Find the Truth

In the Pāli Suttas and Vinaya

settings

{{table.suttaCol}} {{table.readCol}} {{table.titleCol}} {{table.wordsCol}} {{table.countCol}} {{table.mrCol}} {{table.linksCol}} {{table.typeCol}} {{table.quoteCol}}
{{table.wordCol}} {{table.textsCol}} {{table.matchesCol}} {{table.linksCol}}

{{results.variantsForLabel}}

Variants 1/2 columns Dictionary Multi-select Compass Help

Note:Translations, dictionaries and commentaries were not made by the Blessed One.Cross-check with Pali in 4 main nikayas.

  • Dīgha Nikāya 15Zbirka dugih govora 15

MahānidānasuttaDugi govor o uzročnosti

1. Paṭiccasamuppāda1. Uslovljeni nastanak

Evaṁ me sutaṁ—
evaṁ me → evamme (th) | evaṁ → evam (pts)
Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā kurūsu viharati kammāsadhammaṁ nāma kurūnaṁ nigamo.
kammāsadhammaṁ nāma → kammāsadammaṁ nāma (bj, sya-all, km); kammāssadhammaṁ nāma (pts1ed) | kammāsadhammaṁ → kammāsadammaṁ (bj, sya-all) | kammāsadammaṁ → kammāsadhammaṁ (bj: machasaṁ) | nāma → kammāsadammaṁ nāma (cck: syā.) | kammāsadammaṁ → kammāsadhammantipi pāṭho (sya-all note) | Kammāssadhammaṁ → SS and Sum Kammāssa-; Bm K Kammāsa-. St Sum Bm and K in note -dham-; Scd K -dam-. See M. i. 532; S. ii. 92, 107; A. v. 29; Thig. A. 87, 89; Divy. 515. (pts note)
Jednom je Blaženi boravio među Kuruima, kraj grada po imenu Kammāsadhamma.

Atha kho āyasmā ānando yena bhagavā tenupasaṅkami, upasaṅkamitvā bhagavantaṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdi. Ekamantaṁ nisinno kho āyasmā ānando bhagavantaṁ etadavoca:
atha kho → athakho (th) | tenupasaṅkami upasaṅkamitvā → ten upasaṁkami upasaṁkamitvā (pts) | etadavoca → etad avoca (pts)
Onda poštovani Ānanda dođe do Blaženog, pokloni se, pa sede sa strane. Dok je tako sedeo, reče on Blaženome:
“acchariyaṁ, bhante, abbhutaṁ, bhante.
abbhutaṁ → abbhūtaṁ (sya-all)
„Zadivljujuće je to, poštovani, čudesno je to!
Yāva gambhīro cāyaṁ, bhante, paṭiccasamuppādo gambhīrāvabhāso ca, atha ca pana me uttānakuttānako viya khāyatī”ti.
yāva gambhīro → yāvagambhīro (th) | paṭiccasamuppādo → paṭicca-samuppādo (pts)
Koliko je ovaj uslovljeni nastanak dubok i koliko se čini dubokim, a opet meni izgleda toliko jasnim da jasniji ne može biti.”

“Mā hevaṁ, ānanda, avaca, mā hevaṁ, ānanda, avaca.
hevaṁ → h evaṁ (pts)
„Ne govori tako, Ānanda! Ne govori tako!
Gambhīro cāyaṁ, ānanda, paṭiccasamuppādo gambhīrāvabhāso ca.
ānanda → (sya-all) | Ānanda → K omits. (pts note) | paṭiccasamuppādo → paṭicca-samuppādo (pts)
Ovaj uslovljeni nastanak jeste dubok i čini se dubokim.
Etassa, ānanda, dhammassa ananubodhā appaṭivedhā evamayaṁ pajā tantākulakajātā kulagaṇṭhikajātā muñjapabbajabhūtā apāyaṁ duggatiṁ vinipātaṁ saṁsāraṁ nātivattati.
kulagaṇṭhikajātā muñjapabbajabhūtā → guḷāguṇḍikajātā muñjababbajabhūtā (bj); gulāguṇṭhikajātā muñjababbajabhūtā (pts) | kulagaṇṭhikajātā → guṇagaṇṭhikajātā (sya-all) | guḷāguṇḍikajātā → guḷāguṇḍhikajāta (bj: sīmu); gulagaṇḍikajātā (bj: a.dīni); kulagaṇḍhikajātā, guṇagaṇḍhikajātā (bj: syā) | muñjababbajabhūtā → muñjapabbajabhūtā (bj: machasaṁ, syā) | kulagaṇṭhikajātā → gulāguṇṭhikajātā (cck: sī. pī.); guṇagaṇṭhikajātā (cck: syā.) | muñjapabbajabhūtā → a. evaṁ. sī. muñjababbajabhūtā (sya-all note) | gulāguṇṭhika-jātā → Bm kulā-; K guṇa-gaṇṭhika-jātā. (pts note) | evamayaṁ → evam ayaṁ (pts) | tantākulakajātā kulagaṇṭhikajātā muñjapabbajabhūtā → tantākulaka-jātā gulāguṇṭhika-jātā muñja-babbaja-bhūtā (pts)
Zato što ne razume i ne proniče u ovo učenje, Ānanda, ovo pokolenje postalo je nalik zamršenom klupku vune, zamršenom kanapu, gustišu od isprepletane rogozine i trske, te nije u stanju da nadiđe ovo mesto gubitka, pogibelji, patnje, stalnog preporađanja.

‘Atthi idappaccayā jarāmaraṇan’ti iti puṭṭhena satā, ānanda, atthītissa vacanīyaṁ.
atthītissa → atthitissa (bj) | vacanīyaṁ → Bm vacaniyaṁ always; Sd often vacaniyyaṁ. (pts note) | jarāmaraṇanti → jarā-maraṇan ti (pts) | atthītissa → atthīti ssa (pts)
Ako bi neko pitao: ’Postoji li neki poseban uzrok nastanka starosti i smrti?’
‘Kiṁpaccayā jarāmaraṇan’ti iti ce vadeyya, ‘jātipaccayā jarāmaraṇan’ti iccassa vacanīyaṁ.
kiṁpaccayā → kimpaccayā (bjt) | kiṁpaccayā jarāmaraṇanti → kim paccayā jarā-maraṇan ti (pts) | jātipaccayā jarāmaraṇanti iccassa → jāti-paccayā jarāmaraṇan ti assa (pts)
Ako bi te zatim pitali: ’Koji je uzrok nastanka starosti i smrti?’, treba da odgovoriš: ’Rođenje je uzrok starosti i smrti’.

‘Atthi idappaccayā jātī’ti iti puṭṭhena satā, ānanda, atthītissa vacanīyaṁ.
atthītissa → atthīti ssa (pts)
Ako bi te neko pitao: ’Postoji li neki poseban uzrok nastanka rođenja?’, treba da odgovoriš: ’Postoji’.
‘Kiṁpaccayā jātī’ti iti ce vadeyya, ‘bhavapaccayā jātī’ti iccassa vacanīyaṁ.
kiṁpaccayā → kimpaccayā (bjt) | kiṁpaccayā → kim paccayā (pts) | bhavapaccayā → bhava-ppaccayā (pts) | iccassa → assa (pts)
Ako bi te zatim pitali: ’Koji je uzrok nastanka rođenja?’, treba da odgovoriš: ’Bivanje je uzrok rođenju’.

‘Atthi idappaccayā bhavo’ti iti puṭṭhena satā, ānanda, atthītissa vacanīyaṁ.
bhavoti → bhavo ti (pts) | atthītissa → atthīti ssa (pts)
Ako bi te neko pitao: ’Postoji li neki poseban uzrok nastanka bivanja?’, treba da odgovoriš: ’Postoji’.
‘Kiṁpaccayā bhavo’ti iti ce vadeyya, ‘upādānapaccayā bhavo’ti iccassa vacanīyaṁ.
kiṁpaccayā → kimpaccayā (bjt) | kiṁpaccayā bhavoti → kim paccayā bhavo ti (pts) | upādānapaccayā bhavoti iccassa → upādāna-paccayā bhavo ti assa (pts)
Ako bi te zatim pitali: ’Koji je uzrok nastanka bivanja?’, treba da odgovoriš: ’Vezivanje je uzrok bivanju’.

‘Atthi idappaccayā upādānan’ti iti puṭṭhena satā, ānanda, atthītissa vacanīyaṁ.
upādānanti → upādānan ti (pts) | atthītissa → atthīti ssa (pts)
Ako bi te neko pitao: ’Postoji li neki poseban uzrok nastanka vezivanja?’, treba da odgovoriš: ’Postoji’.
‘Kiṁpaccayā upādānan’ti iti ce vadeyya, ‘taṇhāpaccayā upādānan’ti iccassa vacanīyaṁ.
kiṁpaccayā → kimpaccayā (bjt) | kiṁpaccayā upādānanti → kim paccayā upādānan ti (pts) | taṇhāpaccayā upādānanti iccassa → taṇhā-paccayā upādānan ti assa (pts)
Ako bi te zatim pitali: ’Koji je uzrok nastanka vezivanja?’, treba da odgovoriš: ’Žudnja je uzrok vezivanju’.

‘Atthi idappaccayā taṇhā’ti iti puṭṭhena satā, ānanda, atthītissa vacanīyaṁ.
taṇhāti → upādānan ti (pts) | atthītissa → atthīti ssa (pts)
Ako bi te neko pitao: ’Postoji li neki poseban uzrok nastanka žudnje?’, treba da odgovoriš: ’Postoji’.
‘Kiṁpaccayā taṇhā’ti iti ce vadeyya, ‘vedanāpaccayā taṇhā’ti iccassa vacanīyaṁ.
kiṁpaccayā → kimpaccayā (bjt) | kiṁpaccayā taṇhāti → kim paccayā taṇhā ti (pts) | vedanāpaccayā taṇhāti iccassa → vedanā-paccayā taṇhā ti assa (pts)
Ako bi te zatim pitali: ’Koji je uzrok nastanka žudnje?’, treba da odgovoriš: ’Osećaj je uzrok žudnji’.

‘Atthi idappaccayā vedanā’ti iti puṭṭhena satā, ānanda, atthītissa vacanīyaṁ.
vedanāti → vedanā ti (pts) | atthītissa → atthīti ssa (pts)
Ako bi te neko pitao: ’Postoji li neki poseban uzrok nastanka osećaja?’, treba da odgovoriš: ’Postoji’.
‘Kiṁpaccayā vedanā’ti iti ce vadeyya, ‘phassapaccayā vedanā’ti iccassa vacanīyaṁ.
kiṁpaccayā → kimpaccayā (bjt) | kiṁpaccayā vedanāti → kim paccayā vedanā ti (pts) | phassapaccayā vedanāti iccassa → phassa-paccayā vedanā ti assa (pts)
Ako bi te zatim pitali: ’Koji je uzrok nastanka osećaja?’, treba da odgovoriš: ’Kontakt je uzrok osećaju’.

‘Atthi idappaccayā phasso’ti iti puṭṭhena satā, ānanda, atthītissa vacanīyaṁ.
phassoti → phasso ti (pts) | atthītissa → atthīti ssa (pts)
Ako bi te neko pitao: ’Postoji li neki poseban uzrok nastanka kontakta?’, treba da odgovoriš: ’Postoji’.
‘Kiṁpaccayā phasso’ti iti ce vadeyya, ‘nāmarūpapaccayā phasso’ti iccassa vacanīyaṁ.
Nāmarūpa-paccayā → So SS Bm K Ds and Sum omitting saḷayatana. (pts note) | kiṁpaccayā → kimpaccayā (bjt) | kiṁpaccayā phassoti → kim paccayā phasso ti (pts) | nāmarūpapaccayā phassoti iccassa → nāmarūpa-paccayā phasso ti assa (pts)
Ako bi te zatim pitali: ’Koji je uzrok nastanka kontakta?’, treba da odgovoriš: ’Mentalno-materijalno je uzrok kontaktu’.

‘Atthi idappaccayā nāmarūpan’ti iti puṭṭhena satā, ānanda, atthītissa vacanīyaṁ.
nāmarūpanti → nāma-rūpan ti (pts) | atthītissa → atthīti ssa (pts)
Ako bi te neko pitao: ’Postoji li neki poseban uzrok nastanka mentalno-materijalnoga?’, treba da odgovoriš: ’Postoji’.
‘Kiṁpaccayā nāmarūpan’ti iti ce vadeyya, ‘viññāṇapaccayā nāmarūpan’ti iccassa vacanīyaṁ.
kiṁpaccayā → kimpaccayā (bjt) | kiṁpaccayā nāmarūpanti → kim paccayā nāma-rūpan ti (pts) | viññāṇapaccayā nāmarūpanti iccassa → viññāṇa-paccayā nāmarūpan ti assa (pts)
Ako bi te zatim pitali: ’Koji je uzrok nastanka mentalno-materijalnog?’, treba da odgovoriš: ’Svest je uzrok mentalno-materijalnom.

‘Atthi idappaccayā viññāṇan’ti iti puṭṭhena satā, ānanda, atthītissa vacanīyaṁ.
viññāṇanti → viññāṇan ti (pts) | atthītissa → atthīti ssa (pts)
Ako bi te neko pitao: ’Postoji li neki poseban uzrok nastanka svesti?’, treba da odgovoriš: ’Postoji’.
‘Kiṁpaccayā viññāṇan’ti iti ce vadeyya, ‘nāmarūpapaccayā viññāṇan’ti iccassa vacanīyaṁ.
kiṁpaccayā → kimpaccayā (bjt) | kiṁpaccayā viññāṇanti → kim paccayā viññāṇan ti (pts) | nāmarūpapaccayā viññāṇanti iccassa → nāmarūpa-paccayā viññāṇan ti assa (pts)
Ako bi te zatim pitali: ’Koji je uzrok nastanka svesti?’, treba da odgovoriš: ’Mentalno-materijalno je uzrok svesti’.

Iti kho, ānanda, nāmarūpapaccayā viññāṇaṁ, viññāṇapaccayā nāmarūpaṁ, nāmarūpapaccayā phasso, phassapaccayā vedanā, vedanāpaccayā taṇhā, taṇhāpaccayā upādānaṁ, upādānapaccayā bhavo, bhavapaccayā jāti, jātipaccayā jarāmaraṇaṁ sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā sambhavanti.
jarāmaraṇaṁ → jarāmaraṇaṁ jarāmaraṇapaccayā (pts) | jarā-maraṇa-paccayā → Bm K Gr omit. (pts note) | nāmarūpapaccayā → nāmarūpa-paccayā (pts) | viññāṇapaccayā → viññāṇa-paccayā (pts) | vedanāpaccayā → vedanā-paccayā (pts) | taṇhāpaccayā → taṇhā-paccayā (pts) | upādānapaccayā → upādāna-paccayā (pts) | bhavapaccayā → bhava-paccayā (pts) | jātipaccayā jarāmaraṇaṁ sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā → jāti-paccayā jarā-maraṇaṁ jarā-maraṇa-paccayā sokaparideva-dukkha-domanassupāyāsā (pts)
Dakle, sa mentalno-materijalnim kao uslovom, svest nastaje, sa svešću kao uslovom, mentalno-materijalno nastaje. Sa mentalno-materijalnim kao uslovom, kontakt nastaje. Sa kontaktom kao uslovom, osećaj nastaje. Sa osećajem kao uslovom, žudnja nastaje. Sa žudnjom kao uslovom, vezivanje nastaje. Sa vezivanjem kao uslovom, bivanje nastaje. Sa bivanjem kao uslovom, rođenje nastaje. Sa rođenjem kao uslovom, žalost, naricanje, bol, tuga i očaj nastaju.
Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hoti.
evametassa → evam etassa (pts)
Tako nastaje čitav ovaj okean patnje.

‘Jātipaccayā jarāmaraṇan’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā jātipaccayā jarāmaraṇaṁ.
jātipaccayā jarāmaraṇanti → jāti-paccayā jarā-maraṇan ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts)
’Rođenje je uzrok starosti i smrti’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Jāti ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, seyyathidaṁ—
ca → va (pts) | hi → Bm K Gr jāti ca hi throughout, and so Sd sometimes. (pts note) | nābhavissa → Sd frequently na bhavissa. (pts note) | seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th, pts) | + → jāti-paccayā jarā-maraṇaṁ (pts)
Zamisli da nema bilo kakvog rođenja, bilo koga, bilo gde, dakle
devānaṁ vā devattāya, gandhabbānaṁ vā gandhabbattāya, yakkhānaṁ vā yakkhattāya, bhūtānaṁ vā bhūtattāya, manussānaṁ vā manussattāya, catuppadānaṁ vā catuppadattāya, pakkhīnaṁ vā pakkhittāya, sarīsapānaṁ vā sarīsapattāya, tesaṁ tesañca hi, ānanda, sattānaṁ tadattāya jāti nābhavissa. Sabbaso jātiyā asati jātinirodhā api nu kho jarāmaraṇaṁ paññāyethā”ti?
sarīsapānaṁ vā sarīsapattāya → siriṁsapānaṁ vā siriṁsapattāya (bj, km, pts1ed); siriṁsapānaṁ siriṁsapattāya (sya-all) | pakkhittāya sarīsapānaṁ → pakkhīttāya siriṁsapānaṁ (bj); pakkhattāya siriṁsapānaṁ (pts) | hi → (bj) | tadattāya → tathattāya (bj, sya-all, pts) | sarīsapānaṁ → siriṁsapānaṁ (sya-all) | sarīsapattāya → siriṁsapattāya (pts) | tesañca → tesaṁ va (pts) | siriṁsapattāya → sarīsapānaṁ vā (bj: machasaṁ) | tathattāya → tadattāya (bj: machasaṁ) | sarīsapattāya → siriṁsapānaṁ siriṁsapattāya (cck: sī. syā.) | siriṁsapattāya → Bm sarisapānaṁ vā sarisapattāya; Gr sīrisapānaṁ vā sīrisap-. (pts note) | va → Bm K ca throughout. (pts note) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | catuppadānaṁ → catuppadānam (pts) | sarīsapattāya → siriṁsapattāya tesaṁ (pts) | jātinirodhā → jāti-nirodhā (pts) | jarāmaraṇaṁ → jarā-maraṇaṁ (pts)
bogova u stanje bogova, nebesnika u stanje nebesnika, zloduha u stanje zloduha, duhova, ljudi, četvoronožaca, ptica i gmizavaca, svako u svoje stanje, dakle da ne postoji bilo kakvo rođenje, bilo gde. U potpunom odsustvu rođenje, sa nestankom rođenja, da li bi se starost i smrt mogli bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo jarāmaraṇassa, yadidaṁ jāti.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts) | jarāmaraṇassa → jarā-maraṇassa (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov nastanka starosti i smrti, dakle rođenje.

‘Bhavapaccayā jātī’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā bhavapaccayā jāti.
bhavapaccayā → bhava-paccayā (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts)
’Bivanje je uzrok rođenju’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Bhavo ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, seyyathidaṁ—
ca → va (pts) | seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th, pts)
Zamisli da nema bilo kakvog bivanja, za bilo koga, bilo gde, dakle
kāmabhavo vā rūpabhavo vā arūpabhavo vā, sabbaso bhave asati bhavanirodhā api nu kho jāti paññāyethā”ti?
vā → (bj, pts) | vā → Bm K have vā after each bhavo. (pts note) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | kāmabhavo → kāma-bhavo rūpa-bhavo arūpa-bhavo (pts) | rūpabhavo vā arūpabhavo vā sabbaso → sabbasso (pts) | bhavanirodhā → bhava-nirodhā (pts)
bivanje u području čulnog, bivanje u području suptilne materije ili bivanje u području bez materije. U potpunom odsustvu rođenje, sa nestankom rođenja, da li bi se rođenje moglo bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo jātiyā, yadidaṁ bhavo.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov nastanka rođenja, dakle bivanje.

‘Upādānapaccayā bhavo’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā upādānapaccayā bhavo.
upādānapaccayā bhavoti → upādāna-paccayā bhavo ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts) | upādānapaccayā → upādāna-paccayā (pts)
’Vezivanje je uzrok bivanju’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Upādānañca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, seyyathidaṁ—
seyyathidaṁ → seyyadīdaṁ (sya-all) | upādānañca → upādānaṁ va (pts) | seyyathidaṁ kāmupādānaṁ → seyyathīdaṁ kāmūpādanaṁ (pts) | upādānañca → upādānaṁ ca (bjt)
Zamisli da nema bilo kakvog vezivanja, u bilo kome, bilo gde, dakle
kāmupādānaṁ vā diṭṭhupādānaṁ vā sīlabbatupādānaṁ vā attavādupādānaṁ vā, sabbaso upādāne asati upādānanirodhā api nu kho bhavo paññāyethā”ti?
kāmupādānaṁ → kāmūpādānaṁ (bj) | diṭṭhupādānaṁ → diṭṭhūpādānaṁ (bj, pts) | sīlabbatupādānaṁ → sīlabbatūpādānaṁ (bj, pts) | attavādupādānaṁ → attavādūpādānaṁ (bj, pts) | kāmūpādanaṁ → Sdt Bm Gr kāmup-, diṭṭhup-, &c. (pts note) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | upādānanirodhā → upādāna-nirodhā (pts)
vezivanje za zadovoljstva čula, vezivanje za gledišta, vezivanje za pravila i rituale ili vezivanje za verovanje u postojanje trajnog sopstva. U potpunom odsustvu vezivanja, sa nestankom vezivanja, da li bi se bivanje moglo bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo bhavassa, yadidaṁ upādānaṁ.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov bivanja, dakle vezivanje.

‘Taṇhāpaccayā upādānan’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā taṇhāpaccayā upādānaṁ.
taṇhāpaccayā upādānanti → taṇhā-paccayā upādānan ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts) | taṇhāpaccayā → taṇhā-paccayā (pts)
’Žudnja je uzrok vezivanju’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Taṇhā ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, seyyathidaṁ—
ca → va (pts) | seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th, pts)
Zamisli da nema bilo kakve žudnje, u bilo kome, bilo gde, dakle
rūpataṇhā saddataṇhā gandhataṇhā rasataṇhā phoṭṭhabbataṇhā dhammataṇhā, sabbaso taṇhāya asati taṇhānirodhā api nu kho upādānaṁ paññāyethā”ti?
paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | rūpataṇhā saddataṇhā → rūpa-taṇhā sadda-taṇhā (pts) | rasataṇhā phoṭṭhabbataṇhā dhammataṇhā → rasa-taṇhā phoṭṭhabba-taṇhā dhamma-taṇhā (pts) | taṇhānirodhā → taṇhā-nirodhā (pts)
žudnja za oblicima, žudnja za zvukovima, žudnja za mirisima, žudnja za ukusima, žudnja za dodirima, žudnja za objektima uma. U potpunom odsustvu žudnje, sa nestankom žudnje, da li bi se vezivanje moglo bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo upādānassa, yadidaṁ taṇhā.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov vezivanja, dakle žudnja.

‘Vedanāpaccayā taṇhā’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā vedanāpaccayā taṇhā.
imināpetaṁ → iminā petaṁ (bjt) | vedanāpaccayā taṇhāti → vedanā-paccayā taṇhā ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts) | vedanāpaccayā → vedanā-paccayā (pts)
’Osećaj je uzrok žudnji’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Vedanā ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, seyyathidaṁ—
ca → va (pts) | seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th, pts)
Zamisli da nema bilo kakvog osećaja, u bilo kome, bilo gde, dakle
cakkhusamphassajā vedanā sotasamphassajā vedanā ghānasamphassajā vedanā jivhāsamphassajā vedanā kāyasamphassajā vedanā manosamphassajā vedanā, sabbaso vedanāya asati vedanānirodhā api nu kho taṇhā paññāyethā”ti?
paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | cakkhusamphassajā → cakkhu-samphassajā (pts) | ghānasamphassajā → ghāna-samphassajā (pts) | kāyasamphassajā → kāya-samphassajā (pts)
osećaj rođen na osnovu kontakta okom, osećaj rođen na osnovu kontakta uhom, osećaj rođen na osnovu kontakta nosom, osećaj rođen na osnovu kontakta jezikom, osećaj rođen na osnovu kontakta telom, osećaj rođen na osnovu kontakta umom. U potpunom odsustvu osećaja, sa nestankom osećaja, da li bi se žudnja mogla bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo taṇhāya, yadidaṁ vedanā.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov žudnje, dakle osećaj.

Iti kho panetaṁ, ānanda, vedanaṁ paṭicca taṇhā, taṇhaṁ paṭicca pariyesanā, pariyesanaṁ paṭicca lābho, lābhaṁ paṭicca vinicchayo, vinicchayaṁ paṭicca chandarāgo, chandarāgaṁ paṭicca ajjhosānaṁ, ajjhosānaṁ paṭicca pariggaho, pariggahaṁ paṭicca macchariyaṁ, macchariyaṁ paṭicca ārakkho.
ārakkho → ārakkho ārakkhaṁ paṭicca (sya-all) | panetaṁ → (pts) | kho → Bm Gr K add pan'; etaṁ. (pts note) | ārakkho → K adds ārakkhaṁ paticca, and runs on as at 10, omitting all the first passage. 2 Sd tvaṁtva. (pts note) | chandarāgo chandarāgaṁ → chanda-rāgo chanda-rāgaṁ (pts)
Dakle, osećaj je uslov za nastanak žudnje, žudnja je uslov za nastanak traganja, traganje je uslov za nastanak dobitka, dobitak je uslov za nastanak odlučivanja, odlučivanje je uslov za nastanak želje i strasti, želja i strast su uslov za nastanak prianjanja, prianjanje je uslov za nastanak posesivnosti, posesivnost je uslov za nastanak gramzivosti, gramzivost je uslov za nastanak prisvajanja.
Ārakkhādhikaraṇaṁ daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā aneke pāpakā akusalā dhammā sambhavanti.
daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → paṭicca daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvantuvaṁpesuññamusāvādā (bj); daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvapesuññamusāvādā (pts) | ārakkhādhikaraṇaṁ → ārakkhaṁ paṭicca ārakkhādhīkaraṇaṁ (bj: syā) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → paṭicca daṇḍādāna-satthādāna-kalaha-viggaha-vivāda-tuvantuvaṁ-pesuñña-musāvādā (bjt) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādāna-satthādāna-kalaha-viggaha-vivāda-tuvaṁtuva-pesuñña-musāvādā (pts)
Zbog prisvajanja nastaju mnoga loša, štetna dela, kao što su da se neko lati štapa i batine, sukobi, svađe i rasprave, uvredljive reči, ogovaranje i laganje.

‘Ārakkhādhikaraṇaṁ daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā aneke pāpakā akusalā dhammā sambhavantī’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā ārakkhādhikaraṇaṁ daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā aneke pāpakā akusalā dhammā sambhavanti.
daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvantuvaṁpesiññamusāvādā (bj); daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvapesuññamusāvādā (pts) | Ārakkhādhikaraṇaṁ → ārakkhaṁ paṭicca ārakkhādhikaraṇaṁ (cck: syā.) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādāna-satthādāna-kalaha-viggaha-vivāda-tuvantuvaṁ-pesuñña-musāvādā (bjt) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādāna-satthādāna-kalaha-viggaha-vivāda-tuvantuvaṁ-pesiñña-musāvādā (bjt) | ārakkhādhikaraṇaṁ daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādānasatthādāna kalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā (th) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādānasatthādāna kalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā (th) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādāna-satthādāna-kalaha-viggaha-vivāda-tuvaṁtuva-pesuñña-musā-vādā (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādāna-satthādānakalaha-viggaha-vivāda-tuvaṁtuva-pesuñña-musā-vādā (pts)
’Zbog prisvajanja nastaju mnoga loša, štetna dela’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Ārakkho ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, sabbaso ārakkhe asati ārakkhanirodhā api nu kho daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā aneke pāpakā akusalā dhammā sambhaveyyun”ti?
ca → va (pts) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvapesuññamusāvādā (pts) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādāna-satthādāna-kalaha-viggaha-vivāda-tuvantuvaṁ-pesuñña-musāvādā (bjt) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁ tuvaṁpesuññamusāvādā (th) | ārakkhanirodhā → ārakkha-nirodhā (pts) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādā → daṇḍādāna-satthādāna-kalaha-viggaha-vivādatuvaṁtuva-pesuñña-musāvādā (pts) | sambhaveyyunti → sambhaveyyun ti (pts)
Zamisli da nema bilo kakvog prisvajanja, za bilo koga, bilo gde, zbog kojeg nastaju mnoga loša, štetna dela, kao što su da se neko lati štapa i batine, sukobi, svađe i rasprave, uvredljive reči, ogovaranje i laganje. U potpunom odsustvu prisvajanja, sa nestankom prisvajanja, da li bi se mnoga loša, štetna dela mogla bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādānaṁ anekesaṁ pāpakānaṁ akusalānaṁ dhammānaṁ sambhavāya yadidaṁ ārakkho.
daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādānaṁ → daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvapesuññamusāvādānaṁ (pts) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādānaṁ → daṇḍādāna-satthādāna-kalaha-viggaha-vivāda-tuvantuvaṁ-pesuñña-musāvādānaṁ (bjt) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādānaṁ → daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivāda tuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādānaṁ (th) | tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts) | daṇḍādānasatthādānakalahaviggahavivādatuvaṁtuvaṁpesuññamusāvādānaṁ → daṇḍādāna-satthādāna-kalahaviggaha-vivāda-tuvaṁtuva-pesuñña-musāvādānaṁ (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov nastanka mnogih loših, štetnih dela, dakle prisvajanje.

‘Macchariyaṁ paṭicca ārakkho’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā macchariyaṁ paṭicca ārakkho.
ārakkhoti → ārakkho ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts)
’Zbog gramzivosti nastaje prisvajanje’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Macchariyañca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, sabbaso macchariye asati macchariyanirodhā api nu kho ārakkho paññāyethā”ti?
macchariyañca → macchariyaṁ va (pts) | macchariyañca → macchariyaṁ ca (bjt) | macchariyanirodhā → macchariya-nirodhā (pts)
Zamisli da nema bilo kakve gramzivosti, u bilo kome, bilo gde. U potpunom odsustvu gramzivosti, sa nestankom gramzivosti, da li bi se prisvajanje mogla bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo ārakkhassa, yadidaṁ macchariyaṁ.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov nastanka prisvajanja, dakle gramzivost.

‘Pariggahaṁ paṭicca macchariyan’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā pariggahaṁ paṭicca macchariyaṁ.
macchariyanti → macchariyan ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts)
’Zbog posesivnosti nastaje gramzivost’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Pariggaho ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, sabbaso pariggahe asati pariggahanirodhā api nu kho macchariyaṁ paññāyethā”ti?
ca → va (pts) | pariggahanirodhā → pariggaha-nirodhā (pts)
Zamisli da nema bilo kakve posesisvnosti, u bilo kome, bilo gde. U potpunom odsustvu posesivnosti, sa nestankom posesivnosti, da li bi se gramzivost mogla bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo macchariyassa, yadidaṁ pariggaho.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov nastanka gramzivosti, dakle posesivnost.

‘Ajjhosānaṁ paṭicca pariggaho’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā ajjhosānaṁ paṭicca pariggaho.
pariggahoti → pariggaho ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts)
’Zbog prianjanja nastaje posesivnost, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Ajjhosānañca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, sabbaso ajjhosāne asati ajjhosānanirodhā api nu kho pariggaho paññāyethā”ti?
ajjhosānañca → ajjhosānaṁ va (pts) | va → Scd Gr omit va; Bm ca; K -nañ ca. (pts note) | ajjhosānañca → ajjhosānaṁ ca (bjt) | ajjhosānanirodhā → ajjhosāna nirodhā (bjt) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | ajjhosānanirodhā → ajjhosāna-nirodhā (pts)
Zamisli da nema bilo kakvog prianjanja, u bilo kome, bilo gde. U potpunom odsustvu prianjanja, sa nestankom prianjanja, da li bi se posesivnost mogla bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo pariggahassa—yadidaṁ ajjhosānaṁ.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov nastanka posesivnosti, dakle prianjanje.

‘Chandarāgaṁ paṭicca ajjhosānan’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā chandarāgaṁ paṭicca ajjhosānaṁ.
chandarāgaṁ → chanda-rāgaṁ (pts) | ajjhosānanti → ajjhosānan ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts)
’Zbog želje i strasti nastaje prianjanje, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Chandarāgo ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, sabbaso chandarāge asati chandarāganirodhā api nu kho ajjhosānaṁ paññāyethā”ti?
ca → va (pts) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | chandarāgo ca → chanda-rāgo va (pts) | chandarāge → chanda-rāge (pts) | chandarāganirodhā → chanda-rāga-nirodhā (pts)
Zamisli da nema bilo kakve želje i strasti, u bilo kome, bilo gde. U potpunom odsustvu želje i strasti, sa nestankom želje i strasti, da li bi se prianjanje moglo bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo ajjhosānassa, yadidaṁ chandarāgo.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov nastanka prianjanja, dakle želja i strast.

‘Vinicchayaṁ paṭicca chandarāgo’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā vinicchayaṁ paṭicca chandarāgo.
chandarāgoti → chanda-rāgo ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts) | chandarāgo → chanda-rāgo (pts)
’Zbog odlučivanja nastaju želja i strast, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Vinicchayo ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, sabbaso vinicchaye asati vinicchayanirodhā api nu kho chandarāgo paññāyethā”ti?
ca → va (pts) | va → Bm Gr K ca. (pts note) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | vinicchayanirodhā → vinicchaya-nirodhā (pts) | chandarāgo → chanda-rāgo (pts)
Zamisli da nema bilo kakvog odlučivanja, u bilo kome, bilo gde. U potpunom odsustvu odlučivanja, sa nestankom odlučivanja, da li bi se želja i strast mogli bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo chandarāgassa, yadidaṁ vinicchayo.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts) | chandarāgassa → chanda-rāgassa (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov nastanka želje i strasti, dakle odlučivanje.

‘Lābhaṁ paṭicca vinicchayo’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā lābhaṁ paṭicca vinicchayo.
vinicchayoti → vinicchayo ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts)
’Zbog dobitka nastaje odlučivanje’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Lābho ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, sabbaso lābhe asati lābhanirodhā api nu kho vinicchayo paññāyethā”ti?
ca → va (pts) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | lābhanirodhā → lābha-nirodhā (pts)
Zamisli da nema bilo kakvog dobitka, u bilo kome, bilo gde. U potpunom odsustvu dobitka, sa nestankom dobitka, da li bi se odlučivanje moglo bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo vinicchayassa, yadidaṁ lābho.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov nastanka odlučivanja, dakle dobitak.

‘Pariyesanaṁ paṭicca lābho’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā pariyesanaṁ paṭicca lābho.
lābhoti → lābho ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts)
’Zbog traganja nastaje dobitak’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Pariyesanā ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, sabbaso pariyesanāya asati pariyesanānirodhā api nu kho lābho paññāyethā”ti?
ca → va (pts) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt)
Zamisli da nema bilo kakvog traganja, u bilo kome, bilo gde. U potpunom odsustvu traganja, sa nestankom traganja, da li bi se dobitak mogao bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo lābhassa, yadidaṁ pariyesanā.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov nastanka dobitka, dakle traganje.

‘Taṇhaṁ paṭicca pariyesanā’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā taṇhaṁ paṭicca pariyesanā.
pariyesanāti → pariyesanā ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts)
’Zbog žudnje nastaje traganje’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Taṇhā ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, seyyathidaṁ—
ca → va (pts) | seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th, pts)
Zamisli da nema bilo kakve žudnje, u bilo kome, bilo gde, dakle
kāmataṇhā bhavataṇhā vibhavataṇhā, sabbaso taṇhāya asati taṇhānirodhā api nu kho pariyesanā paññāyethā”ti?
taṇhāya asati → (bj) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | kāmataṇhā bhavataṇhā vibhavataṇhā → kāma-taṇhā bhava-taṇhā vibhava-taṇhā (pts) | taṇhānirodhā → taṇhā-nirodhā (pts)
žudnja za zadovoljstvima čula, žudnja za postojanjem, žudnja za nepostojanjem. U potpunom odsustvu žudnje, sa nestankom žudnje, da li bi se traganje moglo bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo pariyesanāya, yadidaṁ taṇhā.
etaṁ → esaṁ (pts) | tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov traganja, dakle žudnja.
Iti kho, ānanda, ime dve dhammā dvayena vedanāya ekasamosaraṇā bhavanti.
dhammā → ime dhammā (mr) | dhammā → ime dhammā (cck: ka.) | dve → Bm omits. (pts note) | dvayena → Sc corrected from dveyena; Sdt dveyena. (pts note) | eka-samosaraṇā → Sc -ṇaṁ. (pts note)
Tako, Ānanda, te dve stvari bivaju ujedinjene kroz dva vida osećaja.

‘Phassapaccayā vedanā’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā phassapaccayā vedanā.
imināpetaṁ → iminā petaṁ (bjt) | phassapaccayā vedanāti → phassa-paccayā vedanā ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts) | phassapaccayā → phassa-paccayā (pts)
’Kontakt je uzrok osećaju’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Phasso ca hi, ānanda, nābhavissa sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ kassaci kimhici, seyyathidaṁ—
ca → va (pts) | seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th, pts)
Zamisli da nema bilo kakve kontakta, u bilo kome, bilo gde, dakle
cakkhusamphasso sotasamphasso ghānasamphasso jivhāsamphasso kāyasamphasso manosamphasso, sabbaso phasse asati phassanirodhā api nu kho vedanā paññāyethā”ti?
paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | cakkhusamphasso sotasamphasso ghānasamphasso jivhāsamphasso kāyasamphasso → cakkhu-samphasso sota-samphasso ghāna-samphasso jivhā-samphasso kāya-samphasso (pts) | phassanirodhā → phassa-nirodhā (pts)
kontakt okom, kontakt uhom, kontakt nosom, kontakt jezikom, kontakt telom i kontakt umom. U potpunom odsustvu kontakta, sa nestankom kontakta, da li bi se osećaj mogao bilo gde uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo vedanāya, yadidaṁ phasso.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov osećaja, dakle kontakt.

‘Nāmarūpapaccayā phasso’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā nāmarūpapaccayā phasso.
nāmarūpapaccayā phassoti → nāmarūpa-paccayā phasso ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts) | nāmarūpapaccayā → nāmarūpa-paccayā (pts)
’Mentalno-materijalno je uzrok kontaktu’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Yehi, ānanda, ākārehi yehi liṅgehi yehi nimittehi yehi uddesehi nāmakāyassa paññatti hoti, tesu ākāresu tesu liṅgesu tesu nimittesu tesu uddesesu asati api nu kho rūpakāye adhivacanasamphasso paññāyethā”ti?
nāmakāyassa → nāma-kāyassa (pts) | rūpakāye → rūpa-kāye (pts)
Zamisli da nema bilo kakvih kvaliteta, crta, obeležja i atributa zahvaljujući kojima postoji opis mentalnog tela, da li bi se kontakt označivanja u materijalnom telu bilo gde mogao uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Yehi, ānanda, ākārehi yehi liṅgehi yehi nimittehi yehi uddesehi rūpakāyassa paññatti hoti, tesu ākāresu …pe… tesu uddesesu asati api nu kho nāmakāye paṭighasamphasso paññāyethā”ti?
+ → tesu liṅgesu tesu nimittesu (bjt, th, pts) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt) | rūpakāyassa → rūpa-kāyassa (pts) | nāmakāye paṭighasamphasso → nāma-kāye paṭigha-samphasso (pts)
„A ako nema bilo kakvih kvaliteta, crta, obeležja i atributa zahvaljujući kojima postoji opis materijalnog tela, da li bi se kontakt označivanja u mentalnom telu bilo gde mogao uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Yehi, ānanda, ākārehi …pe… yehi uddesehi nāmakāyassa ca rūpakāyassa ca paññatti hoti, tesu ākāresu …pe… tesu uddesesu asati api nu kho adhivacanasamphasso vā paṭighasamphasso vā paññāyethā”ti?
+ → yehi liṅgehi yehi nimittehi (bjt) | + → tesu liṅgesu tesu nimittesu (bjt) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt)
„A ako nema bilo kakvih kvaliteta, crta, obeležja i atributa zahvaljujući kojima postoji opis mentalnog i materijalnog tela, da li bi se kontakt označivanja ili kontakt podražaja bilo gde mogali uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Yehi, ānanda, ākārehi …pe… yehi uddesehi nāmarūpassa paññatti hoti, tesu ākāresu …pe… tesu uddesesu asati api nu kho phasso paññāyethā”ti?
ānanda → ānandā (pts) | + → yehi liṅgehi yehi nimittehi (bjt) | + → tesu liṅgesu tesu nimittesu (bjt) | paññāyethāti → paññāyethā ti (bjt)
„A ako nema bilo kakvih kvaliteta, crta, obeležja i atributa zahvaljujući kojima se mentalno-materijalno uočava, da li bi se kontakt bilo gde mogao uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo phassassa, yadidaṁ nāmarūpaṁ.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts) | nāmarūpaṁ → nāma-rūpaṁ (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov kontakta, dakle mentalno-materijalno.

‘Viññāṇapaccayā nāmarūpan’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā viññāṇapaccayā nāmarūpaṁ.
viññāṇapaccayā nāmarūpanti → viññāṇa-paccayā nāma-rūpan ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts) | viññāṇapaccayā nāmarūpaṁ → viññāṇa-paccayā nāma-rūpaṁ viññāṇaṁ (pts)
’Svest je uzrok mentalno-materijalnom’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Viññāṇañca hi, ānanda, mātukucchismiṁ na okkamissatha, api nu kho nāmarūpaṁ mātukucchismiṁ samuccissathā”ti?
mātukucchismiṁ samuccissathāti → mātu kucchismiṁ samucchijjissathāti (sya-all); mātu kucchismiṁ samucchissathāti (pts) | viññāṇañca → viññāṇaṁ va (pts) | mātukucchismiṁ → mātu kucchiṁ (pts) | kucchiṁ → So SS. Bm Gr K kucchismiṁ. (pts note) | viññāṇañca → viññāṇaṁ ca (bjt) | nāmarūpaṁ mātukucchismiṁ samuccissathāti → nāma-rūpaṁ mātu kucchismiṁ samucchissathāti (pts)
Ako se svest ne bi spustila u majčinu matericu, da li bi se mentalno-materijalno uobličilo u toj materici?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Viññāṇañca hi, ānanda, mātukucchismiṁ okkamitvā vokkamissatha, api nu kho nāmarūpaṁ itthattāya abhinibbattissathā”ti?
mātukucchismiṁ → mātukucchiṁ (bj, pts) | viññāṇañca → viññāṇaṁ va (pts) | kucchiṁ → Bm Gr K kucchismiṁ. (pts note) | viññāṇañca → viññāṇaṁ ca (bjt) | mātukucchismiṁ → mātu kucchismiṁ (th) | mātukucchismiṁ → mātu kucchiṁ (pts) | nāmarūpaṁ → nāma-rūpaṁ (pts)
„Ako bi je, pošto se spustila u tu matericu, svest napustila, da li bi se mentalno-materijalno rodilo u sadašnje stanje bivanja?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Viññāṇañca hi, ānanda, daharasseva sato vocchijjissatha kumārakassa vā kumārikāya vā, api nu kho nāmarūpaṁ vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjissathā”ti?
vuddhiṁ virūḷhiṁ → vuḍḍhiṁ viruḷhiṁ (sya-all) | viññāṇañca → viññāṇaṁ va (pts) | kumārakassa → kumārassa (pts) | kumārassa → K kumārakassa. (pts note) | vuddhiṁ → K vuḍḍhiṁ. (pts note) | viññāṇañca → viññāṇaṁ ca (bjt) | daharasseva → daharass eva (pts) | nāmarūpaṁ → nāma-rūpam (pts)
„Ako bi svest dečaka ili devojčice bila presečena, da li bi mentalno-materijalno raslo, razvijalo se i dostiglo zrelost?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo nāmarūpassa—yadidaṁ viññāṇaṁ.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts) | nāmarūpassa → nāma-rūpassa (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov mentalno-materijalnog, dakle svest.

‘Nāmarūpapaccayā viññāṇan’ti iti kho panetaṁ vuttaṁ, tadānanda, imināpetaṁ pariyāyena veditabbaṁ, yathā nāmarūpapaccayā viññāṇaṁ.
nāmarūpapaccayā viññāṇanti → nāmarūpa-paccayā viññāṇan ti (pts) | panetaṁ → pan etaṁ (pts) | tadānanda imināpetaṁ → tad ānanda iminā p etaṁ (pts) | nāmarūpapaccayā → nāmarūpa-paccayā (pts)
’Mentalno-materijalno je uzrok svesti’, tako je rečeno. I na ovaj način to treba razumeti:
Viññāṇañca hi, ānanda, nāmarūpe patiṭṭhaṁ na labhissatha, api nu kho āyatiṁ jātijarāmaraṇaṁ dukkhasamudayasambhavo paññāyethā”ti?
na labhissatha → nālabhissatha (sya-all, pts) | jātijarāmaraṇaṁ dukkhasamudayasambhavo → jātijarāmaraṇadukkhasamudayasambhavo (sya-all) | viññāṇañca → viññāṇaṁ va (pts) | āyatiṁ jātijarāmaraṇaṁ dukkhasamudayasambhavo → āyati jātijarāmaraṇadukkhasamudayasambhavo (pts) | dukkhasamudayasambhavo → jātijarāmaraṇadukkhasamudayasambhavo (cck: sī. syā. pī.) | nālabhissatha → Bm na labh-. (pts note) | āyati → Bm K āyatiṁ (pts note) | viññāṇañca → viññāṇaṁ ca (bjt) | nāmarūpe → nāma-rūpe (pts) | āyatiṁ jātijarāmaraṇaṁ dukkhasamudayasambhavo → āyati jāti-jarā-maraṇa-dukkha-samudayasambhavo (pts)
Ako svest ne bi imala uporište u mentalno-materijalnom, da li bi se nastanak ovog okeana patnje – budućih rođenja, starenja i smrti – bilo gde moglo uočiti?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, eseva hetu etaṁ nidānaṁ esa samudayo esa paccayo viññāṇassa yadidaṁ nāmarūpaṁ.
tasmātihānanda eseva → tasmāt ih ānanda es eva (pts)
„Zato, Ānanda, to je uzrok, izvor, poreklo i uslov svest, dakle mentalno-materijalno.
Ettāvatā kho, ānanda, jāyetha vā jīyetha vā mīyetha vā cavetha vā upapajjetha vā.
jīyetha → jiyyetha (mr) | mīyetha → miyyetha (mr) | upapajjetha → uppajjetha (pts) | jīyetha → jiyyetha (cck: ka.) | mīyetha → miyyetha (cck: ka.) | jāyetha → Sc jāyatha jāyatha. (pts note) | jīyetha → Sd jīye; Bm jiyetha. (pts note) | mīyetha → Bm miyetha. (pts note) | uppajjetha → Bm upapajjetha. (pts note)
Samo dotle postoje rođenje, starost, smrt, raspadanje i ponovno rađanje.
Ettāvatā adhivacanapatho, ettāvatā niruttipatho, ettāvatā paññattipatho, ettāvatā paññāvacaraṁ, ettāvatā vaṭṭaṁ vattati itthattaṁ paññāpanāya yadidaṁ nāmarūpaṁ saha viññāṇena aññamaññapaccayatā pavattati.
paññattipatho → viññattipatho (bj) | vattati → vattati ettāvatā (bj); vaṭṭati (pts) | aññamaññapaccayatā pavattati → (sya-all, pts) | ettāvatā → K adds kho. (pts note) | viññāṇena → Sc adds aññamaññaṁ paccayatāya vattati; Bm adds aññamañña paccayatā pavattati. (pts note) | adhivacanapatho → adhivacana-patho (pts) | niruttipatho → nirutti-patho (pts) | nāmarūpaṁ → nāma-rūpaṁ (pts)
Samo dotle postoji put označavanja, samo dotle put jezika, samo dotle put opisivanja, samo dotle područje mudrosti, samo dotle se krug preporađanja nastavlja tako da je moguće pronaći stanje bivanja, dakle postoji mentalno-materijalno zajedno sa svešću.

2. Attapaññatti2. Opis sopstva

Kittāvatā ca, ānanda, attānaṁ paññapento paññapeti?
paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts) | paññapeti → paññāpento paññāpetītipi pāṭho (sya-all note) | paññāpento → K pannap- throughout. (pts note)
Ānanda, kada neko opisuje sopstvo, na koje načine ga opisuje?
Rūpiṁ vā hi, ānanda, parittaṁ attānaṁ paññapento paññapeti:
paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts)
Opisuje sopstvo tako da ima materijalni oblik i kao ograničeno:
‘rūpī me paritto attā’ti.
attāti → attā ti (pts)
’Moje sopstvo je materijalno i ograničeno je.’
Rūpiṁ vā hi, ānanda, anantaṁ attānaṁ paññapento paññapeti:
paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts)
Ili ga opisuju tako da ima materijalni oblik i kao neograničeno:
‘rūpī me ananto attā’ti.
attāti → attā ti (pts)
’Moje sopstvo je materijalno i neograničeno je.’
Arūpiṁ vā hi, ānanda, parittaṁ attānaṁ paññapento paññapeti:
paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts)
Opisuje sopstvo tako da nema materijalni oblik i kao ograničeno:
‘arūpī me paritto attā’ti.
attāti → attā ti (pts)
’Moje sopstvo je nematerijalno i ograničeno.’
Arūpiṁ vā hi, ānanda, anantaṁ attānaṁ paññapento paññapeti:
paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts)
Ili ga opisuju tako da nema materijalni oblik i kao neograničeno:
‘arūpī me ananto attā’ti.
attāti → attā ti (pts)
’Moje sopstvo je nematerijalno i neograničeno je.’

Tatrānanda, yo so rūpiṁ parittaṁ attānaṁ paññapento paññapeti.
rūpiṁ → rūpī (mr) | paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts) | paññapeti → paññāpetto paññāpeti (bj: katthaci) | tatrānanda → tatr ānanda (pts)
Ānanda, uzmimo onoga ko opisuje sopstvo tako da ima materijalni oblik i ograničeno je.
Etarahi vā so rūpiṁ parittaṁ attānaṁ paññapento paññapeti, tattha bhāviṁ vā so rūpiṁ parittaṁ attānaṁ paññapento paññapeti, ‘atathaṁ vā pana santaṁ tathattāya upakappessāmī’ti iti vā panassa hoti.
tattha bhāviṁ → tathābhāviṁ (sya-all) | paññapento paññapeti tattha bhāviṁ → paññāpento paññāpeti tatthabhāviṁ (pts) | paññapento paññapeti tattha bhāviṁ → paññāpento paññāpeti tattha-bhāviṁ (pts) | vā → va (pts) | panassa → pan assa (pts)
On takvo sopstvo opisuje tako kao da postoji samo u sadašnjosti ili ga opisuje tako kao da postoji samo u budućnosti ili razmišlja: ’Iako ono nije takvo, ja ću s epostarati da takvo postane’.
Evaṁ santaṁ kho, ānanda, rūpiṁ parittattānudiṭṭhi anusetīti iccālaṁ vacanāya.
parittattānudiṭṭhi → anantattānudiṭṭhi (pts) | iccālaṁ → icc alaṁ (pts) | rūpiṁ → rūpī (cck: ka.) | rūpiṁ → Bm rūpī (arūpī) throughout. (pts note) | alaṁ → Bm K iccālaṁ throughout. (pts note)
Pošto je tako, slobodno se može reći da čvrsto gledište da sopstvo ima materijalni oblik i da je ograničeno leži u osnovi ovakvog razmišljanja.

Tatrānanda, yo so rūpiṁ anantaṁ attānaṁ paññapento paññapeti.
rūpiṁ → rūpī (mr) | rūpiṁ anantaṁ → arūpiṁ parittaṁ (pts) | paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts) | tatrānanda → tatr ānanda (pts)
Uzmimo onoga ko opisuje sopstvo tako da ima materijalni oblik i neograničeno je…
Etarahi vā so rūpiṁ anantaṁ attānaṁ paññapento paññapeti, tattha bhāviṁ vā so rūpiṁ anantaṁ attānaṁ paññapento paññapeti, ‘atathaṁ vā pana santaṁ tathattāya upakappessāmī’ti iti vā panassa hoti.
tattha bhāviṁ → tathābhāviṁ (sya-all) | paññapento paññapeti tattha bhāviṁ → paññāpento paññāpeti tattha-bhāviṁ (pts) | paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts) | panassa → pan assa (pts)
Evaṁ santaṁ kho, ānanda, rūpiṁ anantattānudiṭṭhi anusetīti iccālaṁ vacanāya.
rūpiṁ → arūpiṁ (pts) | iccālaṁ → icc alaṁ (pts) | rūpiṁ → rūpī (cck: ka.)
Tatrānanda, yo so arūpiṁ parittaṁ attānaṁ paññapento paññapeti.
arūpiṁ → arūpī (mr) | arūpiṁ → rūpiṁ (pts) | paññapento paññapeti → na paññāpento na paññāpeti (pts)
nema materijalni oblik i ograničeno je…
Etarahi vā so arūpiṁ parittaṁ attānaṁ paññapento paññapeti, tattha bhāviṁ vā so arūpiṁ parittaṁ attānaṁ paññapento paññapeti, ‘atathaṁ vā pana santaṁ tathattāya upakappessāmī’ti iti vā panassa hoti.
tattha bhāviṁ → tathābhāviṁ (sya-all) | arūpiṁ → rūpiṁ (pts) | paññapento paññapeti → na paññāpento na paññāpeti (pts)
Evaṁ santaṁ kho, ānanda, arūpiṁ parittattānudiṭṭhi anusetīti iccālaṁ vacanāya.
arūpiṁ → arūpī (cck: ka.)
Tatrānanda, yo so arūpiṁ anantaṁ attānaṁ paññapento paññapeti.
arūpiṁ → arūpī (mr) | anantaṁ → parittaṁ (pts) | paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts)
nema materijalni oblik i neograničeno je.
Etarahi vā so arūpiṁ anantaṁ attānaṁ paññapento paññapeti, tattha bhāviṁ vā so arūpiṁ anantaṁ attānaṁ paññapento paññapeti, ‘atathaṁ vā pana santaṁ tathattāya upakappessāmī’ti iti vā panassa hoti.
tattha bhāviṁ → tathābhāviṁ (sya-all) | + → arūpim parittaṁ attānaṁ paññāpento paññāpeti tattha-bhāviṁ vā so (pts) | anantaṁ → parittaṁ (pts) | paññapento paññapeti tattha bhāviṁ → paññāpento paññāpeti tattha-bhāviṁ (pts) | paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts) | panassa → pan assa (pts)
On takvo sopstvo opisuje tako kao da postoji samo u sadašnjosti ili ga opisuje tako kao da postoji samo u budućnosti ili razmišlja: ’Iako ono nije takvo, ja ću se postarati da takvo postane’.
Evaṁ santaṁ kho, ānanda, arūpiṁ anantattānudiṭṭhi anusetīti iccālaṁ vacanāya.
arūpiṁ → arūpī (cck: ka.) | iccālaṁ → alaṁ (pts)
Pošto je tako, slobodno se može reći da čvrsto gledište da sopstvo nema materijalni oblik i da je neograničeno leži u osnovi ovakvog razmišljanja.
Ettāvatā kho, ānanda, attānaṁ paññapento paññapeti.
paññapeti → paññapetīti (sya-all) | + → kittāvatācānanda (bjt) | paññapento paññapeti → paññāpento paññāpeti (pts)
Ānanda, kada neko opisuje sopstvo, na takve načine ga opisuje?

3. Naattapaññatti3. Neopisivanje sopstva

Kittāvatā ca, ānanda, attānaṁ na paññapento na paññapeti?
kittāvatā ca ānanda → kittāvatācānanda (bj) | paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts)
Ānanda, kada neko ne opisuje sopstvo, na koje načine ga ne opisuje?
Rūpiṁ vā hi, ānanda, parittaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti:
paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts)
Ne opisuje sopstvo tako da ima materijalni oblik i kao ograničeno:
‘rūpī me paritto attā’ti.
attāti → attā ti (pts)
’Moje sopstvo je materijalno i ograničeno je.’
Rūpiṁ vā hi, ānanda, anantaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti:
paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts)
Ili ga ne opisuju tako da ima materijalni oblik i kao neograničeno:
‘rūpī me ananto attā’ti.
attāti → attā ti (pts)
’Moje sopstvo ima materijalni oblik i neograničeno je.’
Arūpiṁ vā hi, ānanda, parittaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti:
paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts)
Ili ga ne opisuje tako da nema materijalni oblik i kao ograničeno:
‘arūpī me paritto attā’ti.
attāti → attā ti (pts)
’Moje sopstvo je nematerijalno i ograničeno.’
Arūpiṁ vā hi, ānanda, anantaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti:
paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts)
Ili ga ne opisuju tako da nema materijalni oblik i kao neograničeno:
‘arūpī me ananto attā’ti.
attāti → attā ti (pts)
’Moje sopstvo je nematerijalno i neograničeno je.’

Tatrānanda, yo so rūpiṁ parittaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti.
tatrānanda → tatr ānanda (pts) | paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts)
Ānanda, uzmimo onoga ko ne opisuje sopstvo tako da ima materijalni oblik i ograničeno je.
Etarahi vā so rūpiṁ parittaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti, tattha bhāviṁ vā so rūpiṁ parittaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti, ‘atathaṁ vā pana santaṁ tathattāya upakappessāmī’ti iti vā panassa na hoti.
tattha bhāviṁ → tathābhāviṁ (sya-all) | paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti tattha bhāviṁ → paññāpeti tattha-bhāviṁ (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts) | panassa → pan assa (pts)
On takvo sopstvo ne opisuje tako kao da postoji samo u sadašnjosti, niti ga opisuje tako kao da postoji samo u budućnosti, niti razmišlja: ’Iako ono nije takvo, ja ću se postarati da takvo postane’.
Evaṁ santaṁ kho, ānanda, rūpiṁ parittattānudiṭṭhi nānusetīti iccālaṁ vacanāya.
iccālaṁ → icc alaṁ (pts)
Pošto je tako, slobodno se može reći da čvrsto gledište da sopstvo ima materijalni oblik i da je ograničeno ne leži u osnovi ovakvog razmišljanja.
Tatrānanda, yo so rūpiṁ anantaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti.
paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts) | tatrānanda → tatr ānanda (pts)
Uzmimo onoga ko opisuje sopstvo tako da ima materijalni oblik i neograničeno je…
Etarahi vā so rūpiṁ anantaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti, tattha bhāviṁ vā so rūpiṁ anantaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti, ‘atathaṁ vā pana santaṁ tathattāya upakappessāmī’ti iti vā panassa na hoti.
tattha bhāviṁ → tathābhāviṁ (sya-all) | paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti tattha bhāviṁ → paññāpeti tatthabhāviṁ (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts) | paññapeti tattha bhāviṁ → paññāpeti tattha-bhāviṁ (pts) | panassa → pan assa (pts)
Evaṁ santaṁ kho, ānanda, rūpiṁ anantattānudiṭṭhi nānusetīti iccālaṁ vacanāya.
iccālaṁ → icc alaṁ (pts)
Tatrānanda, yo so arūpiṁ parittaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti.
parittaṁ attānaṁ → anantaṁ attanaṁ (pts) | paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts)
nema materijalni oblik i ograničeno je…
Etarahi vā so arūpiṁ parittaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti, tattha bhāviṁ vā so arūpiṁ parittaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti, ‘atathaṁ vā pana santaṁ tathattāya upakappessāmī’ti iti vā panassa na hoti.
tattha bhāviṁ → tathābhāviṁ (sya-all) | paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti tattha bhāviṁ → paññāpeti tatthabhāviṁ (pts) | parittaṁ → anantaṁ (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts)
Evaṁ santaṁ kho, ānanda, arūpiṁ parittattānudiṭṭhi nānusetīti iccālaṁ vacanāya. Tatrānanda, yo so arūpiṁ anantaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti.
attānaṁ → attanaṁ (pts) | paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts)
nema materijalni oblik i neograničeno je.
Etarahi vā so arūpiṁ anantaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti, tattha bhāviṁ vā so arūpiṁ anantaṁ attānaṁ na paññapento na paññapeti, ‘atathaṁ vā pana santaṁ tathattāya upakappessāmī’ti iti vā panassa na hoti.
tattha bhāviṁ → tathābhāviṁ (sya-all) | anantaṁ → parittaṁ (pts) | paññapento → paññāpento (pts) | paññapeti tattha bhāviṁ → paññāpeti tattha-bhāviṁ (pts) | paññapeti → paññāpeti (pts) | panassa → pan assa (pts)
On takvo sopstvo ne opisuje tako kao da postoji samo u sadašnjosti, niti ga opisuje tako kao da postoji samo u budućnosti, niti razmišlja: ’Iako ono nije takvo, ja ću se postarati da takvo postane’.
Evaṁ santaṁ kho, ānanda, arūpiṁ anantattānudiṭṭhi nānusetīti iccālaṁ vacanāya.
iccālaṁ → alaṁ (pts)
Pošto je tako, slobodno se može reći da čvrsto gledište da sopstvo nema materijalni oblik i da je neograničeno ne leži u osnovi ovakvog razmišljanja.
Ettāvatā kho, ānanda, attānaṁ na paññapento na paññapeti.
paññapeti → paññapetīti (sya-all); paññāpeti (pts) | paññapento → paññāpento (pts)
Ānanda, kada neko ne opisuje sopstvo, na takve načine ga ne opisuje?

4. Attasamanupassanā4. Razmatranje sopstva

Kittāvatā ca, ānanda, attānaṁ samanupassamāno samanupassati?Onaj ko razmatra (ideju) sopstva, Ānanda, na koje ga načine razmatra? Vedanaṁ vā hi, ānanda, attānaṁ samanupassamāno samanupassati:Tako što smatra da osećaj jeste sopstvo, ovim rečima: ‘vedanā me attā’ti.
attāti → attā ti (pts)
’Osećaj je moje sopstvo.’
‘Na heva kho me vedanā attā, appaṭisaṁvedano me attā’ti iti vā hi, ānanda, attānaṁ samanupassamāno samanupassati.
heva → h eva (pts) | attāti → attā ti (pts)
Ili smatra: ’Osećaj nije moje sopstvo; moje sopstvo ne doživljava osećaj.’
‘Na heva kho me vedanā attā, nopi appaṭisaṁvedano me attā, attā me vediyati, vedanādhammo hi me attā’ti iti vā hi, ānanda, attānaṁ samanupassamāno samanupassati.
vediyati → vedayati (bj, sya-all) | me → Sct omit. So do SS in the repetition, 31. (pts note) | vediyati → K vedayati throughout. (pts note) | heva → h eva (pts) | nopi → no pi (pts) | vedanādhammo → vedanā-dhammo (pts) | attāti → attā ti (pts)
Ili smatra: ’Osećaj nije moje sopstvo; ali moje sopstvo nije bez doživljaja osećaja. Moje sopstvo oseća; jer moje sopstvo je podložno osećaju.’

Tatrānanda, yo so evamāha:
tatrānanda → tatr ānanda (pts) | evamāha → evam āha (pts)
Onda bi, Ānanda, toga ko kaže:
‘vedanā me attā’ti,
attāti → attā ti (pts)
’Osećaj je moje sopstvo.’
so evamassa vacanīyo:
evamassa → evam assa (pts)
ovako trebalo upitati:
‘tisso kho imā, āvuso, vedanā—’Prijatelju, postoje ove tri vrste osećaja – sukhā vedanā dukkhā vedanā adukkhamasukhā vedanā.
adukkhamasukhā → adukkhāmasukhā (pts) | adukkhamasukhā → adukkhā-m-asukhā (pts)
prijatan osećaj, bolan osećaj i ni prijatan ni bolan osećaj.
Imāsaṁ kho tvaṁ tissannaṁ vedanānaṁ katamaṁ attato samanupassasī’ti?
kho → (pts) | attato → attano (pts) | tvaṁ → Bm Gr K imāsaṁ kho tvaṁ; Scd omit tvam. (pts note) | samanupassasīti → Scdt -passatīti. (pts note)
Među te tri vrste osećaja, koji smatraš sopstvom?’
Yasmiṁ, ānanda, samaye sukhaṁ vedanaṁ vedeti, neva tasmiṁ samaye dukkhaṁ vedanaṁ vedeti, na adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedeti;
neva → n eva (pts) | adukkhamasukhaṁ → adukkha-m-asukhaṁ (pts)
Ānanda, kad neko oseća prijatan osećaj, tada on istom tom prilikom ne oseća bolan osećaj ili ni bolan ni prijatan osećaj;
sukhaṁyeva tasmiṁ samaye vedanaṁ vedeti.
sukhaṁyeva → sukhaṁ yeva (bjt, pts)
tom prilikom on oseća jedino prijatan osećaj.
Yasmiṁ, ānanda, samaye dukkhaṁ vedanaṁ vedeti, neva tasmiṁ samaye sukhaṁ vedanaṁ vedeti, na adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedeti;
yasmiṁ ānanda → n eva tasmiṁ (pts) | neva → n eva (pts) | adukkhamasukhaṁ → adukkha-m-asukhaṁ (pts)
Kada neko oseća bolan osećaj, tada on istom tom prilikom ne oseća prijatan osećaj ili ni bolan ni prijatan osećaj;
dukkhaṁyeva tasmiṁ samaye vedanaṁ vedeti.
dukkhaṁyeva → dukkhaṁ yeva (bjt, pts)
tom prilikom on oseća jedino bolan osećaj.
Yasmiṁ, ānanda, samaye adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedeti, neva tasmiṁ samaye sukhaṁ vedanaṁ vedeti, na dukkhaṁ vedanaṁ vedeti;
adukkhamasukhaṁ → adukkha-m-asukhaṁ (pts) | neva → n eva (pts)
Kada neko oseća ni bolan ni prijatan osećaj, tada on istom tom prilikom ne oseća prijatan osećaj ili bolan osećaj;
adukkhamasukhaṁyeva tasmiṁ samaye vedanaṁ vedeti.
adukkhamasukhaṁyeva → adukkhamasukhaṁ yeva (bjt) | adukkhamasukhaṁyeva → adukkha-m-asukhaṁ yeva (pts)
tom prilikom on oseća jedino ni bolan ni prijatan osećaj.

Sukhāpi kho, ānanda, vedanā aniccā saṅkhatā paṭiccasamuppannā khayadhammā vayadhammā virāgadhammā nirodhadhammā.
sukhāpi → sukhā pi (pts) | saṅkhatā → saṁkhatā (pts) | khayadhammā vayadhammā → khāya-dhammā vaya-dhammā (pts) | nirodhadhammā → nirodha-dhammā (pts)
Ānanda, prijatan osećaj je prolazan, uslovljen, nastao na osnovu uzroka, podložan razaranju, propadanju, slabljenju i nestanku.
Dukkhāpi kho, ānanda, vedanā aniccā saṅkhatā paṭiccasamuppannā khayadhammā vayadhammā virāgadhammā nirodhadhammā.
dukkhāpi → adukkhamasukhā pi (pts) | dukkhāpi → dukkhā pi (pts) | saṅkhatā → saṁkhatā (pts) | vayadhammā virāgadhammā nirodhadhammā → vaya-dhammā virāga-dhammā nirodha-dhammā adukkha-m-asukhā (pts)
Bolan osećaj je prolazan, uslovljen, nastao na osnovu uzroka, podložan razaranju, propadanju, slabljenju i nestanku.
Adukkhamasukhāpi kho, ānanda, vedanā aniccā saṅkhatā paṭiccasamuppannā khayadhammā vayadhammā virāgadhammā nirodhadhammā.Ni bolan ni prijatan osećaj je prolazan, uslovljen, nastao na osnovu uzroka, podložan razaranju, propadanju, slabljenju i nestanku. Tassa sukhaṁ vedanaṁ vediyamānassa ‘eso me attā’ti hoti.
vediyamānassa → vedayamānassa (bj, sya-all) | vedayamānassa → vediyamānassa (bj: katthaci) | vediyamānassa → K vedaya-. (pts note) | attāti → attā ti (pts)
Ako dok doživljava prijatan osećaj neko pomisli. ’To je moje sopstvo’,
Tassāyeva sukhāya vedanāya nirodhā ‘byagā me attā’ti hoti.
byagā → vyaggo (bj); vyāgā (pts1ed); byaggā (mr) | byagā → vyāgā (pts) | byagā → byaggā (cck: sī. ka.) | Vyāgā → Bm K byāgā. (pts note) | tassāyeva → tassā yeva (bjt, pts) | attāti → attā ti (pts)
tada sa prestankom tog prijatnog osećaja on pomisli: ’Moje sopstvo je nestalo’.
Dukkhaṁ vedanaṁ vediyamānassa ‘eso me attā’ti hoti.
vediyamānassa → vedayamānassa (bj, sya-all) | attāti → attā ti (pts)
Ako dok doživljava bolan osećaj neko pomisli. ’To je moje sopstvo’,
Tassāyeva dukkhāya vedanāya nirodhā ‘byagā me attā’ti hoti.
byagā → vyaggo (bj); vyāgā (pts) | tassāyeva → tassā yeva (bjt, pts) | attāti → attā ti (pts)
tada sa prestankom tog bolnog osećaja on pomisli: ’Moje sopstvo je nestalo’.
Adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vediyamānassa ‘eso me attā’ti hoti.
vediyamānassa → vedayamānassa (bj, sya-all) | adukkhamasukhaṁ → adukkha-m-asukhaṁ (pts) | attāti → attā ti (pts)
Ako dok doživljava ni bolan ni prijatan osećaj neko pomisli: ’To je moje sopstvo’,
Tassāyeva adukkhamasukhāya vedanāya nirodhā ‘byagā me attā’ti hoti.
byagā → vyaggo (bj); vyāgā (pts) | tassāyeva → tassā yeva (bjt) | tassāyeva adukkhamasukhāya → tassā yeva adukkha-masukhāya (pts) | attāti → attā ti (pts)
tada sa prestankom tog ni bolnog ni prijatnog osećaja on pomisli: ’Moje sopstvo je nestalo’.
Iti so diṭṭheva dhamme aniccasukhadukkhavokiṇṇaṁ uppādavayadhammaṁ attānaṁ samanupassamāno samanupassati, yo so evamāha: ‘vedanā me attā’ti.
aniccasukhadukkhavokiṇṇaṁ → aniccaṁ sukhaṁ dukkhaṁ vokiṇṇaṁ (bj); aniccaṁ sukhadukkhavokiṇṇaṁ (sya-all, pts) | vokiṇṇaṁ → aniccasukhadukkhavokiṇṇaṁ (bj: katthaci) | diṭṭheva → diṭṭhe va (th, pts) | aniccasukhadukkhavokiṇṇaṁ uppādavayadhammaṁ → aniccaṁ sukha-dukkhavokiṇṇaṁ uppāda-vaya-dhammaṁ (pts) | evamāha → evam āha (pts) | attāti → attā ti (pts)
Tako onaj ko kaže: ’Osećaj je moje sopstvo’ smatra sopstvo nečim što je, čak ovde i sada, prolazno, mešavina zadovoljstva i bola, podložnim nastanku i nestanku.
Tasmātihānanda, etena petaṁ nakkhamati: ‘vedanā me attā’ti samanupassituṁ.
etena petaṁ → etenapetaṁ (bjt, th) | tasmātihānanda → tasmāt ih ānanda (pts) | petaṁ → p etaṁ (pts) | attāti → attā ti (pts)
Zbog toga, Ānanda, nije prihvatljivo smatrati da je osećaj sopstvo.

Tatrānanda, yo so evamāha:
tatrānanda → tatr ānanda (pts) | evamāha → evam āha (pts)
Onda bi, Ānanda, toga ko kaže:
‘na heva kho me vedanā attā, appaṭisaṁvedano me attā’ti, so evamassa vacanīyo:
na heva → naheva (bjt) | heva → h eva (pts) | attāti → attā ti (pts) | evamassa → evam assa (pts)
’Osećaj nije moje sopstvo; moje sopstvo ne doživljava osećaj’ trebalo pitati:
‘yattha panāvuso, sabbaso vedayitaṁ natthi api nu kho, tattha “ayamahamasmī”ti siyā’”ti?
natthi → atthi (sya-all) | ayamahamasmīti → asmīti (sya-all, pts) | ayamahamasmī’ti → ahamasmīti (bj: sīmu) | atthi → K atthi (pts note) | siyāti → siyā ti (bjt) | ayamahamasmīti → ayamahamasmī ti (ms2005) | panāvuso → pan āvuso (pts) | natthi → n atthi (pts)
’Prijatelju, tamo gde ne postoji apsolutno ništa što je moguće osetiti, da li bi se ideja ’ja sam’ mogla pojaviti?’.”

“No hetaṁ, bhante”.
bhante → So all MSS. K Sum. (pts note) | hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, etena petaṁ nakkhamati: ‘na heva kho me vedanā attā, appaṭisaṁvedano me attā’ti samanupassituṁ.
me → Scd omit. (pts note) | etena petaṁ → etenapetaṁ (bjt, th) | na heva → naheva (bjt) | tasmātihānanda → tasmāt ih ānanda (pts) | petaṁ → p etaṁ (pts) | heva → h eva (pts) | attāti → attā ti (pts)
Zbog toga, Ānanda, nije prihvatljivo smatrati da je osećaj sopstvo.

Tatrānanda, yo so evamāha:
tatrānanda → tatr ānanda (pts) | evamāha → evam āha (pts)
Onda bi, Ānanda, toga ko kaže:
‘na heva kho me vedanā attā, nopi appaṭisaṁvedano me attā, attā me vediyati, vedanādhammo hi me attā’ti.
vediyati → vedeti (bj); vedayati (sya-all) | me → (sya-all) | me → SS omit (see 27). (pts note) | na heva → naheva (bjt) | heva → h eva (pts) | nopi → no pi (pts) | vedanādhammo → vedanā-dhammo (pts) | attāti → attā ti (pts)
’Osećaj nije moje sopstvo; ali moje sopstvo nije bez doživljaja osećaja. Moje sopstvo oseća; jer moje sopstvo je podložno osećaju’
So evamassa vacanīyo—
evamassa → evam assa (pts)
trebalo pitati:
vedanā ca hi, āvuso, sabbena sabbaṁ sabbathā sabbaṁ aparisesā nirujjheyyuṁ.
ca → va (pts)
’Prijatelju, ako bi osećaj potpuno nestao, bez ikakvog ostatka,
Sabbaso vedanāya asati vedanānirodhā api nu kho tattha ‘ayamahamasmī’ti siyā”ti?
ayamahamasmīti → ahamasmīti (sya-all) | Ayam → K omits ayam. (pts note) | siyāti → siyā ti (bjt) | vedanānirodhā → vedanā-nirodhā (pts) | ayamahamasmīti → ayam aham asmīti (pts)
u potpuno odsustvu osećaja, sa nestankom osećaja, da li bi se ideja ’ja sam’ mogla pojaviti?’.”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne bi, poštovani gospodine.”

“Tasmātihānanda, etena petaṁ nakkhamati: ‘na heva kho me vedanā attā, nopi appaṭisaṁvedano me attā, attā me vediyati, vedanādhammo hi me attā’ti samanupassituṁ.
vediyati → vedayati (bj, sya-all) | me → (sya-all, pts) | appaṭisaṁvedano → Bm inserts me. (pts note) | etena petaṁ → etenapetaṁ (bjt, th) | na heva → naheva (bjt) | nopi → no pi (bjt, pts) | tasmātihānanda → tasmāt ih ānanda (pts) | petaṁ → p etaṁ (pts) | heva → h eva (pts) | vedanādhammo → vedanā-dhammo (pts) | attāti → attā ti (pts)
„Zbog toga, Ānanda, nije prihvatljivo smatrati da je sopstvo to koje doživljava osećaj.

Yato kho, ānanda, bhikkhu neva vedanaṁ attānaṁ samanupassati, nopi appaṭisaṁvedanaṁ attānaṁ samanupassati, nopi ‘attā me vediyati, vedanādhammo hi me attā’ti samanupassati.
ānanda → panānanda (bj) | vediyati → vedayati (bj) | me vediyati → vedayati (sya-all) | me → MSS K. omit me. (pts note) | nopi → no pi (bjt, pts) | neva → n eva (pts) | vedanādhammo → vedanā-dhammo (pts) | attāti → attā ti (pts)
Ānanda, kada monah ne smatra osećaj sopstvom, ne smatra da je sopstvo bez doživljaja osećaja, kada ne smatra: ’Moje sopstvo oseća, jer je moje sopstvo podložno osećaju’ –
So evaṁ na samanupassanto na ca kiñci loke upādiyati,
na samanupassanto → asamanupassanto (bj) | na → (sya-all) | ca → (sya-all) | evaṁ → evaṁ asamanupassanto (pts) | samanupassanto na ca → (pts) | asamanupassanto → Bm na sam-. (pts note) | na → St Bm add ca. (pts note) | upādiyati → K upādīy-. (pts note)
tada, bez takvih razmatranja, ne vezuje se za bilo šta na ovome svetu.
anupādiyaṁ na paritassati, aparitassaṁ paccattaññeva parinibbāyati,
aparitassaṁ → aparitassanaṁ (mr) | paccattaññeva parinibbāyati → paccattaṁ yeva parinibbāyissati (bj) | anupādiyaṁ → anupādiyañca (sya-all) | aparitassaṁ → aparitassanaṁ (cck: ka.) | anupādiyaṁ → K -yañ ca. (pts note) | parinibbāyati → Bm -yissati. (pts note)
Pošto se ne vezuje, nije uznemiren. Kada nije uznemiren, on stiže do nibbāne.
‘khīṇā jāti, vusitaṁ brahmacariyaṁ, kataṁ karaṇīyaṁ, nāparaṁ itthattāyā’ti pajānāti.On tada razume: ’Ovo je poslednje rođenje, proživljen je svetački život, učinjeno što je trebalo učiniti. Nema više preporađanja u bilo koji oblik bivanja’.”

Evaṁ vimuttacittaṁ kho, ānanda, bhikkhuṁ yo evaṁ vadeyya:
vimuttacittaṁ → vimuttaṁ (sya-all) | Evaṁ-vimutta-cittaṁ → SS vimuttaṁ; K omits cittaṁ. (pts note)
Ānanda, ako bi bilo ko o monahu čiji je um ovako oslobođen rekao da zastupa gledište:
‘hoti tathāgato paraṁ maraṇā itissa diṭṭhī’ti, tadakallaṁ.
itissa → iti sā (sya-all, km) | paraṁ maraṇā itissa → parammaraṇā itisā (sya-all) | itissa → ti iti ssa (pts) | itissa → iti sā (cck: aṭṭhakathāyaṁ pāṭhantaraṁ) | diṭṭhīti → itissa diṭṭhītītipi pāṭho (sya-all note) | ssa → K omits sā, and onwards. 11 Sd Bm Gr K taṁ kissa. (pts note) | paraṁ → param (pts) | tadakallaṁ → tad akallaṁ (pts)
’Tathāgata postoji posle smrti’ – to ne bi bilo istina;
‘Na hoti tathāgato paraṁ maraṇā itissa diṭṭhī’ti, tadakallaṁ.
paraṁ maraṇā itissa → parammaraṇā itisā (sya-all) | itissa → ti iti ssa (pts) | paraṁ → param (pts) | tadakallaṁ → tad akallaṁ (pts)
ili da zastupa gledište: ’Tathāgata ne postoji posle smrti’ – to ne bi bilo istina;
‘Hoti ca na ca hoti tathāgato paraṁ maraṇā itissa diṭṭhī’ti, tadakallaṁ.
paraṁ maraṇā itissa → parammaraṇā itisā (sya-all) | itissa → ti iti ssa (pts) | paraṁ → param (pts) | tadakallaṁ → tad akallaṁ (pts)
ili da zastupa gledište: ’Tathāgata i postoji i ne postoji posle smrti’ – to ne bi bilo istina;
‘Neva hoti na na hoti tathāgato paraṁ maraṇā itissa diṭṭhī’ti, tadakallaṁ.
paraṁ maraṇā itissa → parammaraṇā itisā (sya-all) | itissa → ti iti ssa (pts) | ti → Bm K omit ti. (pts note) | neva → n eva (pts) | paraṁ → param (pts) | tadakallaṁ → tad akalaṁ (pts)
ili da zastupa gledište: ’Tathāgata ni postoji niti ne postoji posle smrti’ – to ne bi bilo istina.

Taṁ kissa hetu?A zašto? Yāvatā, ānanda, adhivacanaṁ yāvatā adhivacanapatho, yāvatā nirutti yāvatā niruttipatho, yāvatā paññatti yāvatā paññattipatho, yāvatā paññā yāvatā paññāvacaraṁ, yāvatā vaṭṭaṁ, yāvatā vaṭṭati, tadabhiññāvimutto bhikkhu, tadabhiññāvimuttaṁ bhikkhuṁ ‘na jānāti na passati itissa diṭṭhī’ti, tadakallaṁ.
yāvatā vaṭṭaṁ, yāvatā vaṭṭati → yāvatā vaṭṭaṁ vaṭṭati (si), vattati tāvatā vaṭṭaṁ vattati (km), yavatā vaṭṭaṁ yāvatā vaṭṭaṁ vaṭṭati (pts1ed) | yāvatā → (bj); yāvatā vaṭṭaṁ (pts) | tadabhiññāvimuttaṁ bhikkhuṁ → tadabhiññā vimutto bhikkhu (bj, pts) | yāvatā ānanda → yāvatānanda (sya-all) | yāvatā nirutti → (sya-all) | paññā → paññāpanaṁ (sya-all) | itissa → itisā (sya-all) | vaṭṭati → yāvanā vaṭṭaṁ yāvanā vaṭṭati (bj: machasaṁ) | bhikkhu → vimuttaṁ bhikkhuṁ (bj: machasaṁ) | vaṭṭaṁ → yāvatā vaṭṭaṁ vaṭṭati (cck: ka. sī.) | vaṭṭati → yāvatā vaṭṭaṁ vaṭṭati (cck: ka. sī.) | nirutti → -12 K omits. (pts note) | paññā → K paññāpanaṁ. (pts note) | vaṭṭaṁ → Sd vaddhaṁ, K omits yāv-ṭaṁ. (pts note) | vaṭṭaṁ → Sc. Bm omit; Sd vaddhaṁ. (pts note) | vaṭṭati → Sd vaddhati; K adds tāvatā vaṭṭaṁ vaṭṭati. (pts note) | bhikkhu → MSS. -ttaṁ bhikkhuṁ. (pts note) | tadabhiññāvimutto → tadabhiññā vimutto bhikkhu tadabhiññā vimutto (bjt) | yāvatā vaṭṭati tadabhiññāvimutto → vattati tāvatā vaṭṭaṁ vattati tadabhiññā vimutto (th) | tadabhiññāvimuttaṁ → tadabhiññā vimuttaṁ (th) | yāvatā → yāvat (pts) | adhivacanapatho → adhivacana-patho (pts) | niruttipatho → nirutti-patho (pts) | paññattipatho → paññatti-patho (pts) | tadabhiññāvimutto → tad abhiññā vimutto bhikkhu tad abhiññā vimutto (pts) | itissa → iti ssa (pts) | tadakallaṁ → tad akallaṁ (pts)
Zato što je taj monah oslobođen tako što neposredno zna: koliko daleko označavanje i put označavanja dosežu, koliko daleko jezik i put jezika dosežu, koliko daleko opisivanje i put opisivanja dosežu, koliko daleko mudrost i područje mudrosti dosežu, koliko krug preporađanja i njegovo produžavanje dosežu. Reći za monaha koji je oslobođen ovakvim neposrednim znanjem da zastupa gledište: ’Ne postoji takva stvar kao što je znanje i viđenje’ – to ne bi bilo istina.

5. Sattaviññāṇaṭṭhiti5. Sedam uporišta za svest

Satta kho, ānanda, viññāṇaṭṭhitiyo, dve āyatanāni.
Satta kho, ānanda → satta kho imā ānanda (bj, sya-all, km, pts1ed) | dve → dve ca (pts) | ānanda → satta kho imā ānanda (cck: ka. sī. syā.)
Ānanda, postoji ovih sedam uporišta za svest i dva područja.
Katamā satta?Kojih sedam?

Santānanda, sattā nānattakāyā nānattasaññino, seyyathāpi manussā, ekacce ca devā, ekacce ca vinipātikā.
santānanda → sant ānanda (pts) | nānattasaññino seyyathāpi → nānatta-saññino seyyathā pi (pts)
Postoje, Ānanda, bića koja se razlikuju po telu i po opažanju, kao što su ljudska bića, božanstva i neka bića u nižim svetovima.
Ayaṁ paṭhamā viññāṇaṭṭhiti.To je prvo uporište za svest.

Santānanda, sattā nānattakāyā ekattasaññino, seyyathāpi devā brahmakāyikā paṭhamābhinibbattā.
paṭhamābhinibbattā → paṭhamābhinibbattā catuapāyikā sattā ca (sya-all) | paṭhamābhinibbattā → K adds catu-apāyikā sattā ca. (pts note) | santānanda → sant ānanda (pts) | nānattakāyā ekattasaññino seyyathāpi → nānatta-kāyā ekatta-saññino seyyathā pi (pts) | brahmakāyikā → brahma-kāyikā (pts)
Postoje bića koja se razlikuju po telu, ali su identična po opažanju, kao što su božanstva iz sveta Brahme, koja su nastala na osnovu prvog zadubljenja.
Ayaṁ dutiyā viññāṇaṭṭhiti.To je drugo uporište za svest.

Santānanda, sattā ekattakāyā nānattasaññino, seyyathāpi devā ābhassarā.
santānanda → sant ānanda (pts) | ekattakāyā nānattasaññino seyyathāpi → ekatta-kāyā nānatta-saññino seyyathā pi (pts)
Postoje bića koja su identična po telu, ali se razlikuju po opažanju, kao što su božanstva neprekidnog sjaja.
Ayaṁ tatiyā viññāṇaṭṭhiti.To je treće uporište za svest.

Santānanda, sattā ekattakāyā ekattasaññino, seyyathāpi devā subhakiṇhā.
ekattasaññino seyyathāpi → nānattasaññino seyyathā pi (pts) | subhakiṇhā → subhakiṇṇā (pts) | Subhakiṇṇā → K -kiṇhā. So A. ii. 233; iv. 40; -kiṇṇā at M. i. 2, 289, 329. (pts note)
Postoje bića koja su identična po telu i po opažanju, kao što su božanstva blistave slave.
Ayaṁ catutthī viññāṇaṭṭhiti.
catutthī → catutthā (bj, sya-all, pts) | catutthā → catutthi (bj: sīmu, machasaṁ, syā, PTS) | catutthā → Bm -tthī. (pts note)
To je četvrto uporište za svest.

Santānanda, sattā sabbaso rūpasaññānaṁ samatikkamā paṭighasaññānaṁ atthaṅgamā nānattasaññānaṁ amanasikārā ‘ananto ākāso’ti ākāsānañcāyatanūpagā.
ākāsānañcāyatanūpagā → ākāsānañcāyatanupagā (sya-all) | atthaṅgamā → atthagamā (pts) | samatikkamā → So SS Bm Gr K; A. iv. 40 -kamma. (pts note) | atthagamā → Bm K A. iv. 40 atthañg- (and below). (pts note) | santānanda → sant ānanda (pts) | rūpasaññānaṁ → rūpa-saññānaṁ (pts) | paṭighasaññānaṁ atthaṅgamā nānattasaññānaṁ → paṭigha-saññānaṁ atthagamā nānatta-saññānaṁ (pts) | ākāsoti → ākāso ti (pts)
Postoje bića koja, kroz potpuno nadilaženje opažanjâ materijalnih oblika, prestanak opažanjâ podražaja, neobraćanje pažnje na opažanja raznolikosti i (kontemplirajući) ’Prostor je beskrajan’, stižu u područje beskonačnog prostora.
Ayaṁ pañcamī viññāṇaṭṭhiti.
pañcamī → pañcamā (bj, sya-all) | pañcamā → pañcami (bj: sīmu, machasaṁ, syā, PTS)
To je peto uporište za svest.

Santānanda, sattā sabbaso ākāsānañcāyatanaṁ samatikkamma ‘anantaṁ viññāṇan’ti viññāṇañcāyatanūpagā.
viññāṇañcāyatanūpagā → viññāṇañcāyatanupagā (sya-all) | samatikkamma → So SS Bm Gr K. (pts note) | santānanda → sant ānanda (pts) | viññāṇanti → viññāṇan ti (pts)
Postoje bića koja, kroz potpuno nadilaženje područja beskonačnog prostora i (kontemplirajući) ’Svest je bezgranična’, stižu u područje bezgranične svesti.
Ayaṁ chaṭṭhī viññāṇaṭṭhiti.
chaṭṭhī → chaṭṭhā (bj, sya-all, pts) | chaṭṭhā → chaṭṭhi (bj: sīmu, machasaṁ, syā, PTS) | chaṭṭhā → Bm chaṭhī. (pts note)
To je šesto uporište za svest.

Santānanda, sattā sabbaso viññāṇañcāyatanaṁ samatikkamma ‘natthi kiñcī’ti ākiñcaññāyatanūpagā.
ākiñcaññāyatanūpagā → ākiñcaññāyatanupagā (sya-all) | santānanda → sant ānanda (pts) | samatikkamma natthi → samatikkhamma n atthi (pts)
Postoje bića koja, kroz potpuno nadilaženje područja bezgranične svesti i (kontemplirajući) ’Ništa ne postoji’, stižu u područje ničega.
Ayaṁ sattamī viññāṇaṭṭhiti.
sattamī → sattamā (bj, sya-all) | sattamā → sattami (bj: sīmu, machasaṁ, syā, PTS) | sattamī → K -mā. (pts note) | Asaññasattāyatanaṁ → Sdt Gr asaññā-; Kasaññi-, with asañña- in note. (pts note) | + → asaññasattāyatanaṁ neva-saññā nāsaññāyatanam eva dutiyaṁ (pts)
To je sedmo uporište za svest.

Asaññasattāyatanaṁ nevasaññānāsaññāyatanameva dutiyaṁ.
asaññasattāyatanaṁ → asaññisattāyatanaṁ (sya-all) | asaññisattāyatanaṁ → asaññasattāyatananti vā pāṭho (sya-all note)
Osnova bića bez moći opažanja i, druga, osnova ni opažanja ni neopažanja – (to su dve osnove).

Tatrānanda, yāyaṁ paṭhamā viññāṇaṭṭhiti nānattakāyā nānattasaññino, seyyathāpi manussā, ekacce ca devā, ekacce ca vinipātikā.
tatrānanda → tatr ānanda (pts) | nānattakāyā nānattasaññino seyyathāpi → nānatta-kāyā nānatta-saññino seyyathā pi (pts)
Sada, u pogledu tih sedam uporišta za svest i dve osnove,
Yo nu kho, ānanda, tañca pajānāti, tassā ca samudayaṁ pajānāti, tassā ca atthaṅgamaṁ pajānāti, tassā ca assādaṁ pajānāti, tassā ca ādīnavaṁ pajānāti, tassā ca nissaraṇaṁ pajānāti, kallaṁ nu tena tadabhinanditun”ti?
atthaṅgamaṁ → atthagamaṁ (pts) | kho → Sct K omit. (pts note) | tañca → tañ ca (pts) | tadabhinanditunti → tad abhinanditun ti (pts)
ako neko razume prvo uporište za svest, ono bića koja se razlikuju po telu i po opažanju, i ako razume njegov nastanak, prestanak, njegovo zadovoljenje, nedovoljnost i izlaz iz njega, da li mu priliči da traži užitak u njemu?”

“No hetaṁ, bhante” …pe…
pe → Bm pa down to tatr'; Ānanda yam idaṁ (next par.). (pts note) | + → tatrānanda yāyaṁ dutiyā viññāṇaṭṭhiti (bjt) | pe → spelled out in full (bjt) | hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne, poštovani gospodine”…

“tatrānanda, yamidaṁ asaññasattāyatanaṁ.
samatikkamma → Sct Gr -kamā. (pts note) | kho → SS Gr omit. (pts note) | asaññasattāyatanaṁ → Sd asaññi-; St Gr asaññā-. (pts note) | pe → spelled out in full (bjt, th, pts) | asaññasattāyatanaṁ → asaññisattāyatanaṁ (th)
„Ako neko razume preostala uporišta za svest…
Yo nu kho, ānanda, tañca pajānāti, tassa ca samudayaṁ pajānāti, tassa ca atthaṅgamaṁ pajānāti, tassa ca assādaṁ pajānāti, tassa ca ādīnavaṁ pajānāti, tassa ca nissaraṇaṁ pajānāti, kallaṁ nu tena tadabhinanditun”ti?
tassa → tassā (sya-all) | atthaṅgamaṁ → atthagamaṁ (pts) | kho → SS omit. (pts note) | tañca → tañ ca (pts) | tadabhinanditunti → tad abhinanditun ti (pts)
područje bića bez moći opažanja… područje ni opažanja ni neopažanja i ako razume njihov nastanak, prestanak, njihovo zadovoljenje, nedovoljnost i izlaz iz njih, da li mu priliči da traži užitak u njima?”
“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne, poštovani gospodine.”
“Tatrānanda, yamidaṁ nevasaññānāsaññāyatanaṁ.
yamidaṁ → yadidaṁ (bj) | tatrānanda yamidaṁ nevasaññānāsaññāyatanaṁ → tatr ānanda yam idaṁ neva-saññā nāsaññāyatanaṁ (pts)
Yo nu kho, ānanda, tañca pajānāti, tassa ca samudayaṁ pajānāti, tassa ca atthaṅgamaṁ pajānāti, tassa ca assādaṁ pajānāti, tassa ca ādīnavaṁ pajānāti, tassa ca nissaraṇaṁ pajānāti, kallaṁ nu tena tadabhinanditun”ti?
tassa → tassā (sya-all) | atthaṅgamaṁ → atthagamaṁ (pts) | kho → SS K omit. (pts note) | tañca → tañ ca (pts) | tadabhinanditunti → tad abhinanditun ti (pts)
“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → h etaṁ (pts)
„Sigurno da ne, poštovani gospodine.”

“Yato kho, ānanda, bhikkhu imāsañca sattannaṁ viññāṇaṭṭhitīnaṁ imesañca dvinnaṁ āyatanānaṁ samudayañca atthaṅgamañca assādañca ādīnavañca nissaraṇañca yathābhūtaṁ viditvā anupādā vimutto hoti, ayaṁ vuccatānanda, bhikkhu paññāvimutto.
viññāṇaṭṭhitīnaṁ → viññāṇaṭṭhitinaṁ (bj) | vuccatānanda → vuccati ānanda (pts) | Ānanda → Bm K vuccatānanda throughout. (pts note) | imāsañca → imāsañ ca (pts) | imesañca → imesañ ca (pts) | samudayañca atthaṅgamañca assādañca ādīnavañca nissaraṇañca → samudayañ ca atthagamañ ca assādañ ca ādīnavañ ca nissaraṇañ ca (pts) | paññāvimutto → paññā-vimutto (pts)
„Ānanda, kada je monah – pošto je razumeo onako kako zaista jeste nastanak, prestanak, zadovoljenje, nedovoljnost i izlaz u pogledu ovih sedam uporišta za svest i dve osnove – oslobođen ne-prianjanjem, tada se on naziva monahom oslobođenim mudrošću.”

6. Aṭṭhavimokkha6. Osam oslobođenja

Aṭṭha kho ime, ānanda, vimokkhā.
vimokhā → Bm Gr K vimokkhā, and throughout; SS only kh. Cp. xvi. 3, 33. (pts note)
Ānanda, postoji osam oslobođenja.
Katame aṭṭha?Kojih osam?

Rūpī rūpāni passatiNeko ko ima materijalni oblik vidi materijalne oblike. ayaṁ paṭhamo vimokkho.
vimokkho → vimokho (pts)
To je prvo oslobođenje.

Ajjhattaṁ arūpasaññī bahiddhā rūpāni passati,
bahiddhā rūpāni → bahiddhārūpāni (th) | arūpasaññī → arūpa-saññī (pts)
Neko ko ne opaža materijalne oblik interno, vidi materijalne oblike eksterno.
ayaṁ dutiyo vimokkho.
vimokkho → vimokho (pts)
To je drugo oslobođenje.

Subhanteva adhimutto hoti,
subhanteva → subhan t eva (pts)
Neko biva oslobođen zahvaljujući ideji lepoga.
ayaṁ tatiyo vimokkho.
vimokkho → vimokho (pts)
To je treće oslobođenje.

Sabbaso rūpasaññānaṁ samatikkamā paṭighasaññānaṁ atthaṅgamā nānattasaññānaṁ amanasikārā ‘ananto ākāso’ti ākāsānañcāyatanaṁ upasampajja viharati,
samatikkamā → samatikkamma (sya-all) | atthaṅgamā → atthagamā (pts) | samatikkamā → Sc K -kamma; Sdt Childers, M. P. S. p. 30, Bm Gr -kamā (Gr in note -kamma). (pts note) | rūpasaññānaṁ → rūpa-saññānaṁ (pts) | paṭighasaññānaṁ atthaṅgamā nānattasaññānaṁ → paṭigha-saññānaṁ atthagamā nānatta-saññānaṁ (pts) | ākāsoti → ākāso ti (pts)
Kroz potpuno nadilaženje opažanjâ materijalnog oblika, prestanka opažanjâ podražaja, neobraćanje pažnje na opažanja raznolikosti i (kontemplirajući) ’Prostor je beskrajan’, neko stiže i boravi u području beskonačnog prostora.
ayaṁ catuttho vimokkho.
vimokkho → vimokho (pts)
To je četvrto oslobođenje.

Sabbaso ākāsānañcāyatanaṁ samatikkamma ‘anantaṁ viññāṇan’ti viññāṇañcāyatanaṁ upasampajja viharati,
viññāṇanti → viññāṇan ti (pts)
Kroz potpuno nadilaženje područja beskonačnog prostora i (kontemplirajući) ’Svest je bezgranična’, neko stiže i boravi u području bezgranične svesti.
ayaṁ pañcamo vimokkho.
vimokkho → vimokho (pts)
To je peto oslobođenje.

Sabbaso viññāṇañcāyatanaṁ samatikkamma ‘natthi kiñcī’ti ākiñcaññāyatanaṁ upasampajja viharati,
natthi → n atthi (pts)
Kroz potpuno nadilaženje područja bezgranične svesti i (kontemplirajući) ’Ništa ne postoji’, neko stiže i boravi u području ničega.
ayaṁ chaṭṭho vimokkho.
vimokkho → vimokho (pts)
To je šesto oslobođenje.

Sabbaso ākiñcaññāyatanaṁ samatikkamma nevasaññānāsaññāyatanaṁ upasampajja viharati,
nevasaññānāsaññāyatanaṁ → nevasaññā nāsaññāyatanaṁ (th) | nevasaññānāsaññāyatanaṁ → neva-saññā nāsaññāyatanaṁ (pts)
Kroz potpuno nadilaženje područja ničega, neko stiže i boravi u području ni opažanja ni neopažanja.
ayaṁ sattamo vimokkho.
vimokkho → vimokho (pts)
To je sedmo oslobođenje.

Sabbaso nevasaññānāsaññāyatanaṁ samatikkamma saññāvedayitanirodhaṁ upasampajja viharati,
saññāvedayitanirodhaṁ → saññāvedayitaṁ nirodhaṁ (sya-all) | nevasaññānāsaññāyatanaṁ → neva-saññā nāsaññāyatanaṁ (pts) | saññāvedayitanirodhaṁ → saññā-vedayita-nirodhaṁ (pts)
Kroz potpuno nadilaženje područja ni opažanja ni neopažanja, neko stiže i boravi u prestanku opažanja i osećanja.
ayaṁ aṭṭhamo vimokkho.
vimokkho → vimokho (pts)
To je osmo oslobođenje.

Ime kho, ānanda, aṭṭha vimokkhā.
vimokkhā → vimokhā (pts)
To je, Ānanda, osam oslobođenja.

Yato kho, ānanda, bhikkhu ime aṭṭha vimokkhe anulomampi samāpajjati, paṭilomampi samāpajjati, anulomapaṭilomampi samāpajjati, yatthicchakaṁ yadicchakaṁ yāvaticchakaṁ samāpajjatipi vuṭṭhātipi.
yāvad → Bm K yāvat. (pts note) | pi → Sd samāpajjatīpi uṭṭhātīpi; Bm vuṭhāya tiṭhati pi. (pts note) | samāpajjatipi vuṭṭhātipi → samāpajjati pi vuṭṭhāti pi (bjt) | anulomampi → anulomaṁpi (th) | paṭilomampi → paṭilomaṁpi (th) | anulomapaṭilomampi → anulomapaṭilomaṁpi (th) | vimokkhe anulomampi → vimokhe anulomam pi samāpajjati paṭilomam pi (pts) | paṭilomampi → anuloma-paṭilomam pi (pts) | anulomapaṭilomampi → yatth icchakaṁ yad icchakaṁ yāvad icchakaṁ (pts) | yatthicchakaṁ yadicchakaṁ yāvaticchakaṁ samāpajjatipi vuṭṭhātipi → pi vuṭṭhāti pi (pts)
Ānanda, kada monah dostigne ovih osam oslobođenja normalnim redom, obrnutim redom, kao i normalnim i obrnutim redom; kada ih dostigne i izranja iz njih gde god poželi, na koji god način poželi i koliko god dugo da želi;
Āsavānañca khayā anāsavaṁ cetovimuttiṁ paññāvimuttiṁ diṭṭheva dhamme sayaṁ abhiññā sacchikatvā upasampajja viharati, ayaṁ vuccatānanda, bhikkhu ubhatobhāgavimutto.
vuccatānanda → vuccati ānanda (pts) | diṭṭheva → diṭṭhe va (th) | āsavānañca → āsavānañ ca (pts) | paññāvimuttiṁ diṭṭheva → paññā-vimuttiṁ diṭṭhe va (pts) | ubhatobhāgavimutto → ubhatobhāga-vimutto (pts)
kada kroz uklanjanje svih otrova, on ovde i sada dostiže i boravi u potpuno čistom oslobođenju uma, oslobođenju mudrošću, ostvarivši to sam za sebe uz pomoć neposrednog znanja, tada se on naziva monahom oslobođenim na oba načina.
Imāya ca, ānanda, ubhatobhāgavimuttiyā aññā ubhatobhāgavimutti uttaritarā vā paṇītatarā vā natthī”ti.
ubhatobhāgavimuttiyā → ubhato-bhāga-vimuttiyā (pts) | ubhatobhāgavimutti → ubhato-bhāga-vimutti (pts) | natthīti → n atthīti (pts)
I ne postoji, Ānanda, oslobođenje na oba načina više i uzvišenije nego što je to.”

Idamavoca bhagavā.
idamavoca → idam avoca (pts)
Tako reče Blaženi.
Attamano āyasmā ānando bhagavato bhāsitaṁ abhinandīti.Zadovoljan, poštovani Ānanda se obradova rečima Blaženoga.

Mahānidānasuttaṁ niṭṭhitaṁ dutiyaṁ.

Principles · Rationale · Glossary · 6 Pali editions
MP3: Pali


Translations: English · Русский · Deutsch · Српски · ไทย