca (cck) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)

Katame satta dhammā visesabhāgiyā?
visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)
A kojih sedam stvari vode do izvrsnosti?
Satta saddhammā—
saddhammā → Cp. xxxiii. 2.3 (v), ante, 252. (pts note)
Sedam dobrih osobina:
idhāvuso, bhikkhu saddho hoti, hirimā hoti, ottappī hoti, bahussuto hoti, āraddhavīriyo hoti, upaṭṭhitassati hoti, paññavā hoti.
hirimā → hiriko (sya-all, km) | ottappī → ottāpī (pts) | hirimā → hiriko (cck: syā. kaṁ.) | ottāpī → So Sct; Sd ottāpi; Bmr K ottappī. (pts note) | āraddhavīriyo → āraddhaviriyo (bjt, th) | idhāvuso → idh āvuso (pts) | bahussuto → bahu-ssuto (pts) | āraddhavīriyo → āraddha-viriyo (pts) | upaṭṭhitassati → upaṭṭhitasati (pts)
Tako, prijatelju, monah ima poverenja, ima stida i straha od činjenja loših dela, učen je, marljiv, svestan i mudar.
Ime satta dhammā visesabhāgiyā.
+ → cha (my)

Katame satta dhammā duppaṭivijjhā?U kojih je to sedam stvari teško proniknuti? Satta sappurisadhammā—
sappurisa-dhammā → Cp. xxxiii. 2.3 (vi), ante, 252. (pts note)
Sedam kvaliteta dobrog čoveka:
idhāvuso, bhikkhu dhammaññū ca hoti atthaññū ca attaññū ca mattaññū ca kālaññū ca parisaññū ca puggalaññū ca.
ca → (sya-all) | ca puggalaññū ca → puggalaparoparaññū (sya-all) | puggalaññū → So Bmr; Scdt puggalaparovaraññū; K puggalaparoparaññū. (pts note) | idhāvuso → idh āvuso (pts)
Tako, prijatelju, monah dobro zna učenje, dobro zna značenje, dobro poznaje sebe, odmeren je, zna pravi trenutak, zna zajednice i poznaje ljude.
Ime satta dhammā duppaṭivijjhā.
duppaṭivijjhā → duppaṭivijjhā viii (pts) | + → ja (my)

Katame satta dhammā uppādetabbā?Kojih sedam stvari treba stvoriti? Satta saññā—
saññā → Cp. xxxiii. 2.3 (viii), ante, 253. (pts note)
Sedam opažaja:
aniccasaññā, anattasaññā, asubhasaññā, ādīnavasaññā, pahānasaññā, virāgasaññā, nirodhasaññā.
pahānasaññā → pahāṇasaññā (bj) | aniccasaññā anattasaññā asubhasaññā ādīnavasaññā pahānasaññā virāgasaññā nirodhasaññā → anicca-saññā anatta-saññā asubha-saññā ādīnava-saññā pahāna-saññā virāga-saññā nirodha-saññā (pts)
opažaj prolaznosti, opažaj nepostojanja trajnog sopstva, opažaja odbojnosti, opažaj opasnosti, opažaj napuštanja, opažaj hlađenja strasti i opažaj prestanka.
Ime satta dhammā uppādetabbā.
+ → jha (my)

Katame satta dhammā abhiññeyyā?Kojih sedam stvari treba neposredno saznati? Satta niddasavatthūni—
niddasavatthūni idhāvuso → niddesavatthūni idh āvuso (pts)
Sedam razloga za pohvalu:
idhāvuso, bhikkhu sikkhāsamādāne tibbacchando hoti, āyatiñca sikkhāsamādāne avigatapemo.
tibbacchando → tibbachando (bjt) | idhāvuso → idh āvuso (pts) | sikkhāsamādāne → sikkhā-samādāne (pts) | āyatiñca sikkhāsamādāne avigatapemo → text (pts)
Tako, prijatelju, monah ima snažnu volju da vežba i nastoji da u tome istraje.
Dhammanisantiyā tibbacchando hoti, āyatiñca dhammanisantiyā avigatapemo.
tibbacchando → tibbachando (bjt)
Monah ima snažnu volju da proučava učenje i nastoji da u tome istraje.
Icchāvinaye tibbacchando hoti, āyatiñca icchāvinaye avigatapemo.
tibbacchando → tibbachando (bjt)
Monah ima snažnu volju da se oslobodi želja i nastoji da u tome istraje.
Paṭisallāne tibbacchando hoti, āyatiñca paṭisallāne avigatapemo.
tibbacchando → tibbachando (bjt)
Monah ima snažnu volju da živi u osami i želi da u tome istraje.
Vīriyārambhe tibbacchando hoti, āyatiñca vīriyārambhe avigatapemo.
vīriyārambhe → vīriyāramme (cck) | vīriyārambhe tibbacchando → viriyārambhe tibbachando (bjt) | vīriyārambhe → viriyārambhe (bjt, th)
Monah ima snažnu volju da u sebi budi energiju i nastoji da u tome istraje.
Satinepakke tibbacchando hoti, āyatiñca satinepakke avigatapemo.
tibbacchando → tibbachando (bjt)
Monah ima snažnu volju da razvija svesnost i pažljivost i nastoji da u tome istraje.
Diṭṭhipaṭivedhe tibbacchando hoti, āyatiñca diṭṭhipaṭivedhe avigatapemo.
tibbacchando → tibbachando (bjt)
Monah ima snažnu volju da razvija prodoran uvid i nastoji da u tome istraje.
Ime satta dhammā abhiññeyyā.
+ → ña (my)

Katame satta dhammā sacchikātabbā?Kojih to sedam stvari treba ostvariti? Satta khīṇāsavabalāni—Sedam snaga onoga ko je uklonio otrove u umu: idhāvuso, khīṇāsavassa bhikkhuno aniccato sabbe saṅkhārā yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhā honti.
Idh → Cp. eight in A. VIII. 28.3 ff., vol. iv. 224. (pts note) | idhāvuso → idh āvuso (pts) | saṅkhārā → saṁkhārā (pts) | sammappaññāya → samma-ppaññāya (pts)
Tako, prijatelji, monah koji je uklonio otrove je sa ispravnom mudrošću video sve uslovljene stvari onakvima kakve jesu, dakle prolazne.
Yaṁpāvuso, khīṇāsavassa bhikkhuno aniccato sabbe saṅkhārā yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhā honti, idampi khīṇāsavassa bhikkhuno balaṁ hoti, yaṁ balaṁ āgamma khīṇāsavo bhikkhu āsavānaṁ khayaṁ paṭijānāti: ‘khīṇā me āsavā’ti.
idampi → idaṁ (sya-all) | pi → So SS Bmr; K omits. (pts note) | yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | yaṁpāvuso → yam p āvuso (pts) | saṅkhārā → saṁkhārā (pts) | sammappaññāya → samma-ppaññāya (pts) | idampi → idam pi (pts) | āsavāti → āsavā ti (pts)
I to je snaga na osnovu koje monah koji je uklonio sve otrove može da kaže: ’U meni otrova više nema’.

Puna caparaṁ, āvuso, khīṇāsavassa bhikkhuno aṅgārakāsūpamā kāmā yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhā honti.
caparaṁ → ca paraṁ (pts) | sammappaññāya → samma-ppaññāya (pts)
Dalje, monah koji je uklonio sve otrove je sa ispravnom mudrošću zadovoljstva čula jasno video onakvima kakve jesu, kao jamu punu užarenog ugljevlja.
Yaṁpāvuso …pe… ‘khīṇā me āsavā’ti.
yaṁpāvuso → (pts) | yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | pe → spelled out in full (th) | āsavāti → āsavā ti (pts)
I… može da kaže: ’U meni otrova više nema’.

Puna caparaṁ, āvuso, khīṇāsavassa bhikkhuno vivekaninnaṁ cittaṁ hoti vivekapoṇaṁ vivekapabbhāraṁ vivekaṭṭhaṁ nekkhammābhirataṁ byantībhūtaṁ sabbaso āsavaṭṭhāniyehi dhammehi.
byantībhūtaṁ → vyantibhūtaṁ (pts) | byantībhūtaṁ → vyantībhūtaṁ (bjt) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | vivekaninnaṁ → viveka-ninnaṁ (pts) | vivekapabbhāraṁ → viveka-pabbhāraṁ (pts) | byantībhūtaṁ → vyanti-bhūtaṁ (pts) | āsavaṭṭhāniyehi → āsava-ṭṭhāniyehi (pts)
Dalje, um monah koji je uklonio sve otrove se priklanja osami, okrenut je osami, teži osami. Radujući se tako osami i obuzdavanju, uklonio je sve uticaje koji izviru iz otrova u umu.
Yaṁpāvuso …pe… ‘khīṇā me āsavā’ti.
yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | pe → spelled out in full (th)
I… može da kaže: ’U meni otrova više nema’.

Puna caparaṁ, āvuso, khīṇāsavassa bhikkhuno cattāro satipaṭṭhānā bhāvitā honti subhāvitā.
caparaṁ → ca paraṁ (pts)
Dalje, monah koji je uklonio sve otrove je dobro razvio četiri temelja svesnosti.
Yaṁpāvuso …pe… ‘khīṇā me āsavā’ti.
yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | pe → spelled out in full (th) | yaṁpāvuso → yam p āvuso (pts) | āsavāti → āsavā ti (pts)
I… može da kaže: ’U meni otrova više nema’.

Puna caparaṁ, āvuso, khīṇāsavassa bhikkhuno pañcindriyāni bhāvitāni honti subhāvitāni.
caparaṁ → ca paraṁ (pts) | pañcindriyāni → pañc indriyāni (pts)
Dalje, monah koji je uklonio sve otrove je dobro razvio pet sposobnosti.
Yaṁpāvuso …pe… ‘khīṇā me āsavā’ti.
yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | pe → spelled out in full (th) | yaṁpāvuso → yam p āvuso (pts) | āsavāti → āsavā ti (pts)
I… može da kaže: ’U meni otrova više nema’.

Puna caparaṁ, āvuso, khīṇāsavassa bhikkhuno satta bojjhaṅgā bhāvitā honti subhāvitā.
caparaṁ → ca paraṁ (pts) | subhāvitā → subhāyitā (pts)
Dalje, monah koji je uklonio sve otrove je dobro razvio sedam elemenata probuđenja.
Yaṁpāvuso …pe… ‘khīṇā me āsavā’ti.
yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | pe → spelled out in full (th) | yaṁpāvuso → yam p āvuso (pts) | āsavāti → āsavā ti (pts)
I… može da kaže: ’U meni otrova više nema’.

Puna caparaṁ, āvuso, khīṇāsavassa bhikkhuno ariyo aṭṭhaṅgiko maggo bhāvito hoti subhāvito.
caparaṁ → ca paraṁ (pts)
Dalje, monah koji je uklonio sve otrove je dobro razvio plemeniti osmostruki put.
Yaṁpāvuso, khīṇāsavassa bhikkhuno ariyo aṭṭhaṅgiko maggo bhāvito hoti subhāvito, idampi khīṇāsavassa bhikkhuno balaṁ hoti, yaṁ balaṁ āgamma khīṇāsavo bhikkhu āsavānaṁ khayaṁ paṭijānāti:
idampi khīṇāsavassa → idam pi khīnāsavassa (pts) | yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | idampi → idaṁpi (th) | yaṁpāvuso → yam p āvuso (pts)
I to je snaga na osnovu koje monah koji je uklonio sve otrove može da kaže:
‘khīṇā me āsavā’ti.
ti → Sc omits from āsavā ti to near the end of 2. 1 (vii). (pts note)
’U meni otrova više nema’.
Ime satta dhammā sacchikātabbā.

Itime sattati dhammā bhūtā tacchā tathā avitathā anaññathā sammā tathāgatena abhisambuddhā.
itime → iti ime (sya-all, pts) | niṭṭhitaṁ → So Sdt; Bmr K paṭhamabhāṇavāraṁ. (pts note) | itime → iti me (bjt) | + → paṭhamaka-bhāṇavāraṁ niṭṭhitaṁ (pts)
Za ovih sedamdeset stvari koje su istinite, stvarne, takve, a ne izmišljene, drugačije, Tathāgata je dostigao ispravno probuđenje.

Paṭhamabhāṇavāro niṭṭhito.
paṭhamabhāṇavāro niṭṭhito → paṭhamabhāṇavāraṁ (th)

8. Aṭṭha dhammā8. Osam stvari

Aṭṭha dhammā bahukārā …pe… aṭṭha dhammā sacchikātabbā.
+ → ka (my) | pe → spelled out in full (th) | bahukārā → bahu-kārā (pts)
Osam stvari treba često činiti… i osam ostvariti.

Katame aṭṭha dhammā bahukārā?
bahukārā → bahu-kārā (pts)
A kojih su to osam stvari koje treba često činiti?
Aṭṭha hetū aṭṭha paccayā ādibrahmacariyikāya paññāya appaṭiladdhāya paṭilābhāya paṭiladdhāya bhiyyobhāvāya vepullāya bhāvanāya pāripūriyā saṁvattanti.
ādibrahmacariyikāya → ādibrahmacariyakāya (sya-all, pts) | hetū → Cp. A. VIII. 2, vol. iv. 151. (pts note) | ādibrahmacariyakāya → So Bmr K; Sd -carikāya; St -cariyākāya; A cariyikāya. (pts note) | saṁvattanti → Bmr K A add katame aṭṭha. (pts note) | bhiyyobhāvāya → bhiyyo-bhāvāya (pts)
Osam je uzroka, osam uslova sticanja mudrosti koja je temelj svetačkog života, kao i njezinog jačanja, uvećanja i ispunjenja kada je jednom stečena.
Katame aṭṭha?
katame aṭṭha idhāvuso bhikkhu → idh āvuso (pts)
Kojih osam?
Idhāvuso, bhikkhu satthāraṁ upanissāya viharati aññataraṁ vā garuṭṭhāniyaṁ sabrahmacāriṁ, yatthassa tibbaṁ hirottappaṁ paccupaṭṭhitaṁ hoti pemañca gāravo ca.
satthāraṁ → satthāraṁ vā (sya-all, mr) | satthāraṁ → satthāraṁ vā (cck: syā. ka.) | Satthāraṁ → So SS A; Bmr K add vā. (pts note) | garuṭṭhāniyaṁ → So Bmr K A; Sdt -ṭhānikaṁ. (pts note) | sabrahmacāriṁ → Sd -cāri; St -cari. (pts note) | + → cā (bjt) | pemañca → pemaṁ ca (bjt) | idhāvuso bhikkhu → idh āvuso (pts) | yatthassa → yatth assa (pts) | pemañca → pemañ ca (pts)
Tako monah živi kraj svoga učitelja ili nekog drugog saputnika u svetačkom životu kojeg poštuje, a u njemu su snažno razvijeni stid i strah od činjenja loših dela, ljubav i poštovanje.
Ayaṁ paṭhamo hetu paṭhamo paccayo ādibrahmacariyikāya paññāya appaṭiladdhāya paṭilābhāya, paṭiladdhāya bhiyyobhāvāya vepullāya bhāvanāya pāripūriyā saṁvattati.
ādibrahmacariyikāya → ādibrahmacariyakāya (sya-all, pts) | appaṭiladdhāya → appatiladdhāya (pts) | ādibrahmacariyakāya → Sd -cārikāya; St carikāya. (pts note) | bhiyyobhāvāya → bhiyyo-bhāvāya (pts)
Ovo je prvi uzrok, prvi uslov sticanja mudrosti koja je temelj svetačkog života, kao i njezinog jačanja, uvećanja i ispunjenja kada je jednom stečena.

Taṁ kho pana satthāraṁ upanissāya viharati aññataraṁ vā garuṭṭhāniyaṁ sabrahmacāriṁ, yatthassa tibbaṁ hirottappaṁ paccupaṭṭhitaṁ hoti pemañca gāravo ca. Te kālena kālaṁ upasaṅkamitvā paripucchati paripañhati:
viharati → Sd A viharanto; St Bmr K viharati. (pts note) | paripañhati → Bm pariggaṇhati; Br parigaṇhāti. (pts note) | pemañca → pemaṁ ca (bjt) | yatthassa → yatth assa (pts) | pemañca → pemañ ca (pts) | upasaṅkamitvā → upasaṁkamitvā (pts)
Kada monah živi kraj svoga učitelja ili nekog drugog saputnika u svetačkom životu kojeg poštuje, a u njemu su snažno razvijeni stid i strah od činjenja loših dela, ljubav i poštovanje, on s vremena na vreme dođe i postavi pitanje:
‘idaṁ, bhante, kathaṁ?’Kako je to, poštovani? Imassa ko attho’ti?
atthoti → attho ti (bjt, pts)
Kakvo je značenje ovoga?’
Tassa te āyasmanto avivaṭañceva vivaranti, anuttānīkatañca uttānīkaronti, anekavihitesu ca kaṅkhāṭṭhāniyesu dhammesu kaṅkhaṁ paṭivinodenti.
uttānīkaronti → uttānīkarenti (bj); uttāniṁ karonti (sya-all) | kaṅkhāṭṭhāniyesu → kaṅkhaṭṭhāniyesu (sya-all) | uttānī → anuttānikatañca uttāniṁ (cck: ka.) | uttānīkaronti → uttānī karonti (my) | avivaṭañceva → avivaṭaṁ ceva (bjt) | kaṅkhāṭṭhāniyesu → kaṅkhāṭhānīyesu (bjt) | avivaṭañceva → avivaṭañ eva (pts) | anuttānīkatañca uttānīkaronti anekavihitesu → anuttāni-katañ ca uttāni-karonti aneka-vihitesu (pts) | kaṅkhāṭṭhāniyesu → kaṅkhā ṭṭhāniyesu (pts)
Na taj način takav poštovani razjašnjava sebi ono što je nejasno, otkriva ono što je skriveno, razvejava nedoumice oko mnogih stvari u koje nije siguran.
Ayaṁ dutiyo hetu dutiyo paccayo ādibrahmacariyikāya paññāya appaṭiladdhāya paṭilābhāya, paṭiladdhāya bhiyyobhāvāya, vepullāya bhāvanāya pāripūriyā saṁvattati.
ādibrahmacariyikāya → ādibrahmacariyakāya (sya-all, pts) | ādibrahmacariyakāya → Sdt -cāriyikāya. (pts note) | ayaṁ → ayan (pts) | bhiyyobhāvāya → bhiyyo-bhāvāya (pts)
Ovo je drugi uzrok, treći uslov…

Taṁ kho pana dhammaṁ sutvā dvayena vūpakāsena sampādeti—kāyavūpakāsena ca cittavūpakāsena ca.
ca → Sd cittā-; St omits cittavūpakāsena ca. (pts note) | kāyavūpakāsena → kāya-vūpakāsena (pts) | cittavūpakāsena → citta-vūpakāsena (pts)
Kad čuje Dhammu, on postaje usavršeniji u odvajanju, i telom i umom.
Ayaṁ tatiyo hetu tatiyo paccayo ādibrahmacariyikāya paññāya appaṭiladdhāya paṭilābhāya, paṭiladdhāya bhiyyobhāvāya vepullāya bhāvanāya pāripūriyā saṁvattati.
ādibrahmacariyikāya → ādibrahmacariyakāya (sya-all) | pe → Not in MSS. (pts note) | ādibrahmacariyikāya paññāya → ādibrahmacariyikāyapaññāya (bjt)
Ovo je treći uzrok, treći uslov…

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu sīlavā hoti, pātimokkhasaṁvarasaṁvuto viharati ācāragocarasampanno, aṇumattesu vajjesu bhayadassāvī samādāya sikkhati sikkhāpadesu.
aṇumattesu → anumattesu (sya-all, pts) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | pātimokkhasaṁvarasaṁvuto → pātimokkha-saṁvara-saṁvuto (pts) | ācāragocarasampanno aṇumattesu → ācāra-gocara-sampanno anumattesu (pts) | bhayadassāvī → bhaya-dassāvī (pts)
Tako monah živi obuzdan granicama Pātimokkhe, savršenog ponašanja i delovanja. Videći opasnost i u najmanjoj pogrešci, vežba sebe držeći se pravila vežbanja.
Ayaṁ catuttho hetu catuttho paccayo ādibrahmacariyikāya paññāya appaṭiladdhāya paṭilābhāya, paṭiladdhāya bhiyyobhāvāya vepullāya bhāvanāya pāripūriyā saṁvattati.
catuttho hetu → (bj) | ādibrahmacariyikāya → ādibrahmacariyakāya (sya-all)
Ovo je četvrti uzrok, četvrti uslov…

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo. Ye te dhammā ādikalyāṇā majjhekalyāṇā pariyosānakalyāṇā sātthā sabyañjanā kevalaparipuṇṇaṁ parisuddhaṁ brahmacariyaṁ abhivadanti, tathārūpāssa dhammā bahussutā honti dhātā vacasā paricitā manasānupekkhitā diṭṭhiyā suppaṭividdhā.
dhātā → dhatā (bj, sya-all) | sātthā sabyañjanā → sātthaṁ sabyañjanaṁ (sya-all) | pariyosānakalyāṇā → pariyosānakalyānā (pts) | tathārūpāssa → tathārūpassa (pts) | honti dhātā → hontidhatā (pts) | savyañjanā → So Sdt Bmr; K A sātthaṁ savyañjanaṁ. (pts note) | hontidhatā → Br dhātā. (pts note) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | bahussuto → bahu-ssuto (pts) | sutadharo sutasannicayo → suta-dharo suta-sannicayo (pts) | ādikalyāṇā majjhekalyāṇā pariyosānakalyāṇā → ādi-kalyāṇā majjhe-kalyāṇā pariyosāna-kalyānā (pts) | sabyañjanā kevalaparipuṇṇaṁ → savyañjanā kevala paripuṇṇaṁ (pts) | bahussutā honti dhātā → bahu-ssutā hontidhatā (pts)
Dalje, monah je mnogo čuo, zapamtio to što je čuo i razumeo. A onog učenja koje je divno na početku, divno u sredini, divno na kraju, pravog je značenja i izraza, upućuje na potpuno zaokružen i pročišćen svetački život, upravo takvog učenja je monah mnogo čuo, zapamtio to što je čuo, može da ga ponovi, istražio ga je svojim umom i dobro ga razumeo.
Ayaṁ pañcamo hetu pañcamo paccayo ādibrahmacariyikāya paññāya appaṭiladdhāya paṭilābhāya, paṭiladdhāya bhiyyobhāvāya vepullāya bhāvanāya pāripūriyā saṁvattati.
ādibrahmacariyikāya → ādibrahmacariyakāya (sya-all)
Ovo je peti uzrok, peti uslov…

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu āraddhavīriyo viharati akusalānaṁ dhammānaṁ pahānāya, kusalānaṁ dhammānaṁ upasampadāya, thāmavā daḷhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu.
pahānāya → pahāṇāya (bj) | thāmavā → thāmavaṁ (bj) | āraddhavīriyo → āraddhaviriyo (bjt, th) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | āraddhavīriyo → āraddha-viriyo (pts) | anikkhittadhuro → anikkhitta-dhuro (pts)
Dalje, monah je odlučan da napusti loša svojstva i razvija u sebi povoljna svojstva. Istrajan je, uporan u svom naporu, ne odustaje od negovanja povoljnih svojstava.
Ayaṁ chaṭṭho hetu chaṭṭho paccayo ādibrahmacariyikāya paññāya appaṭiladdhāya paṭilābhāya, paṭiladdhāya bhiyyobhāvāya vepullāya bhāvanāya pāripūriyā saṁvattati.
ādibrahmacariyikāya → ādibrahmacariyakāya (sya-all)
Ovo je šesti uzrok, šesti uslov…

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu satimā hoti paramena satinepakkena samannāgato. Cirakatampi cirabhāsitampi saritā anussaritā.
satimā → A here diverges from this text. (pts note) | paramena → St paracena. (pts note) | sati-nepakkena → St nepane. (pts note) | anussaritā → Sd anussarita; St sarianussaritaṁ. (pts note) | cirakatampi cirabhāsitampi → cirakataṁpi cirabhāsitaṁpi (th) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | cirakatampi cirabhāsitampi → cira-katam pi cira-bhāsitam pi (pts)
Dalje, monah poseduje svesnost, održava najvišu svesnost i pronicljivost; seća se i zna šta je radio nekad davno i šta je govorio nekad davno.
Ayaṁ sattamo hetu sattamo paccayo ādibrahmacariyikāya paññāya appaṭiladdhāya paṭilābhāya, paṭiladdhāya bhiyyobhāvāya vepullāya bhāvanāya pāripūriyā saṁvattati.
ādibrahmacariyikāya → ādibrahmacariyakāya (sya-all)
Ovo je sedmi uzrok, sedmi uslov…

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu pañcasu upādānakkhandhesu, udayabbayānupassī viharati:
pañcasu upādānakkhandhesu → pañcasupādānakkhandhesu (bj) | udayabbayānupassī → udayavyayānupassī (pts) | upādāna-kkhandhesu → -5 So Bmr; Sd A pañcasu kho pan'; upādānakkh-; St pañcasu kho paṁnupaṁdāna-; K adds pana after pañcasu. (pts note) | udayavyayānupassī → So St; Sd udayavyāyānupassī; Bmr K A udayabbayānupassī. (pts note) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | upādānakkhandhesu udayabbayānupassī → upādāna-kkhandhesu udayavyayānupassī (pts)
Dalje, monah boravi kontemplirajući nastanak i nestanak pet sastojaka bića kao objekata vezivanja:
‘iti rūpaṁ iti rūpassa samudayo iti rūpassa atthaṅgamo;
atthaṅgamo → atthagamo (pts) | atthagamo → So SS; Bmr K A atthaṅgamo. (pts note) | atthaṅgamo → atthaṁgamo (bjt)
Ovakav je materijalni oblik, ovakav je njegov nastanak, ovakav njegov nestanak.
iti vedanā iti vedanāya samudayo iti vedanāya atthaṅgamo;
atthaṅgamo → atthaṁgamo (bjt)
Ovakav je osećaj, ovakav je nastanak osećaja, ovakav nestanak osećaja.
iti saññā iti saññāya samudayo iti saññāya atthaṅgamo;
atthaṅgamo → atthaṁgamo (bjt)
Ovakav je opažaj, ovakav je nastanak opažaja, ovakav nestanak opažaja.
iti saṅkhārā iti saṅkhārānaṁ samudayo iti saṅkhārānaṁ atthaṅgamo;
atthaṅgamo → atthaṁgamo (bjt)
Ovakvi su mentalni obrasci, ovakav je nastanak mentalnih obrazaca, ovakav nestanak mentalnih obrazaca.”
iti viññāṇaṁ iti viññāṇassa samudayo iti viññāṇassa atthaṅgamo’ti.
atthaṅgamoti → atthagamo ti (pts) | atthaṅgamoti → atthaṁgamo ti (bjt) | atthaṅgamoti → atthaṅgamo (th)
Ovakva je svest, ovakav je nastanak svesti, ovakav nestanak svesti.”
Ayaṁ aṭṭhamo hetu aṭṭhamo paccayo ādibrahmacariyikāya paññāya appaṭiladdhāya paṭilābhāya, paṭiladdhāya bhiyyobhāvāya vepullāya bhāvanāya pāripūriyā saṁvattati.
ādibrahmacariyikāya → ādibrahmacariyakāya (sya-all, pts) | Ayaṁ → SS omit. (pts note) | bhiyyobhāvāya → bhiyyo-bhāvāya (pts)
Ovo je osmi uzrok, osmi uslov sticanja mudrosti koja je temelj svetačkog života, kao i njezinog jačanja, uvećanja i ispunjenja kada je jednom stečena.
Ime aṭṭha dhammā bahukārā.
+ → kha (my) | bahukārā → bahu-kārā (pts)

Katame aṭṭha dhammā bhāvetabbā?Kojih osam stvari treba razvijati? Ariyo aṭṭhaṅgiko maggo seyyathidaṁ—
seyyathīdaṁ → Cp. xix. 61, ante, vol. ii. 251; xxii. 21, ibid. 311. A. iii. 61. 13, vol. i. 177; 62. 6, ibid. 180, and onwards. M. i. 15, 48, and onwards. S. v. 8-10. (pts note)
Plemeniti osmostruki put:
sammādiṭṭhi, sammāsaṅkappo, sammāvācā, sammākammanto, sammāājīvo, sammāvāyāmo, sammāsati, sammāsamādhi.
sammāsaṅkappo → sammāsaṁkappo (bjt) | sammādiṭṭhi sammāsaṅkappo sammāvācā sammākammanto sammāājīvo → sammā-diṭṭhi sammā-saṁkappo sammā-vācā sammā-kammanto sammā-ājīvo (pts) | sammāsati sammāsamādhi → sammā-sati sammā-samādhi (pts)
ispravno razumevanje, ispravna namera, ispravan govor, ispravni postupci, ispravno življenje, ispravan napor, ispravna svesnost i ispravna koncentracija.
Ime aṭṭha dhammā bhāvetabbā.
+ → ga (my)

Katame aṭṭha dhammā pariññeyyā?Kojih osam stvari treba potpuno razumeti? Aṭṭha lokadhammā—
lokadhammā → Cp. xxxiii. 3. 1 (ix), ante, 260. (pts note)
Osam stanja u ovom svetu:
lābho ca, alābho ca, yaso ca, ayaso ca, nindā ca, pasaṁsā ca, sukhañca, dukkhañca.
alābho → alābho ayaso (pts) | ca ayaso → (pts) | ca → So SS; Bmr K yaso ca ayaso ca. (pts note) | sukhañca dukkhañca → sukhaṁ ca dukkhaṁ ca (bjt) | sukhañca dukkhañca → sukhañ ca dukkhañ ca (pts)
dobitak i gubitak, dobra i loša reputacija, pokuda i pohvala, zadovoljstvo i bol.
Ime aṭṭha dhammā pariññeyyā.
+ → gha (my)

Katame aṭṭha dhammā pahātabbā?Kojih osam stvari treba napustiti? Aṭṭha micchattā—
micchattā → Cp. xxxiii. 3.1 (i), ante, 254. Ten, with the addition of micchā-ñāṇaṁ, micchā-vimutti, infra, xxxiv. 2.3 (iv), 290. (pts note)
Osam pogrešnih stvari:
micchādiṭṭhi, micchāsaṅkappo, micchāvācā, micchākammanto, micchāājīvo, micchāvāyāmo, micchāsati, micchāsamādhi.
micchāsaṅkappo → micchāsaṁkappo (bjt) | micchādiṭṭhi micchāsaṅkappo micchāvācā micchākammanto micchāājīvo micchāvāyāmo → micchā-diṭṭhi micchā-saṁkappo micchā-vācā micchā-kammanto micchā-ājīvo micchā-vāyāmo (pts) | micchāsamādhi → micchā-samādhi (pts)
pogrešno razumevanje, pogrešna namera, pogrešan govor, pogrešni postupci, pogrešno življenje, pogrešan napor, pogrešna svesnost i pogrešna koncentracija.
Ime aṭṭha dhammā pahātabbā.
+ → ṅa (my)

Katame aṭṭha dhammā hānabhāgiyā?
hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)
Kojih to osam stvari vodi do propasti?
Aṭṭha kusītavatthūni.Osam slučajeva lenjosti: Idhāvuso, bhikkhunā kammaṁ kātabbaṁ hoti,Tako, prijatelju, monah treba da obavi neki posao. tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘kammaṁ kho me kātabbaṁ bhavissati, kammaṁ kho pana me karontassa kāyo kilamissati, handāhaṁ nipajjāmī’ti.’Treba taj posao da uradim. Ali dok ga budem radio moje telo će se zamoriti. Bolje da malo prilegnem.’ So nipajjati, na vīriyaṁ ārabhati appattassa pattiyā anadhigatassa adhigamāya asacchikatassa sacchikiriyāya.
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th)
I on prilegne, ne budi u sebi energiju da završi ono što još nije završio, postigne ono što još nije postigao, da ostvari ono što još nije ostvario.
Idaṁ paṭhamaṁ kusītavatthu.To je prvi slučaj lenjosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhunā kammaṁ kataṁ hoti.
kataṁ → kattabbaṁ (pts)
Dalje, monah je uradio neki posao.
Tassa evaṁ hoti:
tassa evaṁ hoti → text (pts)
Onda on ovako razmišlja:
‘ahaṁ kho kammaṁ akāsiṁ, kammaṁ kho pana me karontassa kāyo kilanto, handāhaṁ nipajjāmī’ti.’Uradio sam taj posao. Ali dok sam ga radio, moje telo se zamorilo. Bolje da malo prilegnem.’ So nipajjati, na vīriyaṁ ārabhati …pe…
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th) | + → asacchikatassa sacchikiriyāya (th)
I on prilegne, ne budi u sebi energiju…
idaṁ dutiyaṁ kusītavatthu.To je drugi slučaj lenjosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhunā maggo gantabbo hoti.Dalje, monah treba da krene na put. Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘maggo kho me gantabbo bhavissati, maggaṁ kho pana me gacchantassa kāyo kilamissati, handāhaṁ nipajjāmī’ti.’Treba da idem na put. Ali dok ga budem putovao, moje telo će se zamoriti. Bolje da malo prilegnem.’ So nipajjati, na vīriyaṁ ārabhati …pe…
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th) | + → asacchikatassa sacchikiriyāya (th)
I on prilegne, ne budi u sebi energiju…
idaṁ tatiyaṁ kusītavatthu.To je treći slučaj lenjosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhunā maggo gato hoti.Dalje, monah je krenuo na put. Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘ahaṁ kho maggaṁ agamāsiṁ, maggaṁ kho pana me gacchantassa kāyo kilanto, handāhaṁ nipajjāmī’ti.’Krenuo sam na ovaj na put. Ali dok ovako putujem, moje telo se zamorilo. Bolje da malo prilegnem.’ So nipajjati, na vīriyaṁ ārabhati …pe…
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th) | + → asacchikatassa sacchikiriyāya (th)
I on prilegne, ne budi u sebi energiju…
idaṁ catutthaṁ kusītavatthu.To je četvrti slučaj lenjosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu gāmaṁ vā nigamaṁ vā piṇḍāya caranto na labhati lūkhassa vā paṇītassa vā bhojanassa yāvadatthaṁ pāripūriṁ.
lūkhassa → ḷūkhassa (bj)
Dalje, monah je prošao selo ili grad proseći hranu, ali nije dobio onoliko koliko je želeo, ni čvrste, ni meke.
Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘ahaṁ kho gāmaṁ vā nigamaṁ vā piṇḍāya caranto nālatthaṁ lūkhassa vā paṇītassa vā bhojanassa yāvadatthaṁ pāripūriṁ, tassa me kāyo kilanto akammañño, handāhaṁ nipajjāmī’ti …pe…
lūkhassa → ḷūkhassa (bj) | + → so nipajjati na viriyaṁ ārabhati (th) | + → asacchikatassa sacchikiriyāya (th)
’Prošao sam selo ili grad proseći hranu, ali nisam dobio onoliko koliko sam želeo, ni čvrste, ni meke. Od toga se moje telo zamorilo, nije sposobno ni za kakav rad. Bolje da malo prilegnem.’
idaṁ pañcamaṁ kusītavatthu.To je peti slučaj lenjosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu gāmaṁ vā nigamaṁ vā piṇḍāya caranto labhati lūkhassa vā paṇītassa vā bhojanassa yāvadatthaṁ pāripūriṁ.
lūkhassa → ḷūkhassa (bj)
Dalje, monah je prošao selo ili grad proseći hranu i dobije onoliko koliko je želeo, i čvrste i meke.
Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘ahaṁ kho gāmaṁ vā nigamaṁ vā piṇḍāya caranto alatthaṁ lūkhassa vā paṇītassa vā bhojanassa yāvadatthaṁ pāripūriṁ, tassa me kāyo garuko akammañño, māsācitaṁ maññe, handāhaṁ nipajjāmī’ti.
lūkhassa → ḷūkhassa (bj)
’Prošao sam selo ili grad proseći hranu i dobio sam onoliko koliko sam želeo, i čvrste i meke. Od toga se moje telo zamorilo, nije sposobno ni za kakav rad. Bolje da malo prilegnem.’
So nipajjati …pe…
nipajjati → nipajjati na viriyaṁ ārabhati (sya-all) | + → asacchikatassa sacchikiriyāya (th)
I on prilegne, ne budi u sebi energiju…
idaṁ chaṭṭhaṁ kusītavatthu.To je šesti slučaj lenjosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno uppanno hoti appamattako ābādho, tassa evaṁ hoti:Dalje, monaha zadesi neka mala boljka. ‘uppanno kho me ayaṁ appamattako ābādho atthi kappo nipajjituṁ, handāhaṁ nipajjāmī’ti.
kho → kho pana (sya-all)
lakše će mi biti ako ležim. Bolje da malo prilegnem.’
So nipajjati …pe…
+ → asacchikatassa sacchikiriyāya (th)
I on prilegne, ne budi u sebi energiju…
idaṁ sattamaṁ kusītavatthu.To je sedmi slučaj lenjosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu gilānāvuṭṭhito hoti aciravuṭṭhito gelaññā.
gilānāvuṭṭhito → gilānā vuṭṭhito (bjt, th)
Dalje, u monahu su se bolovi umirili, oporavlja se od bolesti.
Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘ahaṁ kho gilānāvuṭṭhito aciravuṭṭhito gelaññā.
kho gilānāvuṭṭhito → gilānā vuṭṭhito (sya-all)
’Bolovi su se umirili, oporavljam se od bolesti,
Tassa me kāyo dubbalo akammañño, handāhaṁ nipajjāmī’ti.
akammañño → akammañño atthi kappo panijjituṁ (bj)
ali je moje telo slabo, nije sposobno ni za kakav rad. Bolje da malo prilegnem.’
So nipajjati …pe…
pe → spelled out in full (th)
I on prilegne, ne budi u sebi energiju…
idaṁ aṭṭhamaṁ kusītavatthu.To je osmi slučaj lenjosti. Ime aṭṭha dhammā hānabhāgiyā.
hānabhāgiyā → hānabhāgiyā ca (cck) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)

Katame aṭṭha dhammā visesabhāgiyā?
visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)
A kojih osam stvari vode do izvrsnosti?
Aṭṭha ārambhavatthūni.
ārambhavatthūni → ārabbhavatthūni (sya-all) | ārambhavatthūni → ārabbha (pts)
Osam slučajeva energičnosti:
Idhāvuso, bhikkhunā kammaṁ kātabbaṁ hoti, tassa evaṁ hoti:Tako, prijatelju, monah treba da obavi neki posao. ‘kammaṁ kho me kātabbaṁ bhavissati, kammaṁ kho pana me karontena na sukaraṁ buddhānaṁ sāsanaṁ manasikātuṁ, handāhaṁ vīriyaṁ ārabhāmi appattassa pattiyā anadhigatassa adhigamāya asacchikatassa sacchikiriyāyā’ti.
karontena → karontassa (sya-all) | vīriyaṁ → virayaṁ (sya-all) | manasikātuṁ → manasi kātuṁ (bjt) | vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt)
’Treba taj posao da uradim. Dok budem radio, nije lako biti koncentrisan na učenja Budnih. Zato ću probuditi u sebi dovoljno energije da završim ono što još nije završeno, postignem ono što još nije postignuto, da ostvarim ono što još nije ostvareno.’
So vīriyaṁ ārabhati appattassa pattiyā anadhigatassa adhigamāya asacchikatassa sacchikiriyāya.
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th)
I tako on budi u sebi energiju da završi ono što još nije završio, postigne ono što još nije postigao, da ostvari ono što još nije ostvario.
Idaṁ paṭhamaṁ ārambhavatthu.
ārambhavatthu → ārabbhavatthu (th)
To je prvi slučaj energičnosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhunā kammaṁ kataṁ hoti.Dalje, monah je uradio neki posao. Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘ahaṁ kho kammaṁ akāsiṁ, kammaṁ kho panāhaṁ karonto nāsakkhiṁ buddhānaṁ sāsanaṁ manasikātuṁ, handāhaṁ vīriyaṁ ārabhāmi …pe…
akāsiṁ → ākāsiṁ (bj) | vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th) | + → appattassa pattiyā anadhigatassa adhigamāya asacchikatassa sacchikiriyāyāti (th)
’Uradio sam taj posao. Ali dok sam ga radio, nije lako biti koncentrisan na učenja Budnih. Zato ću probuditi u sebi dovoljno energije…
idaṁ dutiyaṁ ārambhavatthu.
ārambhavatthu → ārabbhavatthu (th)
To je drugi slučaj energičnosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhunā maggo gantabbo hoti.
bhikkhunā → bhikkhuno (sya-all)
Dalje, monah treba da krene na put.
Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘maggo kho me gantabbo bhavissati, maggaṁ kho pana me gacchantena na sukaraṁ buddhānaṁ sāsanaṁ manasikātuṁ, handāhaṁ vīriyaṁ ārabhāmi …pe…
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th) | pe → spelled out in full (th)
’Treba da idem na put. Ali dok ga budem putovao, nije lako biti koncentrisan na učenja Budnih. Zato ću probuditi u sebi dovoljno energije…
idaṁ tatiyaṁ ārambhavatthu.
ārambhavatthu → ārabbhavatthu (th)
To je treći slučaj energičnosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhunā maggo gato hoti.Dalje, monah je krenuo na put. Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘ahaṁ kho maggaṁ agamāsiṁ, maggaṁ kho panāhaṁ gacchanto nāsakkhiṁ buddhānaṁ sāsanaṁ manasikātuṁ, handāhaṁ vīriyaṁ ārabhāmi …pe…
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th) | pe → spelled out in full (th)
’Krenuo sam na ovaj na put. Ali dok ovako putujem, nije lako biti koncentrisan na učenja Budnih. Zato ću probuditi u sebi dovoljno energije…
idaṁ catutthaṁ ārambhavatthu.
ārambhavatthu → ārabbhavatthu (th)
To je četvrti slučaj energičnosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu gāmaṁ vā nigamaṁ vā piṇḍāya caranto na labhati lūkhassa vā paṇītassa vā bhojanassa yāvadatthaṁ pāripūriṁ.
lūkhassa → ḷūkhassa (bj)
Dalje, monah je prošao selo ili grad proseći hranu, ali nije dobio onoliko koliko je želeo, ni čvrste, ni meke.
Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘ahaṁ kho gāmaṁ vā nigamaṁ vā piṇḍāya caranto nālatthaṁ lūkhassa vā paṇītassa vā bhojanassa yāvadatthaṁ pāripūriṁ, tassa me kāyo lahuko kammañño, handāhaṁ vīriyaṁ ārabhāmi …pe…
lūkhassa → ḷūkhassa (bj) | kho → kho pana (sya-all) | vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th) | pe → spelled out in full (th)
’Prošao sam selo ili grad proseći hranu, ali nisam dobio onoliko koliko sam želeo, ni čvrste, ni meke. Zbog toga je moje telo lako, sposobno za rad. Zato ću probuditi u sebi dovoljno energije…’
idaṁ pañcamaṁ ārambhavatthu.
ārambhavatthu → ārabbhavatthu (th)
To je peti slučaj energičnosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu gāmaṁ vā nigamaṁ vā piṇḍāya caranto labhati lūkhassa vā paṇītassa vā bhojanassa yāvadatthaṁ pāripūriṁ.
lūkhassa → ḷūkhassa (bj)
Dalje, monah je prošao selo ili grad proseći hranu i dobije onoliko koliko je želeo, i čvrste i meke.
Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘ahaṁ kho gāmaṁ vā nigamaṁ vā piṇḍāya caranto alatthaṁ lūkhassa vā paṇītassa vā bhojanassa yāvadatthaṁ pāripūriṁ.
lūkhassa → ḷūkhassa (bj)
’Prošao sam selo ili grad proseći hranu i dobio sam onoliko koliko sam želeo, i čvrste i meke.
Tassa me kāyo balavā kammañño, handāhaṁ vīriyaṁ ārabhāmi …pe…
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th) | pe → spelled out in full (th)
Zbog toga je moje telo snažno, sposobno za rad. Zato ću probuditi u sebi dovoljno energije…’
idaṁ chaṭṭhaṁ ārambhavatthu.
ārambhavatthu → ārabbhavatthu (th)
To je šesti slučaj energičnosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhuno uppanno hoti appamattako ābādho.Dalje, monaha zadesi neka mala boljka. Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘uppanno kho me ayaṁ appamattako ābādho ṭhānaṁ kho panetaṁ vijjati, yaṁ me ābādho pavaḍḍheyya, handāhaṁ vīriyaṁ ārabhāmi …pe…
ayaṁ → (sya-all) | vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th) | pe → spelled out in full (th) | + → asacchikatassa sacchikiriyāya (th)
’Zadesila me je ova mala boljka; moguće je da će ona postati još gora. Zato ću probuditi u sebi dovoljno energije…
idaṁ sattamaṁ ārambhavatthu.
ārambhavatthu → ārabbhavatthu (th)
To je sedmi slučaj energičnosti.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu gilānā vuṭṭhito hoti aciravuṭṭhito gelaññā.Dalje, u monahu su se bolovi umirili, oporavlja se od bolesti. Tassa evaṁ hoti:Onda on ovako razmišlja: ‘ahaṁ kho gilānā vuṭṭhito aciravuṭṭhito gelaññā, ṭhānaṁ kho panetaṁ vijjati, yaṁ me ābādho paccudāvatteyya, handāhaṁ vīriyaṁ ārabhāmi appattassa pattiyā anadhigatassa adhigamāya asacchikatassa sacchikiriyāyā’ti.
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th)
’Bolovi su se umirili, oporavljam se od bolesti, ali moguće je da se ona ponovo javi. Zato ću probuditi u sebi dovoljno energije da završim ono što još nije završeno, postignem ono što još nije postignuto, da ostvarim ono što još nije ostvareno.’
So vīriyaṁ ārabhati appattassa pattiyā anadhigatassa adhigamāya asacchikatassa sacchikiriyāya.
sacchikiriyāya → sacchikiriyāyāti (bj) | vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th)
I tako on budi u sebi energiju da završi ono što još nije završio, postigne ono što još nije postigao, da ostvari ono što još nije ostvario.
Idaṁ aṭṭhamaṁ ārambhavatthu.
ārambhavatthu → ārabbhavatthu (th)
To je osmi slučaj energičnosti.
Ime aṭṭha dhammā visesabhāgiyā.
+ → cha (my) | visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)

Katame aṭṭha dhammā duppaṭivijjhā?U kojih je to osam stvari teško proniknuti? Aṭṭha akkhaṇā asamayā brahmacariyavāsāya.
brahmacariya-vāsāya → Sd āsamāya abrahmacariya-vāsāya. (pts note)
Osam propuštenih prilika za svetački život:
Idhāvuso, tathāgato ca loke uppanno hoti arahaṁ sammāsambuddho, dhammo ca desiyati opasamiko parinibbāniko sambodhagāmī sugatappavedito.
desiyati → desīyati (bj) | opasamiko → upasamiko (sya-all)
„Tako, prijatelji, Tathāgata se pojavi u ovome svetu, plemeniti i potpuno probuđeni, a Dhamma koja vodi ka miru, nibbāni i probuđenju, biva podučavana onako kako ju je objavio Srećni.
Ayañca puggalo nirayaṁ upapanno hoti.
upapanno → uppanno (sya-all)
Ali čovek se preporodio u paklu.
Ayaṁ paṭhamo akkhaṇo asamayo brahmacariyavāsāya.To je prva propuštena prilika za svetački život.

Puna caparaṁ, āvuso, tathāgato ca loke uppanno hoti arahaṁ sammāsambuddho, dhammo ca desiyati opasamiko parinibbāniko sambodhagāmī sugatappavedito.
desiyati → desīyati (bj) | opasamiko → upasamiko (sya-all)
Dalje, Tathāgata se pojavi u ovome svetu, plemeniti i potpuno probuđeni, i biva podučavana Dhamma koja vodi ka miru, nibbāni i probuđenju, onako kako ju je objavio Srećni.
Ayañca puggalo tiracchānayoniṁ upapanno hoti.
upapanno → uppanno (sya-all)
Ali čovek se preporodio u životinjskoj materici.
Ayaṁ dutiyo akkhaṇo asamayo brahmacariyavāsāya.To je druga propuštena prilika za svetački život.

Puna caparaṁ …pe…
caparaṁ → caparaṁ āvuso (bj) | pe → spelled out in full (th)
Dalje, Tathāgata se pojavi u ovome svetu…
pettivisayaṁ upapanno hoti.
pettivisayaṁ → ca desiyati upasamiko parinibbāniko sambodhagāmī sugatappavedito ayañca puggalo pittivisayaṁ (th)
Ali čovek se preporodio među gladnim duhovima.
Ayaṁ tatiyo akkhaṇo asamayo brahmacariyavāsāya.To je treća propuštena prilika za svetački život.

Puna caparaṁ …pe…
caparaṁ → caparaṁ āvuso (bj) | pe → spelled out in full (th) | + → ayañca puggalo (th)
Dalje, Tathāgata se pojavi u ovome svetu…
aññataraṁ dīghāyukaṁ devanikāyaṁ upapanno hoti.
aññataraṁ → (bj)
Ali čovek se preporodio među nekim durgim dugovečnim božanstvima.
Ayaṁ catuttho akkhaṇo asamayo brahmacariyavāsāya.To je četvrta propuštena prilika za svetački život.

Puna caparaṁ …pe…
caparaṁ → caparaṁ āvuso (bj) | pe → spelled out in full (th) | + → ayañca puggalo (th)
Dalje, Tathāgata se pojavi u ovome svetu…
paccantimesu janapadesu paccājāto hoti milakkhesu aviññātāresu, yattha natthi gati bhikkhūnaṁ bhikkhunīnaṁ upāsakānaṁ upāsikānaṁ.
milakkhesu → milakkhakesu (sya-all)
Ali čovek se rodio u rubnim oblastima, među neobičnim, varvarskim plemenima, tamo gde monasi, monahinje, nezaređeni sledbenici i sledbenice ne zalaze.
Ayaṁ pañcamo akkhaṇo asamayo brahmacariyavāsāya.To je peta propuštena prilika za svetački život.

Puna caparaṁ …pe…
caparaṁ → caparaṁ āvuso (bj) | pe → spelled out in full (th)
Dalje, Tathāgata se pojavi u ovome svetu…
ayañca puggalo majjhimesu janapadesu paccājāto hoti, so ca hoti micchādiṭṭhiko viparītadassano:
micchādiṭṭhiko → micchādiṭṭhi (th)
I čovek se rodio u Srednjoj zemlji. Ali ima pogrešno razumevanje, iskrivljena gledišta:
‘natthi dinnaṁ, natthi yiṭṭhaṁ, natthi hutaṁ, natthi sukatadukkaṭānaṁ kammānaṁ phalaṁ vipāko, natthi ayaṁ loko, natthi paro loko, natthi mātā, natthi pitā, natthi sattā opapātikā, natthi loke samaṇabrāhmaṇā sammaggatā sammāpaṭipannā ye imañca lokaṁ parañca lokaṁ sayaṁ abhiññā sacchikatvā pavedentī’ti.
yiṭṭhaṁ → diṭṭhaṁ (bj) | sukatadukkaṭānaṁ → sukaṭadukkaṭānaṁ (bj) | phalaṁ vipāko → phalavipāko (sya-all) | pavedentīti → pavedenti (sya-all)
’Nema ničeg datog, ničeg prinetog i ničeg žrtvovanog. Nema ploda, ni rezultata dobrih i rđavih dela. Nema ovog sveta, ni drugog sveta; nema majke, ni oca; nema bića koja se spontano preporađaju. Nema dobrih i čestitih asketa i brahmana u ovome svetu koji su kroz neposredno znanje sami za sebe razumeli i objavljuju ovaj svet i drugi svet.’
Ayaṁ chaṭṭho akkhaṇo asamayo brahmacariyavāsāya.To je šesta propuštena prilika za svetački život.

Puna caparaṁ …pe…
caparaṁ → caparaṁ āvuso (bj) | pe → spelled out in full (th)
Dalje, Tathāgata se pojavi u ovome svetu…
ayañca puggalo majjhimesu janapadesu paccājāto hoti, so ca hoti duppañño jaḷo eḷamūgo, nappaṭibalo subhāsitadubbhāsitānamatthamaññātuṁ.
eḷamūgo → elamūgo (sya-all) | nappaṭibalo subhāsitadubbhāsitānamatthamaññātuṁ → na paṭibalo subhāsitadubbhāsitānaṁ atthamaññātuṁ (bjt) | subhāsitadubbhāsitānamatthamaññātuṁ → subhāsitadubbhāsitānaṁ atthamaññātuṁ (th)
I čovek se rodio u Srednjoj zemlji. Ali je bez mudrosti, glup, tupav, nije u stanju da razluči šta je dobro, a šta loše rečeno.
Ayaṁ sattamo akkhaṇo asamayo brahmacariyavāsāya.To je sedma propuštena prilika za svetački život.

Puna caparaṁ …pe…
+ → āvuso dhammo ca na desīyati (bjt)
Dalje, Tathāgata se pojavi u ovome svetu…
ayañca puggalo majjhimesu janapadesu paccājāto hoti, so ca hoti paññavā ajaḷo aneḷamūgo, paṭibalo subhāsitadubbhāsitānamatthamaññātuṁ.
hoti → (sya-all) | aneḷamūgo → anelamūgo (sya-all) | subhāsitadubbhāsitānamatthamaññātuṁ → subhāsitadubbhāsitānaṁ atthamaññātuṁ (bjt, th)
ali Dhamma koja vodi ka miru, nibbāni i probuđenju, ne biva podučavana onako kako ju je objavio Srećni. A onaj čovek se rodio u Srednjoj zemlji, poseduje mudrost, oštrouman je, bistar, u stanju da razluči šta je dobro, a šta loše rečeno.
Ayaṁ aṭṭhamo akkhaṇo asamayo brahmacariyavāsāya.
+ → ayaṁ aṭṭhamo akkhamo asamayo brahmacariyavāsāya (bjt)
To je osma propuštena prilika za svetački život.
Ime aṭṭha dhammā duppaṭivijjhā.
duppaṭivijjhā → duppaṭivijjhā viii (pts) | + → ja (my)

Katame aṭṭha dhammā uppādetabbā?Kojih osam stvari treba stvoriti? Aṭṭha mahāpurisavitakkā—
MahāPurisa-vitakkā → Cp. A. VIII. 30. 3, vol. iii. 229. (pts note) | mahāpurisavitakkā → mahāpurisa-vitakkā appicchassa (pts)
Osam misli velikog čoveka:
appicchassāyaṁ dhammo, nāyaṁ dhammo mahicchassa.
appicchassāyaṁ → appicchassa ayaṁ (pts) | ayaṁ → Bmr K appicchassāyaṁ, and so in successive clauses. (pts note)
’Ovo je učenje za one sa malo želja, ne za one sa mnogo želja.’
Santuṭṭhassāyaṁ dhammo, nāyaṁ dhammo asantuṭṭhassa.
santuṭṭhassāyaṁ → santuṭṭhassa ayaṁ (pts)
’Ovo je učenje za zadovoljne, ne za nezadovoljne.’
Pavivittassāyaṁ dhammo, nāyaṁ dhammo saṅgaṇikārāmassa.
pavivittassāyaṁ → pavivittassa ayaṁ (pts) | pavivittassa → Scd pavicittassa. (pts note) | saṅgaṇikārāmassa → saṁgaṇikārāmassa āraddha (pts)
’Ovo je učenje za one koje vole osamu, ne za druželjubive.’
Āraddhavīriyassāyaṁ dhammo, nāyaṁ dhammo kusītassa.
āraddhavīriyassāyaṁ → āraddha viriyassa ayaṁ (pts) | āraddhavīriyassāyaṁ → āraddhaviriyassāyaṁ (bjt, th)
’Ovo je učenje za energične, ne za lenje.’
Upaṭṭhitasatissāyaṁ dhammo, nāyaṁ dhammo muṭṭhassatissa.
upaṭṭhitasatissāyaṁ → upaṭṭhitasatissa ayaṁ (pts) | upaṭṭhitasatissāyaṁ → upaṭṭhitassatissāyaṁ (th) | nāyaṁ → nāyam (pts) | muṭṭhassatissa → muṭṭha-ssatissa samāhitassa (pts)
’Ovo je učenje za zadovoljne, ne za nezadovoljne.’
Samāhitassāyaṁ dhammo, nāyaṁ dhammo asamāhitassa.
samāhitassāyaṁ → samāhitassa ayaṁ (pts)
’Ovo je učenje za koncentrisane, ne za rastresene.’
Paññavato ayaṁ dhammo, nāyaṁ dhammo duppaññassa.
Paññavato → paññāvato (bj, pts1ed) | paññavato → paññāvato (pts) | Paññavato → paññāvato (cck: sī. pī.) | paññāvato → So SS; Bmr K A paññavato. (pts note)
’Ovo je učenje za mudre, ne za one druge.’
Nippapañcassāyaṁ dhammo, nāyaṁ dhammo papañcārāmassāti ime aṭṭha dhammā uppādetabbā.
nippapañcassāyaṁ → nippapañcārāmassāyaṁ (sya-all); nippapañcārāmassa ayaṁ (pts) | dhammo → dhammo nippapañcaratino (sya-all, pts) | papañcārāmassāti → papañcārāmassa papañcaratinoti (sya-all, pts) | papañcārāmassāti → nippapañcārāmassa ayaṁ dhammo nippapañcaratino, nāyaṁ dhammo papañcārāmassa papañcaratinoti (sī. syā. pī.) aṅguttarepi tatheva dissati. aṭṭhakathāṭīkā pana oloketabbā (cck note) | + → jha (my) | papañcārāmassāti → papañcārāmassa nippapañcaratino ayaṁ dhammo nāyaṁ dhammo papañcaratinoti (bjt) | + → nippapañca-ratino (pts) | papañcārāmassāti → papañcārāmassa papañca-ratino ti (pts)
’Ovo je učenje za one koji ne uživaju u umnožavanju misli, ne za one koji u tome uživaju.’

Katame aṭṭha dhammā abhiññeyyā?Kojih osam stvari treba neposredno saznati? Aṭṭha abhibhāyatanāni—Osam oblika majstorstva: ajjhattaṁ rūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati parittāni suvaṇṇadubbaṇṇāni, ‘tāni abhibhuyya jānāmi passāmī’ti—
ajjhattaṁ rūpasaññī → ajjhattaṁrūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Kad neko u sebi opažajući oblike, vidi i spoljašnje oblike, male, lepe ili ružne, i zaključuje ovako: ’Ovladavši njima, ja znam, ja vidim’.
evaṁsaññī hoti.
evaṁsaññī → evaṁ saññī (bjt)
Idaṁ paṭhamaṁ abhibhāyatanaṁ.To je prvi način ovladavanja umom.

Ajjhattaṁ rūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati appamāṇāni suvaṇṇadubbaṇṇāni, ‘tāni abhibhuyya jānāmi passāmī’ti—
ajjhattaṁ rūpasaññī → ajjhattaṁrūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Kad neko u sebi opažajući oblike, vidi i spoljašnje oblike, ogromne, lepe ili ružne. I zaključuje ovako: ’Ovladavši njima, ja znam, ja vidim’.
evaṁsaññī hoti.
evaṁsaññī → evaṁ saññī (bjt)
Idaṁ dutiyaṁ abhibhāyatanaṁ.To je drugi način ovladavanja umom.

Ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati parittāni suvaṇṇadubbaṇṇāni, ‘tāni abhibhuyya jānāmi passāmī’ti—
ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Kad neko ne opažajući oblike u sebi, vidi spoljašnje oblike, male, lepe ili ružne. I zaključuje ovako: ’Ovladavši njima, ja znam, ja vidim’.
evaṁsaññī hoti.
evaṁsaññī → evaṁ saññī (bjt)
Idaṁ tatiyaṁ abhibhāyatanaṁ.To je treći način ovladavanja umom.

Ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati appamāṇāni suvaṇṇadubbaṇṇāni, ‘tāni abhibhuyya jānāmi passāmī’ti—
ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Kad neko ne opažajući oblike u sebi, vidi spoljašnje oblike, ogromne, lepe ili ružne. I zaključuje ovako: ’Ovladavši njima, ja znam, ja vidim’.
evaṁsaññī hoti.
evaṁsaññī → evaṁ saññī (bjt)
Idaṁ catutthaṁ abhibhāyatanaṁ.To je četvrti način ovladavanja umom.

Ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati nīlāni nīlavaṇṇāni nīlanidassanāni nīlanibhāsāni.
ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Kad neko, ne opažajući u sebi oblike, vidi spoljašnje oblike, plave, plave boje, plave spoljašnjosti, plavog sjaja.
Seyyathāpi nāma umāpupphaṁ nīlaṁ nīlavaṇṇaṁ nīlanidassanaṁ nīlanibhāsaṁ, seyyathā vā pana taṁ vatthaṁ bārāṇaseyyakaṁ ubhatobhāgavimaṭṭhaṁ nīlaṁ nīlavaṇṇaṁ nīlanidassanaṁ nīlanibhāsaṁ;
umāpupphaṁ → ummārapupphaṁ (sya-all) | seyyathā → seyyathāpi (sya-all)
Baš kao što je umā cvet plav, plave boje, plave spoljašnjosti, plavog sjaja. Ili kao što je tkanina iz Benaresa sa obe strane plava, plave boje, plave spoljašnjosti, plavog sjaja.
evameva ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati nīlāni nīlavaṇṇāni nīlanidassanāni nīlanibhāsāni, ‘tāni abhibhuyya jānāmi passāmī’ti evaṁsaññī hoti.
evameva → evamevaṁ (bjt) | evaṁsaññī → evaṁ saññī (bjt) | ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Na isti način neko, ne opažajući u sebi oblike, vidi spoljašnje oblike, plave, plave boje, plave spoljašnjosti, plavog sjaja.
Idaṁ pañcamaṁ abhibhāyatanaṁ.To je peti način ovladavanja umom.

Ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati pītāni pītavaṇṇāni pītanidassanāni pītanibhāsāni.
ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Kad neko, ne opažajući u sebi oblike, vidi spoljašnje oblike, žute, žute boje, žute spoljašnjosti, žutog sjaja.
Seyyathāpi nāma kaṇikārapupphaṁ pītaṁ pītavaṇṇaṁ pītanidassanaṁ pītanibhāsaṁ, seyyathā vā pana taṁ vatthaṁ bārāṇaseyyakaṁ ubhatobhāgavimaṭṭhaṁ pītaṁ pītavaṇṇaṁ pītanidassanaṁ pītanibhāsaṁ;
kaṇikārapupphaṁ → kaṇṇikārapupphaṁ (sya-all) | seyyathā → seyyathāpi (sya-all)
Baš kao što je kaṇikāra cvet žut, žute boje, žute spoljašnjosti, žutog sjaja. Ili kao što je tkanina iz Benaresa sa obe strane žuta, žute boje, žute spoljašnjosti, žutog sjaja.
evameva ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati pītāni pītavaṇṇāni pītanidassanāni pītanibhāsāni, ‘tāni abhibhuyya jānāmi passāmī’ti evaṁsaññī hoti.
evameva → evamevaṁ (bjt) | ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Na isti način neko, ne opažajući u sebi oblike, vidi spoljašnje oblike, žute, žute boje, žute spoljašnjosti, žutog sjaja.
Idaṁ chaṭṭhaṁ abhibhāyatanaṁ.To je šesti način ovladavanja umom.

Ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati lohitakāni lohitakavaṇṇāni lohitakanidassanāni lohitakanibhāsāni.
ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Kad neko, ne opažajući u sebi oblike, vidi spoljašnje oblike, žute, žute boje, žute spoljašnjosti, žutog sjaja.
Seyyathāpi nāma bandhujīvakapupphaṁ lohitakaṁ lohitakavaṇṇaṁ lohitakanidassanaṁ lohitakanibhāsaṁ, seyyathā vā pana taṁ vatthaṁ bārāṇaseyyakaṁ ubhatobhāgavimaṭṭhaṁ lohitakaṁ lohitakavaṇṇaṁ lohitakanidassanaṁ lohitakanibhāsaṁ;
seyyathā → seyyathāpi (sya-all)
Baš kao što je bandhuđīvaka cvet crven, crvene boje, crvene spoljašnjosti, crvenog sjaja. Ili kao što je tkanina iz Benaresa sa obe strane crvena, crvene boje, crvene spoljašnjosti, crvenog sjaja.
evameva ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati lohitakāni lohitakavaṇṇāni lohitakanidassanāni lohitakanibhāsāni, ‘tāni abhibhuyya jānāmi passāmī’ti evaṁsaññī hoti.
evameva → evamevaṁ (bjt) | ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Na isti način neko, ne opažajući u sebi oblike, vidi spoljašnje oblike, crvene, crvene boje, crvene spoljašnjosti, crvenog sjaja.
Idaṁ sattamaṁ abhibhāyatanaṁ.To je sedmi način ovladavanja umom.

Ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati odātāni odātavaṇṇāni odātanidassanāni odātanibhāsāni.
ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Kad neko, ne opažajući u sebi oblike, vidi spoljašnje oblike, bele, bele boje, bele spoljašnjosti, belog sjaja.
Seyyathāpi nāma osadhitārakā odātā odātavaṇṇā odātanidassanā odātanibhāsā, seyyathā vā pana taṁ vatthaṁ bārāṇaseyyakaṁ ubhatobhāgavimaṭṭhaṁ odātaṁ odātavaṇṇaṁ odātanidassanaṁ odātanibhāsaṁ;
osadhitārakā → osadhī tārakā (bj) | seyyathā → seyyathāpi (sya-all)
Baš kao što je jutarnja zvezda bela, bele boje, bele spoljašnjosti, belog sjaja. Ili kao što je tkanina iz Benaresa sa obe strane bela, bele boje, bele spoljašnjosti, belog sjaja.
evameva ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati odātāni odātavaṇṇāni odātanidassanāni odātanibhāsāni, ‘tāni abhibhuyya jānāmi passāmī’ti evaṁsaññī hoti.
evameva → evamevaṁ (bjt) | evaṁsaññī → evaṁ saññī (bjt) | ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Na isti način neko, ne opažajući u sebi oblike, vidi spoljašnje oblike, crvene, crvene boje, crvene spoljašnjosti, crvenog sjaja.
Idaṁ aṭṭhamaṁ abhibhāyatanaṁ.To je osmi način ovladavanja umom. Ime aṭṭha dhammā abhiññeyyā.
+ → ña (my)

Katame aṭṭha dhammā sacchikātabbā?Kojih to osam stvari treba ostvariti? Aṭṭha vimokkhā—
vimokkhā → vimokhā (pts)
Osam oslobođenja:
rūpī rūpāni passati.Neko ko ima materijalni oblik vidi materijalne oblike. Ayaṁ paṭhamo vimokkho.To je prvo oslobođenje.

Ajjhattaṁ arūpasaññī eko bahiddhā rūpāni passati.
ajjhattaṁ arūpasaññī → ajjhattaṁarūpasaññī (th) | bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th)
Neko ne opažajući oblike u sebi, vidi spoljašnje oblike.
Ayaṁ dutiyo vimokkho.To je drugo oslobođenje.

Subhanteva adhimutto hoti.Neko biva oslobođen zahvaljujući ideji lepoga. Ayaṁ tatiyo vimokkho.To je treće oslobođenje.

Sabbaso rūpasaññānaṁ samatikkamā paṭighasaññānaṁ atthaṅgamā nānattasaññānaṁ amanasikārā ‘ananto ākāso’ti ākāsānañcāyatanaṁ upasampajja viharati.
atthaṅgamā → atthagamā (bj)
Kroz potpuno nadilaženje opažanjâ materijalnog oblika, prestanka opažanjâ podražaja, neobraćanje pažnje na opažanja raznolikosti i (kontemplirajući) ’Prostor je beskrajan’, neko stiže i boravi u područje beskrajnog prostora.
Ayaṁ catuttho vimokkho.To je četvrto oslobođenje.

Sabbaso ākāsānañcāyatanaṁ samatikkamma ‘anantaṁ viññāṇan’ti viññāṇañcāyatanaṁ upasampajja viharati.Kroz potpuno nadilaženje područja beskrajnog prostora i (kontemplirajući) ’Svest je beskonačna’, neko stiže i boavi u području beskrajne svesti. Ayaṁ pañcamo vimokkho.To je peto oslobođenje.

Sabbaso viññāṇañcāyatanaṁ samatikkamma ‘natthi kiñcī’ti ākiñcaññāyatanaṁ upasampajja viharati.Kroz potpuno nadilaženje područja bezgranične svesti i (kontemplirajući) ’Ništa ne postoji’, neko stiže i boravi u području ničega. Ayaṁ chaṭṭho vimokkho.To je šesto oslobođenje.

Sabbaso ākiñcaññāyatanaṁ samatikkamma nevasaññānāsaññāyatanaṁ upasampajja viharati.Kroz potpuno nadilaženje područja ničega, neko stiže i boravi u području ni opažanja ni neopažanja. Ayaṁ sattamo vimokkho.
ayaṁ sattamo vimokkho → ante (pts)
To je sedmo oslobođenje.

Sabbaso nevasaññānāsaññāyatanaṁ samatikkamma saññāvedayitanirodhaṁ upasampajja viharati.Kroz potpuno nadilaženje područja ni opažanja ni neopažanja, neko stiže i boravi u prestanku opažanja i osećanja. Ayaṁ aṭṭhamo vimokkho.To je osmo oslobođenje. Ime aṭṭha dhammā sacchikātabbā.

Iti ime asīti dhammā bhūtā tacchā tathā avitathā anaññathā sammā tathāgatena abhisambuddhā.
tacchā → gacchā (sya-all)
Za ovih osamdeset stvari koje su istinite, stvarne, takve, a ne izmišljene, drugačije, Tathāgata je dostigao ispravno probuđenje.

9. Nava dhammā9. Devet stvari

Nava dhammā bahukārā …pe… nava dhammā sacchikātabbā.
+ → ka (my) | pe → spelled out in full (bjt) | bahukārā → bahu-kārā (pts)
Devet stvari treba često činiti… i devet ostvariti.

Katame nava dhammā bahukārā?
bahukārā → bahu-kārā (pts)
A kojih su to devet stvari koje treba često činiti?
Nava yonisomanasikāramūlakā dhammā, yonisomanasikaroto pāmojjaṁ jāyati, pamuditassa pīti jāyati, pītimanassa kāyo passambhati, passaddhakāyo sukhaṁ vedeti, sukhino cittaṁ samādhiyati, samāhite citte yathābhūtaṁ jānāti passati, yathābhūtaṁ jānaṁ passaṁ nibbindati, nibbindaṁ virajjati, virāgā vimuccati.
passati → (bj) | yonisomanasikāramūlakā → yonisomanasikāramūlikā (sya-all) | samāhite citte → samāhitacitto (sya-all) | passaṁ → passaṁ sayaṁ (sya-all) | samāhite citte yathābhūtaṁ jānāti → samāhitena cittena yathārūpaṁ pajānāti (pts) | yonisomanasikāra-mūlakā → So SS Bmr; K -mūlikā. (pts note) | passaṁ → So SS Bmr; K sayaṁ. (pts note) | yonisomanasikaroto → yoniso manasikaroto (th) | yonisomanasikaroto → yoniso-manasikaroto (pts) | pītimanassa → pīti-manassa (pts) | passaddhakāyo → passaddha-kāyo (pts) | samāhite citte yathābhūtaṁ jānāti → samāhitena cittena yathā-rūpaṁ pajānāti (pts) | yathābhūtaṁ → yathā-bhūtaṁ (pts)
Devet je stvari koje svoj koren imaju u pomnom razmatranju. Kada ih pomno razmatramo, u nama se rađa vedrina; sa vedrinom, u nama se rađa radost. Onome ko je radostan, telo postaje smireno; a onaj čije je telo smireno, oseća zadovoljstvo. Sa osećajem zadovoljstvo, um postaje koncentrisan. Koncentrisan um zna i vidi stvari kakve jesu i tako prestaje zaslepljenost, dolazi hlađenje strasti, a onda i oslobođenje.
Ime nava dhammā bahukārā.
+ → kha (my) | bahukārā → bahu-kārā (pts)

Katame nava dhammā bhāvetabbā?Kojih devet stvari treba razvijati? Nava pārisuddhipadhāniyaṅgāni—
pārisuddhi-padhāniyaṅgāni → See the first four in A. IV. 194. 1, vol. ii. 195. (pts note)
Devet elemenata nastojanja da postane pročišćeni:
sīlavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ, cittavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ, diṭṭhivisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ, kaṅkhāvitaraṇavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ, maggāmaggañāṇadassanavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ, paṭipadāñāṇadassanavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ, ñāṇadassanavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ, paññāvisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ, vimuttivisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ.
paññā-visuddhi → Sc omits the clause; Sdt omit visuddhi. 7 In the ninth clause, after samatikkamma, K prints santametaṁ paṇītametanti. (pts note) | maggāmaggañāṇadassanavisuddhi → maggāmaggañāṇadassana visuddhi (my) | sīlavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ cittavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ → sīla-visuddhi pārisuddhi-padhāniyaṅgaṁ citta-visuddhi pārisuddhi-padhāniyaṅgaṁ (pts) | pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ kaṅkhāvitaraṇavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ maggāmaggañāṇadassanavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ paṭipadāñāṇadassanavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ ñāṇadassanavisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ paññāvisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ vimuttivisuddhi pārisuddhipadhāniyaṅgaṁ → pārisuddhi-padhāniyaṅgaṁ kaṅkhā-vitaraṇavisuddhi pārisuddhi-padhāniyaṅgaṁ maggāmagga-ñāṇadassana-visuddhi pārisuddhi-padhāniyaṅgaṁ paṭipadāñāṇa-dassana-visuddhi pārisuddhi-padhāniyaṅgaṁ ñāṇadassana-visuddhi pārisuddhi-padhāniyaṅgaṁ paññā-visuddhi pārisuddhi-padhāniyaṅgaṁ vimutti-visuddhi pārisuddhi-padhāniyaṅgaṁ (pts)
pročišćenje vrline, pročišćenje uma, pročišćenje gledišta, pročišćenje prevazilaženjem nedoumice, pročišćenje kroz jasno viđenje šta jeste, a šta nije pravi put, pročišćenje kroz jasno znanje šta jeste, a šta nije praksa, pročišćenje znanja i viđenja, pročišćenje mudrosti i pročišćenje oslobođenosti.
Ime nava dhammā bhāvetabbā.
+ → ga (my)

Katame nava dhammā pariññeyyā?Kojih devet stvari treba potpuno razumeti? Nava sattāvāsā—Devet boravišta bićâ: santāvuso, sattā nānattakāyā nānattasaññino, seyyathāpi manussā ekacce ca devā ekacce ca vinipātikā.Postoje, prijatelju, bića koja se razlikuju po telu i po opažanju, kao što su ljudska bića, božanstva i neka bića u nižim svetovima. Ayaṁ paṭhamo sattāvāso.To je prvo boravište bića.

Santāvuso, sattā nānattakāyā ekattasaññino, seyyathāpi devā brahmakāyikā paṭhamābhinibbattā.Postoje bića koja se razlikuju po telu, ali su identična po opažanju, kao što su božanstva iz sveta Brahme, koja su nastala na osnovu prvog zadubljenja. Ayaṁ dutiyo sattāvāso.To je drugo boravište bića.

Santāvuso, sattā ekattakāyā nānattasaññino, seyyathāpi devā ābhassarā.Postoje bića koja su identična po telu, ali se razlikuju po opažanju, kao što su božanstva neprekidnog sjaja. Ayaṁ tatiyo sattāvāso.To je treće boravište bića.

Santāvuso, sattā ekattakāyā ekattasaññino, seyyathāpi devā subhakiṇhā.Postoje bića koja su identična po telu i po opažanju, kao što su božanstva blistave slave. Ayaṁ catuttho sattāvāso.To je četvrto boravište bića.

Santāvuso, sattā asaññino appaṭisaṁvedino, seyyathāpi devā asaññasattā.
asaññasattā → asaññisattā (sya-all)
Postoje bića koja nemaju moć opažanja i ništa ne doživljavaju, kao što su ona božanstva koja su bića bez opažaja.
Ayaṁ pañcamo sattāvāso.To je peto boravište bića.

Santāvuso, sattā sabbaso rūpasaññānaṁ samatikkamā paṭighasaññānaṁ atthaṅgamā nānattasaññānaṁ amanasikārā ‘ananto ākāso’ti ākāsānañcāyatanūpagā.
xxxiii → So SS; Bmr K jānāti. (pts note) | atthaṅgamā → atthaṁgamā (bjt)
Postoje bića koja, kroz potpuno nadilaženje opažanjâ materijalnih oblika, prestanak opažanjâ podražaja, neobraćanje pažnje na opažanja raznolikosti i (kontemplirajući) ’Prostor je beskrajan’, stižu u područje beskonačnog prostora.
Ayaṁ chaṭṭho sattāvāso.To je šesto boravište bića.

Santāvuso, sattā sabbaso ākāsānañcāyatanaṁ samatikkamma ‘anantaṁ viññāṇan’ti viññāṇañcāyatanūpagā.Postoje bića koja, kroz potpuno nadilaženje područja beskonačnog prostora i (kontemplirajući) ’Svest je bezgranična’, stižu u područje bezgranične svesti. Ayaṁ sattamo sattāvāso.To je sedmo boravište bića.

Santāvuso, sattā sabbaso viññāṇañcāyatanaṁ samatikkamma ‘natthi kiñcī’ti ākiñcaññāyatanūpagā.Postoje bića koja, kroz potpuno nadilaženje područja bezgranične svesti i (kontemplirajući) ’Ništa ne postoji’, stižu u područje ničega. Ayaṁ aṭṭhamo sattāvāso.To je osmo boravište bića.

Santāvuso, sattā sabbaso ākiñcaññāyatanaṁ samatikkamma nevasaññānāsaññāyatanūpagā.
samatikkamma → samatikkamma santametaṁ paṇītametanti (sya-all)
Postoje bića koja, kroz potpuno nadilaženje ničega stižu u područja ni opažanja ni neopažanja.
Ayaṁ navamo sattāvāso.To je deveto boravište bića.

Ime nava dhammā pariññeyyā.
+ → gha (my)

Katame nava dhammā pahātabbā?Kojih devet stvari treba napustiti? Nava taṇhāmūlakā dhammā—
taṇhāmūlakā → taṇhāmūlikā (sya-all) | taṇhāmūlakā → So SS Bmr; K mūlikā. Cp. A. IX. 23, vol. iv. 400. (pts note)
Devet stvari ukorenjenih u žudnji:
taṇhaṁ paṭicca pariyesanā, pariyesanaṁ paṭicca lābho, lābhaṁ paṭicca vinicchayo, vinicchayaṁ paṭicca chandarāgo, chandarāgaṁ paṭicca ajjhosānaṁ, ajjhosānaṁ paṭicca pariggaho, pariggahaṁ paṭicca macchariyaṁ, macchariyaṁ paṭicca ārakkho, ārakkhādhikaraṇaṁ daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā aneke pāpakā akusalā dhammā sambhavanti.
ārakkhādhikaraṇaṁ → ārakkhādhikaraṇaṁ paṭicca (bj) | sambhavanti → saṁvattanti (bj, sya-all) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → paṭicca daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvapesuññamusāvādā (pts) | paṭicca → ārakkhādhikaraṇaṁ daṇḍādāna (bj: machasaṁ) | ārakkhādhikaraṇaṁ → ārakkhādhikaraṇaṁ paṭicca (cck: syā. pī. ka.) | taṇhaṁ → Sdt taṇhā; K prefixes taṁ. Cp. xv. 9, ante, vol. ii. 58. (pts note) | ajjhosānaṁ → Bmr ajjhosāno. (pts note) | paṭicca → So Bmr K; SS omit (so xv. 9). (pts note) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → paṭicca daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvāda ā (th) | chandarāgo chandarāgaṁ → chanda-rāgo chanda-rāgaṁ (pts) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → paṭicca daṇḍādāna-satthādāna-kalahaviggaha-vivāda-tuvaṁtuva-pesuñña-musāvādā (pts)
žudnja je uslov za nastanak traganja, traganje je uslov za nastanak dobitka, dobitak je uslov za nastanak odlučivanja, odlučivanje je uslov za nastanak želje i strasti, želja i strast su uslov za nastanak prianjanja, prianjanje je uslov za nastanak posesivnosti, posesivnost je uslov za nastanak gramzivosti, gramzivost je uslov za nastanak prisvajanja. Zbog prisvajanja nastaju mnoga loša, štetna dela, kao što su da se neko lati štapa i batine, sukobi, svađe i rasprave, uvredljive reči, ogovaranje i laganje.
Ime nava dhammā pahātabbā.
+ → ṅa (my)

Katame nava dhammā hānabhāgiyā?
hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)
Kojih to devet stvari vodi do propasti?
Nava āghātavatthūni:
āghātavatthūni → āghāta-vatthūni (pts)
Devet osnova ogorčenja:
‘anatthaṁ me acarī’ti āghātaṁ bandhati,Neko pomisli: ’Uvredio me je’ i gaji u sebi ogorčenje. ‘anatthaṁ me caratī’ti āghātaṁ bandhati,Neko pomisli: ’Vređa me’ i gaji u sebi ogorčenje. ‘anatthaṁ me carissatī’ti āghātaṁ bandhati;Neko pomisli: ’Uvrediće me’ i gaji u sebi ogorčenje. ‘piyassa me manāpassa anatthaṁ acarī’ti āghātaṁ bandhati …pe…
anatthaṁ → anatthuṁ (bj) | āghātaṁ bandhati → (bj) | + → piyassa me manāpassa (th)
Neko pomisli: ’Uvredio je onoga koga volim i ko mi je drag’ i gaji u sebi ogorčenje.
‘anatthaṁ caratī’ti āghātaṁ bandhati …pe…
anatthaṁ → anatthuṁ (bj) | āghātaṁ bandhati → (bj) | + → piyassa me manāpassa (th)
Neko pomisli: ’Vređa onoga koga volim i ko mi je drag’ i gaji u sebi ogorčenje.
‘anatthaṁ carissatī’ti āghātaṁ bandhati;
anatthaṁ → anatthuṁ (bj)
Neko pomisli: ’Uvrediće onoga koga volim i ko mi je drag’ i gaji u sebi ogorčenje.
‘appiyassa me amanāpassa atthaṁ acarī’ti āghātaṁ bandhati …pe…
āghātaṁ bandhati → (bj) | + → appiyassa me amanāpassa (th)
Neko pomisli: ’Pomogao je onome koga ne volim i ko mi nije drag’ i gaji u sebi ogorčenje.
‘atthaṁ caratī’ti āghātaṁ bandhati …pe…
āghātaṁ bandhati → (bj) | + → appiyassa me amanāpassa (th)
Neko pomisli: ’Pomaže onome koga ne volim i ko mi nije drag’ i gaji u sebi ogorčenje.
‘atthaṁ carissatī’ti āghātaṁ bandhati.Neko pomisli: ’Pomoći će onome koga ne volim i ko mi nije drag’ i gaji u sebi ogorčenje. Ime nava dhammā hānabhāgiyā.
hānabhāgiyā → hānabhāgiyā ca (cck) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)

Katame nava dhammā visesabhāgiyā?
visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)
A kojih devet stvari vode do izvrsnosti?
Nava āghātapaṭivinayā:
āghātapaṭivinayā → āghāta-paṭivinayā (pts)
Devet oslobađanja od ogorčenja:
‘anatthaṁ me acari, taṁ kutettha labbhā’ti āghātaṁ paṭivineti;
acari → acarīti (bj, sya-all)
Neko pomisli: ’Uvredio me je. Kakvu bih korist mogao imati ako zbog toga gajim ogorčenje?’ I tako sebe oslobađa ogorčenja.
‘anatthaṁ me carati, taṁ kutettha labbhā’ti āghātaṁ paṭivineti;
carati → caratīti (bj, sya-all)
Neko pomisli: ’Vređa me. Kakvu bih korist mogao imati ako zbog toga gajim ogorčenje?’ I tako sebe oslobađa ogorčenja.
‘anatthaṁ me carissati, taṁ kutettha labbhā’ti āghātaṁ paṭivineti;
carissati → carissatīti (bj, sya-all)
Neko pomisli: ’Uvrediće me. Kakvu bih korist mogao imati ako zbog toga gajim ogorčenje?’ I tako sebe oslobađa ogorčenja.
‘piyassa me manāpassa anatthaṁ acari …pe…
acari → acarīti (bj) | pe → spelled out in full (th)
’Uvredio je onoga koga volim…’
anatthaṁ carati …pe…
carati → caratīti (bj) | pe → spelled out in full (th)
’Vređa onoga koga volim…’
anatthaṁ carissati, taṁ kutettha labbhā’ti āghātaṁ paṭivineti;
carissati → carissatīti (bj, sya-all)
Neko pomisli: ’Uvrediće nekoga koga volim i ko mi je drag. Kakvu bih korist mogao imati ako zbog toga gajim ogorčenje?’ I tako sebe oslobađa ogorčenja.
‘appiyassa me amanāpassa atthaṁ acari …pe…
acari → acarīti (bj) | pe → spelled out in full (th)
’Uvredio je onoga koga ne volim i ko mi nije drag…’
atthaṁ carati …pe…
carati → caratīti (bj) | pe → spelled out in full (th)
’Vređa onoga koga ne volim i ko mi nije drag…’
atthaṁ carissati, taṁ kutettha labbhā’ti āghātaṁ paṭivineti.
carissati → carissatīti (sya-all)
Neko pomisli: ’Uvrediće onoga koga ne volim i ko mi nije drag. Kakvu bih korist mogao imati ako zbog toga gajim ogorčenje?’ I tako sebe oslobađa ogorčenja.
Ime nava dhammā visesabhāgiyā.
+ → cha (my) | visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)

Katame nava dhammā duppaṭivijjhā?U kojih je to devet stvari teško proniknuti? Nava nānattā—Devet vrsta raznolikosti: dhātunānattaṁ paṭicca uppajjati phassanānattaṁ, phassanānattaṁ paṭicca uppajjati vedanānānattaṁ, vedanānānattaṁ paṭicca uppajjati saññānānattaṁ, saññānānattaṁ paṭicca uppajjati saṅkappanānattaṁ, saṅkappanānattaṁ paṭicca uppajjati chandanānattaṁ, chandanānattaṁ paṭicca uppajjati pariḷāhanānattaṁ, pariḷāhanānattaṁ paṭicca uppajjati pariyesanānānattaṁ, pariyesanānānattaṁ paṭicca uppajjati lābhanānattaṁ (…).
(…) → (lābhanānattaṁ paṭicca uppajjati maññanānānattaṁ) (bj) | lābhanānattaṁ → lābhanānattaṁ lābhanānattaṁ paṭicca uppajjati maññanānānattaṁ (bj) | dhātu-nānattaṁ → Cp. S. ii. 140 ff. (pts note) | phassanānattaṁ phassanānattaṁ → phassa-nānattaṁ phassa-nānattaṁ (pts) | vedanānānattaṁ vedanānānattaṁ → vedanā-nānattaṁ vedanā-nānattaṁ (pts) | saññānānattaṁ saññānānattaṁ → saññā-nānattaṁ saññā-nānattaṁ (pts) | saṅkappanānattaṁ saṅkappanānattaṁ → saṁkappa-nānattaṁ saṁkappa-nānattaṁ (pts) | chandanānattaṁ chandanānattaṁ → chanda-nānattaṁ chanda-nānattaṁ (pts) | pariḷāhanānattaṁ pariḷāhanānattaṁ → pariḷāha-nānattaṁ pariḷāha-nānattaṁ (pts) | pariyesanānānattaṁ pariyesanānānattaṁ → pariyesanā-nānattaṁ pariyesanā-nānattaṁ (pts) | lābhanānattaṁ → lābha-nānattaṁ (pts)
Raznolikost elemenata je uslov za nastanak raznolikosti kontakata. Raznolikost kontakata je uslov za nastanak raznolikosti osećaja. Raznolikost osećaja je uslov za nastanak raznolikosti opažaja. Raznolikost opažaja je uslov za nastanak raznolikosti misli. Raznolikost misli je uslov za nastanak raznolikosti želja. Raznolikost želja je uslov za nastanak raznolikosti groznica. Raznolikost groznica je uslov za nastanak raznolikosti traganja. Raznolikost traganja je uslov za nastanak raznolikosti dobitaka.
Ime nava dhammā duppaṭivijjhā.
duppaṭivijjhā → duppaṭivijjhā viii (pts) | + → ja (my)

Katame nava dhammā uppādetabbā?Kojih devet stvari treba stvoriti? Nava saññā—
saññā → Cp. ten, with the addition of nirodha-saññā, infra, 2.3 (viii). A. IX. 16, vol. iv. 387; 93, ibid. 465. S. v. 132. (pts note)
Devet opažaja:
asubhasaññā, maraṇasaññā, āhāre paṭikūlasaññā, sabbaloke anabhiratisaññā, aniccasaññā, anicce dukkhasaññā, dukkhe anattasaññā, pahānasaññā, virāgasaññā.
pahānasaññā → pahāṇasaññā (bj) | anabhiratisaññā → anabhiratasaññā (sya-all) | sabbalokeanabhiratisaññā → anabhiratasaññā (cck: syā. ka.) | sabbaloke → Sc lohike. (pts note) | āhāre paṭikūlasaññā sabbaloke anabhiratisaññā → āhārepaṭikūlasaññā sabbalokeanabhiratisaññā (my, ms2005) | āhāre paṭikūlasaññā → āhārepaṭikkūlasaññā (bjt) | asubhasaññā maraṇasaññā → asubha-saññā maraṇa-saññā (pts) | paṭikūlasaññā → paṭikkūla-saññā (pts) | anabhiratisaññā aniccasaññā → anabhirati-saññā anicca-saññā (pts) | dukkhasaññā → dukkha-saññā (pts) | anattasaññā pahānasaññā virāgasaññā → anatta-saññā pahāna-saññā (pts)
opažaj odbojnosti, opažaj smrti, opažaj gađenja nad hranom, opažaj prestanka očaranosti čitavim ovim svetom, opažaj prolaznosti, opažaj patnje u prolaznosti, opažaj nepostojanja trajnog sopstva u patnji, opažaj napuštanja i opažaj hlađenja strasti.
Ime nava dhammā uppādetabbā.
+ → jha (my)

Katame nava dhammā abhiññeyyā?Kojih devet stvari treba neposredno saznati? Nava anupubbavihārā—Devet postupnih meditacija: idhāvuso, bhikkhu vivicceva kāmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaṁ savicāraṁ vivekajaṁ pītisukhaṁ paṭhamaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
paṭhamaṁ jhānaṁ → paṭhamajjhānaṁ (sya-all)
Tako, monah, sasvim obuzdanih čula, bez mentalnih nečistoća, ulazi i ostaje na prvom stupnju zadubljenja, praćenim usmerenom mišlju i istraživanjem, uz ushićenje i zadovoljstvo rođeno iz osame.
Vitakkavicārānaṁ vūpasamā …pe… dutiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
vitakkavicārānaṁ vūpasamā → (bj) | pe → spelled out in full (th)
Dalje, sa smirivanjem usmerene misli i istraživanja… ulazi on i ostaje na drugom stupnju zadubljenja.
Pītiyā ca virāgā …pe… tatiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
pe → spelled out in full (th)
Sa slabljenjem ushićenja… monah ulazi i ostaje na trećem stupnju zadubljenja.
Sukhassa ca pahānā …pe… catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
pe → spelled out in full (th)
Sa napuštanjem zadovoljstva i bola… monah ulazi i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja.
Sabbaso rūpasaññānaṁ samatikkamā …pe… ākāsānañcāyatanaṁ upasampajja viharati.
+ → paṭighasaññānaṁ atthagamo nānattasaññānaṁ amanasikārā ananto ākāsoti (bjt)
Kroz potpuno nadilaženje opažanjâ materijalnog oblika… stiže i boravi u području beskonačnog prostora.
Sabbaso ākāsānañcāyatanaṁ samatikkamma ‘anantaṁ viññāṇan’ti viññāṇañcāyatanaṁ upasampajja viharati.Kroz potpuno nadilaženje područja beskonačnog prostora i (kontemplirajući) ’Svest je bezgranična’, neko stiže i boravi u području bezgranične svesti. Sabbaso viññāṇañcāyatanaṁ samatikkamma ‘natthi kiñcī’ti ākiñcaññāyatanaṁ upasampajja viharati.Kroz potpuno nadilaženje područja bezgranične svesti i (kontemplirajući) ’Ništa ne postoji’, neko stiže i boravi u području ničega. Sabbaso ākiñcaññāyatanaṁ samatikkamma nevasaññānāsaññāyatanaṁ upasampajja viharati.Kroz potpuno nadilaženje područja ničega, neko stiže i boravi u području ni opažanja ni neopažanja. Sabbaso nevasaññānāsaññāyatanaṁ samatikkamma saññāvedayitanirodhaṁ upasampajja viharati.Kroz potpuno nadilaženje područja ni opažanja ni neopažanja, neko stiže i boravi u prestanku opažanja i osećanja. Ime nava dhammā abhiññeyyā.
+ → ña (my)

Katame nava dhammā sacchikātabbā?Kojih to devet stvari treba ostvariti? Nava anupubbanirodhā—Devet postupnih prestanaka: paṭhamaṁ jhānaṁ samāpannassa kāmasaññā niruddhā hoti,Sa dostizanjem prvog zadubljenja, opažaj želje za zadovoljstvima čula prestaje. dutiyaṁ jhānaṁ samāpannassa vitakkavicārā niruddhā honti,Sa dostizanjem drugog zadubljenja, usmerena misao i istraživanje prestaju. tatiyaṁ jhānaṁ samāpannassa pīti niruddhā hoti,Sa dostizanjem trećeg zadubljenja, ushićenje prestaje. catutthaṁ jhānaṁ samāpannassa assāsapassāssā niruddhā honti,
assāsapassāssā → assāsapassāsā (th)
Sa dostizanjem četvrtog zadubljenja, udah i izdah prestaju.
ākāsānañcāyatanaṁ samāpannassa rūpasaññā niruddhā hoti,Sa dostizanjem područja beskonačnog prostora, opažanje materijalnog oblika prestaje. viññāṇañcāyatanaṁ samāpannassa ākāsānañcāyatanasaññā niruddhā hoti,Sa dostizanjem područja bezgranične svesti, opažanje područja beskonačnog prostora prestaje. ākiñcaññāyatanaṁ samāpannassa viññāṇañcāyatanasaññā niruddhā hoti,Sa dostizanjem područja ničega, opažanje područja bezgranične svesti prestaje. nevasaññānāsaññāyatanaṁ samāpannassa ākiñcaññāyatanasaññā niruddhā hoti,Sa dostizanjem područja ni opažanja ni neopažanja, opažanje područja ničega prestaje. saññāvedayitanirodhaṁ samāpannassa saññā ca vedanā ca niruddhā honti.Sa dostizanjem prestanka opažaja i osećaja, opažaji i osećaji prestaju. Ime nava dhammā sacchikātabbā.

Iti ime navuti dhammā bhūtā tacchā tathā avitathā anaññathā sammā tathāgatena abhisambuddhā.
navuti → navutī (bj) | iti → it (pts)
Za ovih devedeset stvari koje su istinite, stvarne, takve, a ne izmišljene, drugačije, Tathāgata je dostigao ispravno probuđenje.

10. Dasa dhammā10. Deset stvari

Dasa dhammā bahukārā …pe… dasa dhammā sacchikātabbā.
+ → ka (my) | pe → spelled out in full (bjt) | bahukārā → bahu-kārā (pts)
Prijatelji, deset stvari treba često činiti, deset razvijati, deset potpuno razumeti, deset napustiti, deset stvari vodi do propasti, deset do izvrsnosti, u deset stvari je teško proniknuti, deset treba stvoriti, deset neposredno saznati i deset ostvariti.

Katame dasa dhammā bahukārā?
bahukārā → bahu-kārā (pts)
A kojih su to deset stvari koje treba često činiti?
Dasa nāthakaraṇā dhammā—
nāthakaraṇā dhammā → nāthakaraṇādhammā (my) | nāthakaraṇā dhammā → nāthakaraṇa-dhammā (pts)
Deset kvaliteta koji služe kao zaštita:
idhāvuso, bhikkhu sīlavā hoti, pātimokkhasaṁvarasaṁvuto viharati ācāragocarasampanno, aṇumattesu vajjesu bhayadassāvī samādāya sikkhati sikkhāpadesu.
aṇumattesu → anumattesu (sya-all)
Tako je, prijatelju, monah čestit, živi obuzdan granicama Pātimokkhe, savršenog ponašanja i delovanja. Videći opasnost i u najmanjoj pogrešci, vežba sebe držeći se pravila vežbanja.
Yaṁpāvuso, bhikkhu sīlavā hoti …pe… sikkhati sikkhāpadesu.
yaṁpāvuso → yaṁ āvuso (bj) | + → pātimokkhasaṁvarasaṁvuto viharati ācāragocarasampanno aṇumattesu vajjesu bhayadassāvī samādāya (bjt)
Ayampi dhammo nāthakaraṇo.
ayampi → ayaṁ (sya-all)
To je kvalitet koji služi kao zaštita.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu bahussuto …pe… diṭṭhiyā suppaṭividdhā.
pe → spelled out in full (bjt)
Dalje, monah je mnogo čuo, zapamtio to što je čuo i razumeo. A onog učenja koje je divno na početku, divno u sredini, divno na kraju, pravog je značenja i izraza, upućuje na potpuno zaokružen i pročišćen svetački život, upravo takvog učenja je monah mnogo čuo, zapamtio to što je čuo, može da ga ponovi, istražio ga je svojim umom i dobro ga razumeo.
Yaṁpāvuso, bhikkhu bahussuto …pe…
bahussuto → bahussuto hoti (sya-all) | yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | pe → spelled out in full (bjt)
ayampi dhammo nāthakaraṇo.
ayampi → diṭṭhiyā suppaṭividdhā ayaṁpi (sya-all) | ayampi dhammo nāthakaraṇo → as (pts)
To je kvalitet koji služi kao zaštita.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu kalyāṇamitto hoti kalyāṇasahāyo kalyāṇasampavaṅko.Dalje, monah je dobar prijatelj, dobar drug, dobar saputnik. Yaṁpāvuso, bhikkhu …pe… kalyāṇasampavaṅko.
yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | + → kalyāṇamitto hoti kalyāṇasahāyo (th)
Ayampi dhammo nāthakaraṇo.
ayampi → ayaṁpi (th)
To je kvalitet koji služi kao zaštita.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu suvaco hoti sovacassakaraṇehi dhammehi samannāgato, khamo padakkhiṇaggāhī anusāsaniṁ.
khamo → khamo hoti (sya-all)
Dalje, monah je lak za opominjanje, ima osobine koje ga čine lakim za opominjanje, strpljiv je i uputstva shvata kako treba.
Yaṁpāvuso, bhikkhu …pe… anusāsaniṁ.
yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | pe → spelled out in full (th)
Ayampi dhammo nāthakaraṇo.
ayampi → ayaṁpi (th)
To je kvalitet koji služi kao zaštita.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu yāni tāni sabrahmacārīnaṁ uccāvacāni kiṅkaraṇīyāni tattha dakkho hoti analaso tatrupāyāya vīmaṁsāya samannāgato, alaṁ kātuṁ, alaṁ saṁvidhātuṁ.
kiṅkaraṇīyāni → kiṁkaraṇīyāni (my, bjt, th, ms2005)
Dalje, monah je aktivan u različitim stvarima vezanim za njegove saputnike u svetačkom životu, vešt je i marljiv u tome da te poslove završi i organizuje.
Yaṁpāvuso, bhikkhu …pe… alaṁ saṁvidhātuṁ.
yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | pe → spelled out in full (th)
Ayampi dhammo nāthakaraṇo.
ayampi → ayaṁpi (th)
To je kvalitet koji služi kao zaštita.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu dhammakāmo hoti piyasamudāhāro abhidhamme abhivinaye uḷārapāmojjo.
uḷārapāmojjo yaṁpāvuso → uḷārapāmujjo yampāvuso (bj) | uḷārapāmojjo → oḷārapāmojjo (sya-all)
Dalje, monah voli učenje, ushićuje ga razgovor o učenju, učenje i pravila ga ispunjavaju radošću.
Yaṁpāvuso, bhikkhu …pe… uḷārapāmojjo.
bhikkhu → bhikkhu dhammakāmo hoti (bj) | yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | + → piyasamudāhāro abhidhamme abhivinaye (bjt)
Ayampi dhammo nāthakaraṇo.
ayampi → ayaṁpi (th)
To je kvalitet koji služi kao zaštita.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu santuṭṭho hoti itarītarehi cīvarapiṇḍapātasenāsanagilānappaccayabhesajjaparikkhārehi.
itarītarehi cīvarapiṇḍapātasenāsanagilānappaccayabhesajjaparikkhārehi → itarītaracīvarapiṇḍapātasenāsanagilānapaccayabhesajjaparikkhārehi (sya-all)
Dalje, monah je zadovoljan bilo kakvim ogrtačem, isprošenom hranom, sveštajem i lekovima koje dobije.
Yaṁpāvuso, bhikkhu …pe…
yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | + → santuṭṭho hoti itarītaracīvarapiṇḍapātasenāsanagilānapaccayabhesajjaparikkhārehi (th)
ayampi dhammo nāthakaraṇo.
ayampi → ayaṁpi (th)
To je kvalitet koji služi kao zaštita.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu āraddhavīriyo viharati …pe… kusalesu dhammesu.
āraddhavīriyo → āraddhaviriyo (bjt) | pe → spelled out in full (bjt)
Dalje, monah živi ispunjen energičnošću u napuštanju loših stvari i prihvatanju onih dobrih. Jak je i istrajan, nije lenj, kada se radi o razvijanju dobrih stvari.
Yaṁpāvuso, bhikkhu …pe…
bhikkhu → bhikkhu āraddhaviriyo viharati (sya-all) | yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt)
ayampi dhammo nāthakaraṇo.
ayampi → ayaṁpi (th)
To je kvalitet koji služi kao zaštita.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu satimā hoti, paramena satinepakkena samannāgato, cirakatampi cirabhāsitampi saritā anussaritā.
cirakatampi cirabhāsitampi → cirakataṁpi cirabhāsitaṁpi (th)
Dalje, monah poseduje svesnost, održava najvišu svesnost i pronicljivost; seća se i zna šta je radio nekad davno i šta je govorio nekad davno.
Yaṁpāvuso, bhikkhu …pe…
yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt)
ayampi dhammo nāthakaraṇo.
ayampi → ayaṁpi (th)
To je kvalitet koji služi kao zaštita.

Puna caparaṁ, āvuso, bhikkhu paññavā hoti udayatthagāminiyā paññāya samannāgato, ariyāya nibbedhikāya sammā dukkhakkhayagāminiyā.
sammā dukkhakkhayagāminiyā → sammādukkhakkhayagāminiyā (th)
Dalje, monah je mudar, poseduje mudrost u pogledu nastanka i prestanka stvari, koja je plemenita, prodorna i vodi po potpunog iskorenjivanja patnje.
Yaṁpāvuso, bhikkhu …pe…
bhikkhu → bhikkhu paññavā hoti (sya-all) | yaṁpāvuso → yampāvuso (bjt) | + → sammādukkhakkhayagāminiyā (th)
ayampi dhammo nāthakaraṇo.
ayampi → sammādukkhakkhayagāminiyā ayaṁpi (sya-all)
To je kvalitet koji služi kao zaštita.
Ime dasa dhammā bahukārā.
+ → kha (my) | bahukārā → bahu-kārā (pts)

Katame dasa dhammā bhāvetabbā?Kojih deset stvari treba razvijati? Dasa kasiṇāyatanāni—Deset objekata za dostizanje zadubljenja: pathavīkasiṇameko sañjānāti uddhaṁ adho tiriyaṁ advayaṁ appamāṇaṁ.
pathavīkasiṇameko → paṭhavīkasiṇameko (bj, sya-all) | adho → adho ca (sya-all) | advayaṁ → anvayaṁ (sya-all)
Neko je svestan zemlje kao objekta, iznad, ispod, popreko, nepodeljene i nemerljive.
Āpokasiṇameko sañjānāti …pe…Neko je svestan vode kao objekta… tejokasiṇameko sañjānāti …Neko je svestan vatre kao objekta… vāyokasiṇameko sañjānāti …Neko je svestan vazduha kao objekta… nīlakasiṇameko sañjānāti …Neko je svestan plavog kao objekta… pītakasiṇameko sañjānāti …Neko je svestan žutog kao objekta… lohitakasiṇameko sañjānāti …Neko je svestan crvenog kao objekta… odātakasiṇameko sañjānāti …Neko je svestan belog kao objekta… ākāsakasiṇameko sañjānāti …Neko je svestan prostora kao objekta… viññāṇakasiṇameko sañjānāti uddhaṁ adho tiriyaṁ advayaṁ appamāṇaṁ.
adho → adho ca (sya-all) | advayaṁ → anvayaṁ (sya-all)
Neko je svestan svesti kao objekta, iznad, ispod, popreko, nepodeljene i nemerljive.
Ime dasa dhammā bhāvetabbā.
+ → ga (my)

Katame dasa dhammā pariññeyyā?Kojih deset stvari treba potpuno razumeti? Dasāyatanāni—
āyatanāni → Cp. xxxiii. 2. 2 (i), (ii), ante, 243. (pts note) | dasāyatanāni → das āyatanāni (pts)
Deset područja:
cakkhāyatanaṁ, rūpāyatanaṁ, sotāyatanaṁ, saddāyatanaṁ, ghānāyatanaṁ, gandhāyatanaṁ, jivhāyatanaṁ, rasāyatanaṁ, kāyāyatanaṁ, phoṭṭhabbāyatanaṁ.
cakkhāyatanaṁ → cakkhvāyatanaṁ (sya-all)
područje oka, područje oblika, područje uha, područje zvuka, područje nosa, područje mirisa, područje jezika, područje ukusa, područje tela i područje dodira.
Ime dasa dhammā pariññeyyā.
+ → gha (my)

Katame dasa dhammā pahātabbā?Kojih deset stvari treba napustiti? Dasa micchattā—
micchattā → Cp. eight, 3. 1 (i), ante, 254. (pts note)
Deset pogrešnih stvari:
micchādiṭṭhi, micchāsaṅkappo, micchāvācā, micchākammanto, micchāājīvo, micchāvāyāmo, micchāsati, micchāsamādhi, micchāñāṇaṁ, micchāvimutti.
micchā-sati → K omits. (pts note) | micchādiṭṭhi micchāsaṅkappo micchāvācā → micchā-diṭṭhi micchā-saṁkappo micchā-vācā (pts) | micchāājīvo micchāvāyāmo micchāsati micchāsamādhi micchāñāṇaṁ micchāvimutti → micchā-ājīvo micchā-vāyāmo micchā-sati micchā-samādhi micchā-ñāṇaṁ micchā-vimutti (pts)
pogrešno razumevanje, pogrešnu nameru, pogrešan govor, pogrešne postupke, pogrešno življenje, pogrešan napor, pogrešnu svesnost, pogrešnu koncentraciju, pogrešno znanje i pogrešno oslobođenje.
Ime dasa dhammā pahātabbā.
+ → ṅa (my)

Katame dasa dhammā hānabhāgiyā?
hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)
Kojih to deset stvari vodi do propasti?
Dasa akusalakammapathā—Deset štetnih načina delovanja: pāṇātipāto, adinnādānaṁ, kāmesumicchācāro, musāvādo, pisuṇā vācā, pharusā vācā, samphappalāpo, abhijjhā, byāpādo, micchādiṭṭhi.
iii).269 → K here inserts the missing micchā-sati (see above, iv 4) at the head of the list, and drops micchā-diṭṭhi at the end. Micchā-diṭṭhi then appears as first of the kusala-kammapathā, the number ten being preserved by combining pharusāya with samphappalāpāya and omitting vācāya veramaṇī. (pts note) | kāmesumicchācāro → kāmesu micchācāro (th)
ubijanje živih bića, uzimanje onoga što nije dato, upuštanje u nedolične seksualne odnose, laganje, ogovaranje, vređanje i naklapanje, gramzivost, zlovolja i pogrešno razumevanje.
Ime dasa dhammā hānabhāgiyā.
hānabhāgiyā → hānabhāgiyā ca (cck) | hānabhāgiyā → hāna-bhāgiyā (pts)

Katame dasa dhammā visesabhāgiyā?
visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)
A kojih deset stvari vode do izvrsnosti?
Dasa kusalakammapathā—Deset korisnih načina delovanja: pāṇātipātā veramaṇī, adinnādānā veramaṇī, kāmesumicchācārā veramaṇī, musāvādā veramaṇī, pisuṇāya vācāya veramaṇī, pharusāya vācāya veramaṇī, samphappalāpā veramaṇī, anabhijjhā, abyāpādo, sammādiṭṭhi.
kāmesumicchācārā → kāmesu micchācārā (bjt, th)
odustajanje od ubijanja živih bića, odustajanje od uzimanja onoga što nije dato, odustajanje od nedoličnih seksualnih odnosa, odustajanje od laganja, ogovaranja, vređanja i naklapanje, darežljivost, dobronamernost i ispravno razumevanje.
Ime dasa dhammā visesabhāgiyā.
+ → cha (my) | visesabhāgiyā → visesa-bhāgiyā (pts)

Katame dasa dhammā duppaṭivijjhā?U kojih je to deset stvari teško proniknuti? Dasa ariyavāsā—Deset boravišta plemenitih: idhāvuso, bhikkhu pañcaṅgavippahīno hoti, chaḷaṅgasamannāgato, ekārakkho, caturāpasseno, paṇunnapaccekasacco, samavayasaṭṭhesano, anāvilasaṅkappo, passaddhakāyasaṅkhāro, suvimuttacitto, suvimuttapañño.
paṇunnapaccekasacco → panunnapaccekasacco (bj); panuṇṇapaccekasacco (sya-all)
Tako, prijatelju, monah je napustio pet elemenata, poseduje šest elemenata, ima jednu stražu, četiri podrške, napustio je saku individualnu istinu, prekinuo traganje, pročistio svoje namere, umirio je telesni sklop i postao dobro oslobođenog uma i dobro oslobođen mudrošću.

Kathañcāvuso, bhikkhu pañcaṅgavippahīno hoti?
kathañcāvuso → kathañca āvuso (bj)
A koji je to pet elemenata monah napustio?
Idhāvuso, bhikkhuno kāmacchando pahīno hoti, byāpādo pahīno hoti, thinamiddhaṁ pahīnaṁ hoti, uddhaccakukkuccaṁ pahīnaṁ hoti, vicikicchā pahīnā hoti.
thinamiddhaṁ → thīnamiddhaṁ (sya-all)
Napustio je želju za zadovoljstvima čula, zlovolju, tromost i pospanost, uznemirenost i kajanje, napustio je sumnju.
Evaṁ kho, āvuso, bhikkhu pañcaṅgavippahīno hoti.Tih pet elemenata je napustio.

Kathañcāvuso, bhikkhu chaḷaṅgasamannāgato hoti?
kathañcāvuso → kathañca āvuso (bj)
A kojih to šest elemenata monah poseduje?
Idhāvuso, bhikkhu cakkhunā rūpaṁ disvā neva sumano hoti na dummano, upekkhako viharati sato sampajāno.
upekkhako → upekkhako ca (sya-all)
Tako, prijatelju, kada monah okom vidi neki oblik, nije ni obradovan, ni potišten, već zadržava spokojstvo, svestan i jasno razumevajući.
Sotena saddaṁ sutvā …pe…Kad zvuk čuje uhom… ghānena gandhaṁ ghāyitvā …Kad oseti miris nosom… jivhāya rasaṁ sāyitvā …Kad okusi ukus jezikom…

kāyena phoṭṭhabbaṁ phusitvā …Kad telom dodirne neki predmet… manasā dhammaṁ viññāya neva sumano hoti na dummano, upekkhako viharati sato sampajāno.
upekkhako → upekkhako ca (bj, sya-all)
Kada umom spozna neki objekat uma, nije ni obradovan, ni potišten, već zadržava spokojstvo, svestan i jasno razumevajući.
Evaṁ kho, āvuso, bhikkhu chaḷaṅgasamannāgato hoti.Tih šest elemenata monah poseduje?

Kathañcāvuso, bhikkhu ekārakkho hoti?
kathañcāvuso → kathañca āvuso (bj)
A koju to jednu stražu monah ima?
Idhāvuso, bhikkhu satārakkhena cetasā samannāgato hoti.Tako negova svesnost stražari na dnjegovim umom. Evaṁ kho, āvuso, bhikkhu ekārakkho hoti.Tu jednu stražu monah ima.

Kathañcāvuso, bhikkhu caturāpasseno hoti?
kathañcāvuso → kathañca āvuso (bj)
A koje to četiri podrške monah ima?
Idhāvuso, bhikkhu saṅkhāyekaṁ paṭisevati, saṅkhāyekaṁ adhivāseti, saṅkhāyekaṁ parivajjeti, saṅkhāyekaṁ vinodeti.Tako, prijatelju, monah koristi neke stvari, podnosi neke stvari, izbegava neke stvari i oslobađa se nekih stvari. Evaṁ kho, āvuso, bhikkhu caturāpasseno hoti.To su četiri podrške koje on ima.

Kathañcāvuso, bhikkhu paṇunnapaccekasacco hoti?
kathañcāvuso → kathañca āvuso (bj) | paṇunnapaccekasacco → panunnapaccekasacco (bj); panuṇṇapaccekasacco (sya-all)
A kako je to monah napustio svaku individualnu istinu?
Idhāvuso, bhikkhuno yāni tāni puthusamaṇabrāhmaṇānaṁ puthupaccekasaccāni, sabbāni tāni nunnāni honti paṇunnāni cattāni vantāni muttāni pahīnāni paṭinissaṭṭhāni.
tāni → hi (bj) | paṇunnāni → panunnāni (bj); panuṇṇāni (sya-all) | paṭinissaṭṭhāni → paṭippassaṭṭhāni (bj) | bhikkhuno → bhikkhunā (sya-all) | nunnāni → nuṇṇāni (sya-all) | puthupaccekasaccāni → puthuppaccekasaccāni (bjt)
Tako, svaku običnu individualnu istinu koju bi obični askete i brahmani mogli zastupati, svaku od njih je napustio, odbacio, okrenuo se od nje, odgurnuo i sa njom završio.
Evaṁ kho, āvuso, bhikkhu paṇunnapaccekasacco hoti.
paṇunnapaccekasacco → panunnapaccekasacco (bj); panuṇṇapaccekasacco (sya-all)
Tako je monah napustio svaku individualnu istinu.

Kathañcāvuso, bhikkhu samavayasaṭṭhesano hoti?
kathañcāvuso → kathañca āvuso (bj)
A kako je to monah prekinuo traganje?
Idhāvuso, bhikkhuno kāmesanā pahīnā hoti, bhavesanā pahīnā hoti, brahmacariyesanā paṭippassaddhā.
paṭippassaddhā → paṭippassaddhā hoti (bj); paṭinissaṭṭhā hoti (sya-all) | bhikkhuno → bhikkhunā (sya-all)
Tako je monah prekinuo traganje za zadovoljstvima čula, traganje za bivanjem i traganje za svetačkim životom.
Evaṁ kho, āvuso, bhikkhu samavayasaṭṭhesano hoti.Tako je monah prekinuo traganje.

Kathañcāvuso, bhikkhu anāvilasaṅkappā hoti?
anāvilasaṅkappā → anāvilasaṅkappo (bj)
A kako je to monah pročistio svoje namere?
Idhāvuso, bhikkhuno kāmasaṅkappo pahīno hoti, byāpādasaṅkappo pahīno hoti, vihiṁsāsaṅkappo pahīno hoti.
bhikkhuno → bhikkhunā (th)
Tako je monah napustio nameru vođenu zadovoljstvima čula, nameru vođenu zlovoljom i nameru vođenu željom za povređivanjem.
Evaṁ kho, āvuso, bhikkhu anāvilasaṅkappo hoti.Tako je monah pročistio svoje namere.

Kathañcāvuso, bhikkhu passaddhakāyasaṅkhāro hoti?
kathañcāvuso → kathañca āvuso (bj)
A kako je to monah smirio svoj telesni sklop.
Idhāvuso, bhikkhu sukhassa ca pahānā dukkhassa ca pahānā pubbeva somanassadomanassānaṁ atthaṅgamā adukkhamasukhaṁ upekkhāsatipārisuddhiṁ catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
atthaṅgamā → atthagamā (bj) | catutthaṁ jhānaṁ → catutthajjhānaṁ (sya-all) | pubbeva → pubbe va (th)
Sa napuštanjem zadovoljstva i bola, kao i s ranijim nestankom radosti i žalosti, ulazi on i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja, koji nije ni bolan ni prijatan, a čini ga čista svesnost, zasnovana na spokojstvu.
Evaṁ kho, āvuso, bhikkhu passaddhakāyasaṅkhāro hoti.Tako je monah smirio svoj telesni sklop.

Kathañcāvuso, bhikkhu suvimuttacitto hoti?
kathañcāvuso → kathañca āvuso (bj)
A kako je to monah postao dobro oslobođenog uma?
Idhāvuso, bhikkhuno rāgā cittaṁ vimuttaṁ hoti, dosā cittaṁ vimuttaṁ hoti, mohā cittaṁ vimuttaṁ hoti.
rāgā cittaṁ → rāgācittaṁ (bjt)
Tako je, prijatelju, monah um oslobođen strasti, oslobođen mržnje i oslobođen obmanutosti.
Evaṁ kho, āvuso, bhikkhu suvimuttacitto hoti.Tako je monah postao dobro oslobođenog uma.

Kathañcāvuso, bhikkhu suvimuttapañño hoti?
kathañcāvuso → kathañca āvuso (bj)
A kako je to monah postao dobro oslobođen mudrošću?
Idhāvuso, bhikkhu ‘rāgo me pahīno ucchinnamūlo tālāvatthukato anabhāvaṅkato āyatiṁ anuppādadhammo’ti pajānāti.
anabhāvaṅkato → anabhāvaṅgato (sya-all) | anabhāvaṅkato → anabhāvaṁkato (my, ms2005) | anabhāvaṅkato → anabhāvaṁ kato (bjt)
Tako monah zna: ’Napustio sam strast, sasekao je u korenu, načinio je poput palminog panja, uklonio je, tako da se u budućnosti više ne može javiti.
‘Doso me pahīno …pe…
me pahīno → (bj)
Monah zna: ’Napustio sam mržnju…’
āyatiṁ anuppādadhammo’ti pajānāti. ‘Moho me pahīno …pe…
me pahīno → (bj) | + → ucchinnamūlo tālāvatthukato anabhāvaṅgato (th)
Monah zna: ’Napustio sam obmanutost…’
āyatiṁ anuppādadhammo’ti pajānāti.
āyatiṁ anuppādadhammoti → (bj)
Evaṁ kho, āvuso, bhikkhu suvimuttapañño hoti.Tako je monah postao dobro oslobođen mudrošću? Ime dasa dhammā duppaṭivijjhā.
duppaṭivijjhā → duppaṭivijjhā viii (pts) | + → ja (my)

Katame dasa dhammā uppādetabbā?Kojih deset stvari treba stvoriti? Dasa saññā—
saññā → Cp. the nine, above, 2.2 (viii), 289. (pts note)
Deset opažaja:
asubhasaññā, maraṇasaññā, āhāre paṭikūlasaññā, sabbaloke anabhiratisaññā, aniccasaññā, anicce dukkhasaññā, dukkhe anattasaññā, pahānasaññā, virāgasaññā, nirodhasaññā.
anabhiratisaññā → anabhiratasaññā (bj, sya-all) | āhāre paṭikūlasaññā sabbaloke anabhiratisaññā → āhārepaṭikūlasaññā sabbalokeanabhiratisaññā (my, ms2005) | paṭikūlasaññā → paṭikkūlasaññā (bjt) | asubhasaññā maraṇasaññā → asubha-saññā maraṇa-saññā (pts) | paṭikūlasaññā → paṭikkūla-saññā (pts) | anabhiratisaññā aniccasaññā → anabhirati-saññā anicca-saññā (pts) | dukkhasaññā → dukkha-saññā (pts) | anattasaññā pahānasaññā virāgasaññā → anatta-saññā pahāna-saññā virāga-saññā (pts)
opažaj odbojnosti, opažaj smrti, opažaj gađenja nad hranom, opažaj prestanka očaranosti čitavim ovim svetom, opažaj prolaznosti, opažaj patnje u prolaznosti, opažaj nepostojanja trajnog sopstva u patnji, opažaj napuštanja, opažaj hlađenja strasti i opažaj prestanka.
Ime dasa dhammā uppādetabbā.
+ → jha (my)

Katame dasa dhammā abhiññeyyā?Kojih deset stvari treba neposredno saznati? Dasa nijjaravatthūni—
nijjaravatthūni → nijjiṇṇavatthūni (sya-all)
Deset puteva brisanja stare kamme:
sammādiṭṭhissa micchādiṭṭhi nijjiṇṇā hoti.
nijjiṇṇā → So St Bmr K; Sc nijjinnā; Sd nijjarā. (pts note) | sammādiṭṭhissa micchādiṭṭhi → sammā-diṭṭhissa micchā-diṭṭhi (pts)
Ispravnim razumevanjem se briše pogrešno razumevanje.
Ye ca micchādiṭṭhipaccayā aneke pāpakā akusalā dhammā sambhavanti, te cassa nijjiṇṇā honti.
te cassa → tepassa (sya-all) | assa → K prints tepassa (throughout). (pts note) | honti → Bmr omit this clause, and below. (pts note) | + → sammādiṭṭhipaccayā ca aneke kusalā dhammā bhāvanā pāripūriṁ gacchanti (bjt) | + → sammādiṭṭhipaccayā ca aneke kusalā dhammā bhāvanāpāripūriṁ gacchanti (th) | micchādiṭṭhipaccayā → micchādiṭṭhi-paccayā (pts)
Njime mnoga loša dela uslovljena pogrešnim razumevanjem bivaju izbrisana.
Sammāsaṅkappassa micchāsaṅkappo …pe…
pe → spelled out in full (bjt, pts)
Ispravnom namerom se briše pogrešna namera…
sammāvācassa micchāvācā …
pe → spelled out in full (bjt) | sammāvācassa micchāvācā → sammā-vācassa micchā-vācā (pts)
Ispravnim govorm se briše pogrešan govor…
sammākammantassa micchākammanto …
pe → spelled out in full (bjt) | micchākammanto → micchā-kammanto (pts)
Ispravnim postupcima se brišu pogrešni postupci…
sammāājīvassa micchāājīvo …
pe → spelled out in full (bjt) | micchāājīvo → micchā-ājīvo (pts)
Ispravnim življenjem se briše pogrešno življenje…
sammāvāyāmassa micchāvāyāmo …
pe → spelled out in full (bjt) | sammāvāyāmassa micchāvāyāmo → sammā-vāyāmassa micchā-vāyāmo (pts)
Ispravnom namerom se brišu pogrešne namere…
sammāsatissa micchāsati …
pe → spelled out in full (bjt) | sammāsatissa micchāsati → sammā-satissa micchā-sati (pts)
Ispravnom svesnosšću se briše pogrešna svesnost…
sammāsamādhissa micchāsamādhi …
pe → spelled out in full (bjt) | sammāsamādhissa micchāsamādhi → sammā-samādhissa micchā-samādhi (pts)
Ispravnom koncentracijom se briše pogrešna koncentracija…
sammāñāṇassa micchāñāṇaṁ nijjiṇṇaṁ hoti.Ispravnim znanjem se briše pogrešno znanje. Sammāvimuttissa micchāvimutti nijjiṇṇā hoti.
micchāvimutti → micchā-vimutti (pts)
Ispravnim oslobođenjem se briše pogrešno oslobođenje.
Ye ca micchāvimuttipaccayā aneke pāpakā akusalā dhammā sambhavanti, te cassa nijjiṇṇā honti.
te cassa → tepassa (sya-all) | + → sammā vimuttipaccayā ca aneke kusalā dhammā bhāvanā pāripūriṁ gacchanti (bjt) | + → sammāvimuttipaccayā ca aneke kusalā dhammā bhāvanāpāripūriṁ gacchanti (th) | micchāvimuttipaccayā → micchāvimutti-paccayā (pts) | cassa → assa (pts) | + → sammā-vimutti paccayā ca aneke kusalā dhammā bhāvana-pāripūriṁ gacchanti (pts)
Njime mnoga loša dela uslovljena pogrešnim oslobođenjem bivaju izbrisana.
Ime dasa dhammā abhiññeyyā.
+ → ña (my)

Katame dasa dhammā sacchikātabbā?Kojih to deset stvari treba ostvariti? Dasa asekkhā dhammā—
asekkhā → asekhā (pts)
Deset stvari onoga ko je završio vežbanje:
asekkhā sammādiṭṭhi, asekkho sammāsaṅkappo, asekkhā sammāvācā, asekkho sammākammanto, asekkho sammāājīvo, asekkho sammāvāyāmo, asekkhā sammāsati, asekkho sammāsamādhi, asekkhaṁ sammāñāṇaṁ, asekkhā sammāvimutti.Ispravno razumevanje onoga ko je završio vežbanje, ispravna namera, ispravan govor, ispravni postupci, ispravno življenje, ispravan napor, ispravna svesnost, ispravna koncentracija, ispravno znanje i ispravno oslobađanje onoga ko je završio vežbanje. Ime dasa dhammā sacchikātabbā.

Iti ime satadhammā bhūtā tacchā tathā avitathā anaññathā sammā tathāgatena abhisambuddhā”ti.
satadhammā → sataṁ dhammā (pts) | sataṁ → K satta. (pts note) | satadhammā → sata dhammā (bjt) | iti → it (pts) | abhisambuddhāti → abhisambuddhā ti idam avoca (pts)
Za ovih sto stvari koje su istinite, stvarne, takve, a ne izmišljene, drugačije, Tathāgata je dostigao ispravno probuđenje.”
Idamavocāyasmā sāriputto.
idamavocāyasmā sāriputto → idamavoca āyasmā sārīputto (sya-all)
Tako reče poštovani Sāriputta.
Attamanā te bhikkhū āyasmato sāriputtassa bhāsitaṁ abhinandunti.
sāriputtassa → sārīputtassa (sya-all) | abhinandunti → abhinandun ti pāṭiko-d (pts)
Zadovoljni, monasi se obradovaše rečima poštovanog Sāriputte.

Dasuttarasuttaṁ niṭṭhitaṁ ekādasamaṁ.

Pāthikavaggo niṭṭhito.
pāthikavaggo → pāṭhikavaggo (bj: PTS, syā) | Pāthikavaggo → pāṭikavaggo (cck: sī. syā. pī.)

Tassuddānaṁ

Pāthiko ca udumbaraṁ, cakkavatti aggaññakaṁ;
Pāthiko ca udumbaraṁ → pāṭikañca udumbaraṁ (sya-all, km); pāṭikodumbarīceva (pts1ed) | pāthiko → pāṭiko (bj) | pāthiko ca → pāṭikañca (sya-all) | udumbaraṁ → pāṭhikaṁca (syā); pāṭhikodumbarī ceva (bj note) | ca → pāṭikañca (cck: syā. kaṁ.) | udumbaraṁ → pāṭikodumbarīceva (cck: sī. pī.) | pāthiko ca udumbaraṁ → umbarī eva (pts) cakkavatti → cakkavattī (bj) | aggaññakaṁ → ca aggaññaṁ (th)
Sampasādanapāsādaṁ, mahāpurisalakkhaṇaṁ.
sampasādanapāsādaṁ → sampasādaṁ ca pāsādaṁ (bj) | pāsādaṁ → sampasaṁdanapāsādaṁ (bj: machasaṁ) | Sampasādanapāsādaṁ → sampasādañca pāsādaṁ (cck: sī. syā. kaṁ. pī.) | Pāsādaṁ → St Sāmaññaṁ. (pts note) | sampasādanapāsādaṁ → sampasādañ ca pāsādaṁ (pts) mahāpurisalakkhaṇaṁ → lakkhaṇena siṅgālakaṁ (th) | mahāpurisalakkhaṇaṁ → mahāpurisa-lakkhaṇaṁ (pts)

Siṅgālāṭānāṭiyakaṁ, saṅgīti ca dasuttaraṁ;
siṅgālāṭānāṭiyakaṁ → sigālāṭānāṭiyakaṁ (bj) | sigālāṭānāṭiyakaṁ → siṅgālāṭānaṭiyakaṁ (bj: machasaṁ) | Sigālāṭānātiyakaṁ → Sdt Āṭānāṭiyakaṁ (omitting Sigāla). (pts note) | siṅgālāṭānāṭiyakaṁ → āṭānāṭiyaṁ (th) niṭṭhito → sīhalapotthake pāṭikavaggassa pāṭikodumbarī ceva cakkavatti agaññakaṁ sampasādañca pāsādaṁ mahāpurisalakkhaṇaṁ siṅgālakañca āṭānāṭiyakaṁ saṅgītiñca dasuttaraṁ ekādasahi suttehi pāṭikavaggoti vuccatīti īdisuddānaṁ dissati (sya-all note) | + → dasuttarena ekādasāti catuttiṁsasuttapatimaṇḍito dīghanikāyo niṭṭhito catuttiṁse (th) | dasuttaraṁ → suttantā tivaggo yassa (th) | saṅgīti → saṅgītiñ (pts)
Ekādasahi suttehi, pāthikavaggoti vuccati.
ekādasahi suttehi → saṅgaho esa dīghanikāyoti paṭhamo anulomiko kasmā (th) vuccati → St ends here, with an index of Suttas according to the leaves of the MS. Scd continue. (pts note) | pāthikavaggoti → panesa dīghanikāyoti (th) | pāthikavaggoti → pāṭika-vaggo ti (pts) | + → pahātuṁ sakalaṁ dukkhaṁ viñituṁ (pts)

Pāthikavaggapāḷi niṭṭhitā.
pāthikavaggapāḷi niṭṭhitā → dīghappamāṇānaṁ suttānaṁ (th)

Tīhi vaggehi paṭimaṇḍito sakalo

dīghanikāyo samatto.
+ → niṭṭhito (bjt) | dīghanikāyo samatto → vuccati (th)

Principles · Rationale · Glossary · 6 Pali editions
MP3: Pali


Translations: English · Русский · Deutsch · Српски · ไทย