Find the Truth

In the Pāli Suttas and Vinaya

settings

{{table.suttaCol}} {{table.readCol}} {{table.titleCol}} {{table.wordsCol}} {{table.countCol}} {{table.mrCol}} {{table.linksCol}} {{table.typeCol}} {{table.quoteCol}}
{{table.wordCol}} {{table.textsCol}} {{table.matchesCol}} {{table.linksCol}}

{{results.variantsForLabel}}

Variants 1/2 columns Dictionary Multi-select Compass Help

Note:Translations, dictionaries and commentaries were not made by the Blessed One.Cross-check with Pali in 4 main nikayas.

  • Dīgha Nikāya 22Zbirka dugih govora 22

MahāsatipaṭṭhānasuttaDugi govor o temeljima svesnosti

Evaṁ me sutaṁ—
evaṁ me → evamme (th) | evaṁ → evam (pts)
Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā kurūsu viharati kammāsadhammaṁ nāma kurūnaṁ nigamo.
kammāsadhammaṁ → kammāsadammaṁ (bj, sya-all) | kammāsadhammaṁ → kammāssadhammaṁ (pts)
Jednom je Blaženi boravio među Kuruima, kraj grada po imenu Kammāsadhamma.
Tatra kho bhagavā bhikkhū āmantesi:I tu on ovako reče monasima: “bhikkhavo”ti.
bhikkhavoti → bhikkhavo ti bhadante (pts)
„Monasi.”

“Bhaddante”ti te bhikkhū bhagavato paccassosuṁ.
Bhaddante”ti → bhadanteti (bj, sya-all, km, pts1ed) | Bhaddante’’ti → bhadanteti (cck: sī. syā. pī.) | bhaddanteti → ti (pts)
„Da, poštovani gospodine”, odgovoriše oni.
Bhagavā etadavoca:
etadavoca → etad avoca (pts)
A Blaženi ovako nastavi:

“Ekāyano ayaṁ, bhikkhave, maggo sattānaṁ visuddhiyā, sokaparidevānaṁ samatikkamāya dukkhadomanassānaṁ atthaṅgamāya ñāyassa adhigamāya nibbānassa sacchikiriyāya, yadidaṁ cattāro satipaṭṭhānā.
sokaparidevānaṁ → sokapariddavānaṁ (bj, pts) | atthaṅgamāya → atthagamāya (pts) | + → uddeso (my) | + → uddesa (ms2005) | sokaparidevānaṁ → soka-pariddavānaṁ (pts) | dukkhadomanassānaṁ atthaṅgamāya → dukkha-domanassānaṁ atthagamāya (pts)
„Monasi, postoji direktan put ka pročišćenju bića, ka prevladavanju žalosti i naricanja, ka nestanku bola i tuge, ka izbijanju na pravu stazu, ka dostizanju nibbāne – a taj put su četiri temelja svesnosti.

Katame cattāro?A koja su to četiri temelja? Idha, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati ātāpī sampajāno satimā vineyya loke abhijjhādomanassaṁ,
abhijjhādomanassaṁ → abhijjhā-domanassaṁ (pts)
Tako, monasi, monah boravi kontemplirajući telo kao telo, marljiv, s jasnim razumevanjem i svestan, odloživši sa strane gramzivost i odbojnost prema ovom svetu.
vedanāsu vedanānupassī viharati ātāpī sampajāno satimā vineyya loke abhijjhādomanassaṁ,
abhijjhādomanassaṁ → abhijjhā-domanassaṁ (pts)
Boravi on kontemplirajući osećaje kao osećaje, marljiv, s jasnim razumevanjem i svestan, odloživši sa strane gramzivost i odbojnost prema ovom svetu.
citte cittānupassī viharati ātāpī sampajāno satimā vineyya loke abhijjhādomanassaṁ,
abhijjhādomanassaṁ → abhijjhā-domanassaṁ (pts)
Boravi on kontemplirajući um kao um, marljiv, s jasnim razumevanjem i svestan, odloživši sa strane gramzivost i odbojnost prema ovom svetu.
dhammesu dhammānupassī viharati ātāpī sampajāno satimā vineyya loke abhijjhādomanassaṁ.
abhijjhādomanassaṁ → abhijjhā-domanassaṁ (pts)
Boravi on kontemplirajući objekte uma kao objekte uma, marljiv, s jasnim razumevanjem i svestan, odloživši sa strane gramzivost i odbojnost prema ovom svetu.

Uddeso niṭṭhito.
uddeso niṭṭhito → uddesavārakathā niṭṭhitā (th)

1. Kāyānupassanā1. Kontemplacija tela

1.1. Kāyānupassanāānāpānapabba1.1. Svesnost daha

Kathañca pana, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati?
pana → (bj, sya-all) | kathañca pana → kathañ ca (pts)
A kako to, monasi, monah boravi kontemplirajući telo kao telo?

Idha, bhikkhave, bhikkhu araññagato vā rukkhamūlagato vā suññāgāragato vā nisīdati pallaṅkaṁ ābhujitvā ujuṁ kāyaṁ paṇidhāya parimukhaṁ satiṁ upaṭṭhapetvā.
araññagato → arañña-gato (pts) | rukkhamūlagato → rukkha-mūlagato (pts) | suññāgāragato → suññāgāra-gato (pts)
Tako što ode u šumu, do podnožja nekog drveta ili do prazne kolibe; seda nogu ukrštenih, tela uspravnog i ustali svesnost pred sobom.
So satova assasati, satova passasati.
satova → sato va (th, pts) | satova → sato (th, pts)
Neprekidno svestan, udiše i, neprekidno svestan, izdiše.

Dīghaṁ vā assasanto ‘dīghaṁ assasāmī’ti pajānāti, dīghaṁ vā passasanto ‘dīghaṁ passasāmī’ti pajānāti.Udišući dugi dah, zna: ‘Sada udišem dugi dah’ ili, izdišući dugi dah, zna: ‘Sada izdišem dugi dah.’

Rassaṁ vā assasanto ‘rassaṁ assasāmī’ti pajānāti, rassaṁ vā passasanto ‘rassaṁ passasāmī’ti pajānāti.Udišući kratak dah, zna: ‘Sada udišem kratak dah’ ili, izdišući kratak dah, zna: ‘Sada izdišem kratak dah.’

‘Sabbakāyapaṭisaṁvedī assasissāmī’ti sikkhati, ‘sabbakāyapaṭisaṁvedī passasissāmī’ti sikkhati.
sabbakāyapaṭisaṁvedī → sabbakāyapaṭisaṁvedi (pts) | sabbakāyapaṭisaṁvedī → sabba-kāya-paṭisaṁvedi (pts) | sabbakāyapaṭisaṁvedī → sabba-kāya-paṭisaṁvedī (pts)
Ovako sebe vežba: ’Osećajući čitavo telo, udisaću’; ovako sebe vežba: ’Osećajući čitavo telo, izdisaću.’

‘Passambhayaṁ kāyasaṅkhāraṁ assasissāmī’ti sikkhati, ‘passambhayaṁ kāyasaṅkhāraṁ passasissāmī’ti sikkhati.
kāyasaṅkhāraṁ → kāya-saṁkhāraṁ (pts)
Ovako sebe vežba: ‘Smirujući telesni sklop, udisaću’; ovako sebe vežba: ‘Smirujući telesni sklop, izdisaću.’

Seyyathāpi, bhikkhave, dakkho bhamakāro vā bhamakārantevāsī vā dīghaṁ vā añchanto ‘dīghaṁ añchāmī’ti pajānāti, rassaṁ vā añchanto ‘rassaṁ añchāmī’ti pajānāti;
añchanto → añjantotipi acchantotipi pāṭho (sya-all note) | seyyathāpi → seyyathā pi (pts)
Kao što vešti stolar ili njegov pomoćnik, kad pravi dugi okret, zna: ’Sad pravim dugi okret’ ili kad pravi kratki okret, zna: ’Sad pravim kratki okret’,
evameva kho, bhikkhave, bhikkhu dīghaṁ vā assasanto ‘dīghaṁ assasāmī’ti pajānāti, dīghaṁ vā passasanto ‘dīghaṁ passasāmī’ti pajānāti, rassaṁ vā assasanto ‘rassaṁ assasāmī’ti pajānāti, rassaṁ vā passasanto ‘rassaṁ passasāmī’ti pajānāti.
evameva → evam eva (pts)
tako i monah udišući dugi dah zna: ’Sada udišem dugi dah’ ili, izdišući dugi dah, zna: ’Sada izdišem dugi dah’; udišući kratak dah, zna: ’Sada udišem kratak dah’ ili, izdišući kratak dah, zna: ’Sada izdišem kratak dah.’
‘Sabbakāyapaṭisaṁvedī assasissāmī’ti sikkhati, ‘sabbakāyapaṭisaṁvedī passasissāmī’ti sikkhati, ‘passambhayaṁ kāyasaṅkhāraṁ assasissāmī’ti sikkhati, ‘passambhayaṁ kāyasaṅkhāraṁ passasissāmī’ti sikkhati.
sikkhati → sikkati (pts) | sabbakāyapaṭisaṁvedī → sabbakāya-paṭisaṁvedī (pts) | kāyasaṅkhāraṁ → kāya-saṁkhāraṁ (pts)
Ovako sebe vežba: ‘Osećajući čitavo telo, udisaću’; ovako sebe vežba: ‘Osećajući čitavo telo, izdisaću.’ Ovako sebe vežba: ‘Smirujući telesni sklop, udisaću’; ovako sebe vežba: ‘Smirujući telesni sklop, izdisaću.’

Iti ajjhattaṁ vā kāye kāyānupassī viharati, bahiddhā vā kāye kāyānupassī viharati, ajjhattabahiddhā vā kāye kāyānupassī viharati.
ajjhattabahiddhā → ajjhatta-bahiddhā (pts)
Tako monah boravi kontemplirajući telo kao telo unutar, kontemplirajući telo kao telo izvan ili kontemplirajući telo kao telo i unutar i izvan.
Samudayadhammānupassī vā kāyasmiṁ viharati, vayadhammānupassī vā kāyasmiṁ viharati, samudayavayadhammānupassī vā kāyasmiṁ viharati.
samudayadhammānupassī → samudaya-dhammānupassī (pts) | vayadhammānupassī → vaya-dhammānupassī (pts) | samudayavayadhammānupassī → samudaya-vaya-dhammānupassī (pts)
Ili boravi kontemplirajući u telu njegovu prirodu nastanka, boravi kontemplirajući u telu njegovu prirodu nestanka, boravi kontemplirajući u telu njegovu prirodu nastanka i nestanka.
‘Atthi kāyo’ti vā panassa sati paccupaṭṭhitā hoti yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya anissito ca viharati, na ca kiñci loke upādiyati.
paṭissatimattāya → patissatimattāya (bj, pts) | kāyoti → kāyo ti (pts) | panassa → pan assa (pts) | yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya → yāvad eva ñāṇa-mattāya patissati-mattāya (pts)
Ili je svesnost činjenice ’postoji telo’ u njemu uspostavljena u meri neophodnoj za čisto znanje i neprekinutu pažnju. Nezavisan, boravi on ne vezujući se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati.
Evampi kho → evampi (sya-all, km, pts1ed) | evampi kho → evam pi (pts) | kho → evampi (cck: sī. syā. pī.)
Ovako monah boravi kontemplirajući telo kao telo.

Ānāpānapabbaṁ niṭṭhitaṁ.

1.2. Kāyānupassanāiriyāpathapabba1.2. Četiri položaja tela

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu gacchanto vā ‘gacchāmī’ti pajānāti, ṭhito vā ‘ṭhitomhī’ti pajānāti, nisinno vā ‘nisinnomhī’ti pajānāti, sayāno vā ‘sayānomhī’ti pajānāti,
caparaṁ → ca paraṁ (pts) | ṭhitomhīti → ṭhito mhīti (pts) | nisinnomhīti → nisinno mhīti (pts) | sayānomhīti → sayāno mhīti (pts)
Dalje, monasi, kada hoda, monah razume: ’Ja hodam’; kada stoji, on razume: ’Ja stojim’; kada sedi, on razume: ’Ja sedim’; kad leži, on razume: ’Ja ležim’;
yathā yathā vā panassa kāyo paṇihito hoti tathā tathā naṁ pajānāti.
naṁ pajānāti → nampajānāti (th) | panassa → pan assa (pts)
razume i svaki drugi položaj u kojem je njegovo telo.

Iti ajjhattaṁ vā kāye kāyānupassī viharati, bahiddhā vā kāye kāyānupassī viharati, ajjhattabahiddhā vā kāye kāyānupassī viharati.
ajjhattabahiddhā → ajjhatta-bahiddhā (pts)
Tako monah boravi kontemplirajući telo kao telo unutar, kontemplirajući telo kao telo izvan ili kontemplirajući telo kao telo i unutar i izvan.
Samudayadhammānupassī vā kāyasmiṁ viharati, vayadhammānupassī vā kāyasmiṁ viharati, samudayavayadhammānupassī vā kāyasmiṁ viharati.
samudayadhammānupassī → samudaya-dhammānupassī (pts) | vayadhammānupassī → vaya-dhammānupassī (pts) | samudayavayadhammānupassī → samudaya-vaya-dhammānupassī (pts)
Ili boravi kontemplirajući u telu njegovu prirodu nastanka, boravi kontemplirajući u telu njegovu prirodu nestanka, boravi kontemplirajući u telu njegovu prirodu nastanka i nestanka.
‘Atthi kāyo’ti vā panassa sati paccupaṭṭhitā hoti yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya anissito ca viharati, na ca kiñci loke upādiyati.
paṭissatimattāya → patissatimattāya (bj, pts) | kāyoti → kāyo ti (pts) | panassa → pan assa (pts) | yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya → yāvad eva ñāṇa-mattāya patissati-mattāya (pts)
Ili je svesnost činjenice ’postoji telo’ u njemu uspostavljena u meri neophodnoj za čisto znanje i neprekinutu pažnju. Nezavisan, boravi on ne vezujući se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati.
kho → (sya-all) | evampi kho → evam pi (pts)
Ovako takođe monah boravi kontemplirajući telo kao telo.

Iriyāpathapabbaṁ niṭṭhitaṁ.

1.3. Kāyānupassanāsampajānapabba1.3. Jasno razumevanje

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu abhikkante paṭikkante sampajānakārī hoti, ālokite vilokite sampajānakārī hoti, samiñjite pasārite sampajānakārī hoti, saṅghāṭipattacīvaradhāraṇe sampajānakārī hoti, asite pīte khāyite sāyite sampajānakārī hoti, uccārapassāvakamme sampajānakārī hoti, gate ṭhite nisinne sutte jāgarite bhāsite tuṇhībhāve sampajānakārī hoti.
samiñjite → sammiñjite (th, pts) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | sampajānakārī → sampajāna-kārī (pts) | saṅghāṭipattacīvaradhāraṇe sampajānakārī → saṅghāṭi-patta-cīvara-dhāraṇe sampajāna-kārī (pts) | uccārapassāvakamme sampajānakārī → uccāra-passāvakamme sampajāna-kārī (pts) | tuṇhībhāve sampajānakārī → tuṇhī-bhāve sampajāna-kārī (pts)
Dalje, monasi, kad odlazi i dolazi, monah postupa sa jasnim razumevanjem; kad gleda pravo i kad gleda u stranu, postupa s jasnim razumevanjem; kad savija i kad pruža svoje udove, postupa s jasnim razumevanjem; kad oblači donji ogrtač, kad nosi spoljašnji ogrtač i zdelu za prošenje hrane, postupa s jasnim razumevanjem; kad jede, pije, žvaće i guta hranu, postupa s jasnim razumevanjem; kad obavlja veliku i malu nuždu, postupa s jasnim razumevanjem; kad hoda, stoji, sedi, leže i ustaje, govori i ćuti, postupa s jasnim razumevanjem.

Iti ajjhattaṁ vā …pe…
pe → spelled out in full (bjt)

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati.
kho → (sya-all) | evampi kho → evam pi (pts)
Ovako, takođe, monah boravi kontemplirajući telo kao telo.

Sampajānapabbaṁ niṭṭhitaṁ.
sampajānapabbaṁ → sampajaññapabbaṁ (bjt, th)

1.4. Kāyānupassanāpaṭikūlamanasikārapabba1.4. Odbojnost delova tela

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu imameva kāyaṁ uddhaṁ pādatalā adho kesamatthakā tacapariyantaṁ pūraṁ nānappakārassa asucino paccavekkhati:
pūraṁ nānappakārassa → pūrannānappakārassa (th) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | imameva → imam eva (pts) | kesamatthakā tacapariyantaṁ → kesa-matthakā taca-pariyantaṁ (pts)
Dalje, monasi, monah razmatra upravo ovo telo, od peta nagore i od temena nadole, zatvoreno u kožu i prepuno nečistoće, ovako:
‘atthi imasmiṁ kāye kesā lomā nakhā dantā taco, maṁsaṁ nhāru aṭṭhi aṭṭhimiñjaṁ vakkaṁ, hadayaṁ yakanaṁ kilomakaṁ pihakaṁ papphāsaṁ, antaṁ antaguṇaṁ udariyaṁ karīsaṁ, pittaṁ semhaṁ pubbo lohitaṁ sedo medo, assu vasā kheḷo siṅghāṇikā lasikā muttan’ti.
udariyaṁ karīsaṁ → karīsaṁ matthaluṅgaṁ (mr) | nhāru → nahāru (bj) | aṭṭhimiñjaṁ → aṭṭhimiñjā (bj) | nhāru aṭṭhi → nahārū aṭṭhī (sya-all) | nhāru aṭṭhi aṭṭhimiñjaṁ → nahārū aṭṭhī aṭṭhimiñjā (pts) | karīsaṁ → karīsaṁ matthaluṅgaṁ (cck: ka.) | nhāru aṭṭhi aṭṭhimiñjaṁ → nahārū aṭṭhī aṭṭhi-miñjā (pts) | antaguṇaṁ → anta-guṇaṁ (pts) | muttanti → muttan ti (pts)
’Ovo je telo načinjeno od kose, malja, noktiju, zuba, kože, mišića, tetiva, kostiju, koštane srži, bubrega, srca, jetre, dijafragme, slezine, pluća, debelog creva, tankog creva, želuca i njegovog sadržaja, izmeta, žuči, sluzi, gnoja, krvi, znoja, sala, suza, masnoće, pljuvačke, slina, tečnosti u zglobovima i mokraće.’

Seyyathāpi, bhikkhave, ubhatomukhā putoḷi pūrā nānāvihitassa dhaññassa, seyyathidaṁ—sālīnaṁ vīhīnaṁ muggānaṁ māsānaṁ tilānaṁ taṇḍulānaṁ. Tamenaṁ cakkhumā puriso muñcitvā paccavekkheyya: ‘ime sālī, ime vīhī ime muggā ime māsā ime tilā ime taṇḍulā’ti.
putoḷi → mūtoḷī (sya-all, km); mutoli (pts1ed) | ubhatomukhā putoḷi → ubhato mukhā puṭoḷī (bj) | vīhīnaṁ → vihīnaṁ (bj) | putoḷi → mutoli (pts) | puṭoḷī → pūtolī (bj: machasaṁ) | putoḷi → mūtoḷī (cck: syā.); mutoli (cck: pī.) | mūtoḷī → pūtoḷītipi pāṭho (sya-all note) | seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th, pts) | seyyathāpi → seyyathā pi (pts) | ubhatomukhā putoḷi → ubhato-mukhā mutoli (pts) | nānāvihitassa → nānā-vihitassa (pts) | tamenaṁ → tam enaṁ (pts) | taṇḍulāti → taṇḍulā ti (pts)
Baš kao da je reč o vreći punoj raznog zrnevlja kao što su zob, pirinač, grašak, susam, žito, te čovek dobrog vida, odvezavši je, prebira po njoj: ’Ovo je zob, ovo je pirinač, ovo je grašak, ovo je susam, ovo je žito.’

Evameva kho, bhikkhave, bhikkhu imameva kāyaṁ uddhaṁ pādatalā adho kesamatthakā tacapariyantaṁ pūraṁ nānappakārassa asucino paccavekkhati:
pūraṁ nānappakārassa → pūrannānappakārassa (th) | evameva → evam eva (pts) | imameva → imam eva (pts) | kesamatthakā tacapariyantaṁ → kesa-matthakā taca-pariyantaṁ (pts)
Isto tako, monah razmatra upravo ovo telo… zatvoreno u kožu i prepuno nečistoće, ovako:
‘atthi imasmiṁ kāye kesā lomā …pe… muttan’ti.
pe → spelled out in full (bjt)
’Ovo je telo načinjeno od kose… i mokraće.’

Iti ajjhattaṁ vā …pe…
pe → spelled out in full (bjt)
Tako monah boravi kontemplirajući telo kao telo unutar, izvan ili i unutar i izvan… Nezavisan, boravi on i ne vezuje se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati.
kho → (sya-all) | evampi kho → evam pi (pts)
Ovako takođe monah boravi kontemplirajući telo kao telo.

Paṭikūlamanasikārapabbaṁ niṭṭhitaṁ.
paṭikūlamanasikārapabbaṁ → paṭikkūlamanasikārapabbaṁ (bjt)

1.5. Kāyānupassanādhātumanasikārapabba1.5. Elementi

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu imameva kāyaṁ yathāṭhitaṁ yathāpaṇihitaṁ dhātuso paccavekkhati:
caparaṁ → ca paraṁ (pts) | imameva → imam eva (pts) | yathāṭhitaṁ yathāpaṇihitaṁ → yathā-ṭhitaṁ yathā-paṇihitaṁ (pts)
Dalje, monasi, monah razmatra upravo ovo telo, u kakvom godono bilo položaju, kroz njegove primarne elemente:
‘atthi imasmiṁ kāye pathavīdhātu āpodhātu tejodhātu vāyodhātū’ti.
pathavīdhātu → paṭhavīdhātu (sya-all) | vāyodhātūti → vāyodhātū ti (bjt)
’U ovom telu su element zemlje, element vode, element vatre i element vazduha.’

Seyyathāpi, bhikkhave, dakkho goghātako vā goghātakantevāsī vā gāviṁ vadhitvā catumahāpathe bilaso vibhajitvā nisinno assa;
catumahāpathe bilaso vibhajitvā → cātummahāpathe vilaso paṭivibhajitvā (sya-all)
Kao što vešti mesar ili njegov pomoćnik, pošto je zaklao kravu i isekao je, iznosi meso na prodaju na raskrsnici četiri glavna puta,
evameva kho, bhikkhave, bhikkhu imameva kāyaṁ yathāṭhitaṁ yathāpaṇihitaṁ dhātuso paccavekkhati:
evameva → evam eva (pts) | imameva → imam eva (pts) | yathāṭhitaṁ yathāpaṇihitaṁ → yathā ṭhitaṁ yathā-paṇihitaṁ (pts)
isto tako monah razmatra upravo ovo telo, u kakvom god ono bilo položaju, kroz njegove primarne elemente:
‘atthi imasmiṁ kāye pathavīdhātu āpodhātu tejodhātu vāyodhātū’ti.
pathavīdhātu → paṭhavīdhātu (sya-all) | pathavīdhātu → paṭhavī-dhātu (pts) | tejodhātu vāyodhātūti → tejo-dhātu vāyo-dhātūti (pts)
’U ovom telu su element zemlje, element vode, element vatre i element vazduha.’

Iti ajjhattaṁ vā kāye kāyānupassī viharati …pe…
kāye kāyānupassī viharati → (sya-all) | pe → spelled out in full (bjt)
Tako monah boravi kontemplirajući telo kao telo unutar, izvan ili i unutar i izvan… Nezavisan, boravi on i ne vezuje se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati.
evampi kho → evam pi (pts)
Ovako takođe monah boravi kontemplirajući telo kao telo.

Dhātumanasikārapabbaṁ niṭṭhitaṁ.

1.6. Kāyānupassanānavasivathikapabba1.6. Devet kontemplacija na groblju

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu seyyathāpi passeyya sarīraṁ sivathikāya chaḍḍitaṁ ekāhamataṁ vā dvīhamataṁ vā tīhamataṁ vā uddhumātakaṁ vinīlakaṁ vipubbakajātaṁ.
sivathikāya → sīvathikāya (sya-all) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | seyyathāpi → seyyathā pi (pts) | vipubbakajātaṁ → vipubbaka-jātaṁ (pts)
Dalje, monasi, kao kad bi gledao telo bačeno na mesto za spaljivanje jedan dan posle smrti, dva dana posle smrti ili tri dana posle smrti, naduto i pomodrelo, iz kojeg curi gnoj, bačeno na mesto za spaljivanje,
So imameva kāyaṁ upasaṁharati:
imameva → imam eva (pts)
monah tada isto ovo telo upoređuje s njim ovako:
‘ayampi kho kāyo evaṁdhammo evaṁbhāvī evaṁanatīto’ti.
evaṁanatītoti → etaṁ anatītoti (bjt) | ayampi → ayam pi (pts) | evaṁdhammo evaṁbhāvī evaṁanatītoti → evaṁ-dhammo evaṁ-bhāvī etaṁ anatīto ti (pts)
’I ovo telo je isto po svojoj prirodi, postaće isto ovakvo i tome ne može umaći.’
Iti ajjhattaṁ vā …pe…
pe → spelled out in full (bjt)
Tako monah boravi kontemplirajući telo kao telo unutar, izvan ili i unutar i izvan… Nezavisan, boravi on i ne vezuje se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati.
evampi kho → evam pi (pts)
Ovako takođe monah boravi kontemplirajući telo kao telo.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu seyyathāpi passeyya sarīraṁ sivathikāya chaḍḍitaṁ kākehi vā khajjamānaṁ kulalehi vā khajjamānaṁ gijjhehi vā khajjamānaṁ kaṅkehi vā khajjamānaṁ sunakhehi vā khajjamānaṁ byagghehi vā khajjamānaṁ dīpīhi vā khajjamānaṁ siṅgālehi vā khajjamānaṁ vividhehi vā pāṇakajātehi khajjamānaṁ.
kaṅkehi vā khajjamānaṁ sunakhehi vā khajjamānaṁ byagghehi vā khajjamānaṁ dīpīhi vā khajjamānaṁ siṅgālehi vā khajjamānaṁ → suvānehi vā khajjamānaṁ sigālehi vā khajjamānaṁ (si, sya-all, km), supāṇehi vā khajjamānaṁ sigālehi vā khajjamānaṁ (pts1ed) | sivathikāya → sīvathikāya (sya-all) | kaṅkehi → suvānehi (sya-all) | vā → gijjhehi vā khajjamānaṁ, suvānehi vā khajjamānaṁ, sigālehi vā khajjamānaṁ, (cck: syā. pī.) | + → paṭhamaṁ sīvathikaṁ (bjt) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | seyyathāpi → seyyathā pi (pts) | pāṇakajātehi → pāṇaka-jātehi (pts)
Dalje, monasi, kao kad bi gledao telo bačeno na mesto za spaljivanje, koje su raskomadali vrane, jastrebovi, lešinari, divlji psi, šakali ili različite vrste crva,
So imameva kāyaṁ upasaṁharati:
imameva → imam eva (pts)
monah tada isto ovo telo upoređuje s njim ovako:
‘ayampi kho kāyo evaṁdhammo evaṁbhāvī evaṁanatīto’ti.
evaṁanatītoti → etaṁ anatīto ti (bjt) | ayampi → ayam pi (pts) | evaṁbhāvī evaṁanatītoti → evaṁ-bhāvī etaṁ anatīto ti (pts)
’I ovo telo je isto po svojoj prirodi, postaće isto ovakvo i tome ne može umaći.’
Iti ajjhattaṁ vā …pe…
pe → spelled out in full (bjt)
Tako monah boravi kontemplirajući telo kao telo unutar, izvan ili i unutar i izvan… Nezavisan, boravi on i ne vezuje se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati.
kho → (sya-all) | evampi kho → evam pi (pts)
Ovako takođe monah boravi kontemplirajući telo kao telo.

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu seyyathāpi passeyya sarīraṁ sivathikāya chaḍḍitaṁ aṭṭhikasaṅkhalikaṁ samaṁsalohitaṁ nhārusambandhaṁ …pe…
sivathikāya → sīvathikāya (sya-all) | aṭṭhikasaṅkhalikaṁ → aṭṭhisaṅkhalikaṁ (sya-all) | nhārusambandhaṁ → nahārusambandhaṁ (sya-all) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | seyyathāpi → seyyathā pi (pts) | aṭṭhikasaṅkhalikaṁ samaṁsalohitaṁ nhārusambandhaṁ → aṭṭhi-saṅkhalikaṁ sa-maṁsa-lohitaṁ nahāru sambandhaṁ (pts)
Dalje, monasi, kao kad bi gledao telo bačeno na mesto za spaljivanje, od kojeg je ostao jedino kostur i tek ponegde malo mesa i mrlje krvi na njemu, a na okupu ga još drže samo tetive…

Aṭṭhikasaṅkhalikaṁ nimaṁsalohitamakkhitaṁ nhārusambandhaṁ …pe…
aṭṭhikasaṅkhalikaṁ nimaṁsalohitamakkhitaṁ nhārusambandhaṁ → aṭṭhisaṅkhalikaṁ nimmaṁsalohitamakkhitaṁ nahārusambandhaṁ (sya-all)
jedino kostur i ponegde mrlje krvi na njemu, a na okupu ga još drže samo tetive…

Aṭṭhikasaṅkhalikaṁ apagatamaṁsalohitaṁ nhārusambandhaṁ …pe…
aṭṭhikasaṅkhalikaṁ → aṭṭhisaṅkhalikaṁ (sya-all) | nhārusambandhaṁ → nahārusambandhaṁ (sya-all)
jedino kostur, bez mesa i krvi na njemu, a na okupu ga još drže samo tetive…

Aṭṭhikāni apagatasambandhāni disā vidisā vikkhittāni, aññena hatthaṭṭhikaṁ aññena pādaṭṭhikaṁ aññena gopphakaṭṭhikaṁ aññena jaṅghaṭṭhikaṁ aññena ūruṭṭhikaṁ aññena kaṭiṭṭhikaṁ aññena phāsukaṭṭhikaṁ aññena piṭṭhiṭṭhikaṁ aññena khandhaṭṭhikaṁ aññena gīvaṭṭhikaṁ aññena hanukaṭṭhikaṁ aññena dantaṭṭhikaṁ aññena sīsakaṭāhaṁ.
aññena kaṭiṭṭhikaṁ aññena phāsukaṭṭhikaṁ aññena piṭṭhiṭṭhikaṁ aññena khandhaṭṭhikaṁ aññena gīvaṭṭhikaṁ aññena hanukaṭṭhikaṁ → aññena kaṭaṭṭhikaṁ aññena piṭṭhaṭṭhikaṁ aññena kaṇḍakaṭṭhikaṁ aññena phāsukaṭṭhikaṁ aññena uraṭṭhikaṁ aññena aṁsaṭṭhikaṁ aññena bāhuṭṭhikaṁ (sya-all, km) | aññena kaṭiṭṭhikaṁ → aññena piṭṭhiṭṭhikaṁ aññena kaṭaṭṭhikaṁ aññena khandhaṭṭhikaṁ aññena gīvaṭṭhikaṁ (si) | apagatasambandhāni disā vidisā vikkhittāni → apagatanahārusambandhāni disāvidisāvikkhittāni (sya-all) | gopphakaṭṭhikaṁ aññena → (sya-all) | piṭṭhiṭṭhikaṁ → uraṭṭhikaṁ (sya-all) | khandhaṭṭhikaṁ → aṁsaṭṭhikaṁ aññena bāhuṭṭhikaṁ (sya-all) | apagatasambandhāni → apagatanhārusambandhāni (cck: syā.) | gopphakaṭṭhikaṁ → ‘‘aññena gopphakaṭṭhika’’nti idaṁ sī. syā. pī. potthakesu natthi (cck note) | kaṭiṭṭhikaṁ → aññena kaṭaṭṭhikaṁ aññena piṭṭhaṭṭhikaṁ aññena kaṇḍakaṭṭhikaṁ aññena phāsukaṭṭhikaṁ aññena uraṭṭhikaṁ aññena aṁsaṭṭhikaṁ aññena bāhuṭṭhikaṁ (cck: syā.) | khandhaṭṭhikaṁ → aññena kaṭaṭṭhikaṁ aññena piṭṭhaṭṭhikaṁ aññena kaṇḍakaṭṭhikaṁ aññena phāsukaṭṭhikaṁ aññena uraṭṭhikaṁ aññena aṁsaṭṭhikaṁ aññena bāhuṭṭhikaṁ (cck: syā.) | apagatanahārusambandhāni → apakatasambandhāni. imasmiñca pabbe hatthaṭṭhikaṁ pādaṭṭhikaṁ jaṅghaṭṭhikaṁ uraṭṭhikaṁ kaṭaṭṭhikaṁ piṭṭhikaṇṭakanti evaṁ pāṭhakkamo dissati (sya-all: sī.) | disā vidisā → disāvidisāsu (bjt) | gopphakaṭṭhikaṁ → gopphaṭṭhikaṁ (bjt) | kaṭiṭṭhikaṁ → kaṭaṭṭhikaṁ aññena piṭṭhaṭṭhikaṁ aññena kaṇṭakaṭṭhikaṁ (th)
razbacane kosti na sve strane – ovde kosti ruke, onde kosti stopala, potkolenice, butne kosti, karlica, kičma, lobanja… jedino kosti razbacane svuda unaokolo, ovde kost ruke, tamo kost noge, ovde potkolenica, tamo butna kost, ovde karlica, tamo kičma, ovde rebro, tamo grudna kost, ovde podlaktica, tamo nadlaktica, ovde vrat, tamo vilica, ovde zubi, tamo lobanja…
So imameva kāyaṁ upasaṁharati:
imameva → imam eva (pts)
‘ayampi kho kāyo evaṁdhammo evaṁbhāvī evaṁanatīto’ti.
evaṁbhāvī evaṁanatītoti → evambhāvī etaṁ anatītoti (bjt) | ayampi → ayam pi (pts) | evaṁbhāvī evaṁanatītoti → evaṁ-bhāvī etaṁ anatīto ti (pts)
Iti ajjhattaṁ vā …pe…
+ → kāye kāyānupassī (bjt) | pe → spelled out in full (th)
viharati.
pe → spelled out in full (bjt)

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu seyyathāpi passeyya sarīraṁ sivathikāya chaḍḍitaṁ aṭṭhikāni setāni saṅkhavaṇṇapaṭibhāgāni …pe…
sivathikāya → sīvathikāya (sya-all) | saṅkhavaṇṇapaṭibhāgāni → saṅkhavaṇṇasannibhāni (sya-all) | saṅkhavaṇṇasannibhāni → saṅkhavaṇṇūpanibhāni. a. saṅkhavaṇṇapaṭibhāgāni (sya-all: sī.) | pe → spelled out in full (bjt) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | seyyathāpi → seyyathā pi (pts) | saṅkhavaṇṇapaṭibhāgāni → saṅkha-vaṇṇūpanibhāni (pts)
Dalje, monasi, kao kad bi gledao telo bačeno na mesto za spaljivanje, od kojeg su ostale jedino izbledele kosti, bele poput školjke…

Aṭṭhikāni puñjakitāni terovassikāni …pe…
puñjakitāni → puñjikatāni (bjt) | pe → spelled out in full (bjt)
gomila kostiju stara više od godinu dana…

Aṭṭhikāni pūtīni cuṇṇakajātāni.
cuṇṇakajātāni → cuṇṇaka-jātāni (pts)
kosti koje trunu i pretvaraju se u prašinu,
So imameva kāyaṁ upasaṁharati:
imameva → imam eva (pts)
monah tada isto ovo telo upoređuje s njim ovako:
‘ayampi kho kāyo evaṁdhammo evaṁbhāvī evaṁanatīto’ti.
evaṁbhāvī evaṁanatītoti → evambhāvī etaṁ anatītoti (bjt) | ayampi → ayam pi (pts) | evaṁdhammo evaṁbhāvī evaṁanatītoti → evaṁ-dhammo evaṁ-bhāvī etaṁ anatīto ti (pts)
’I ovo telo je isto po svojoj prirodi, postaće isto ovakvo i tome ne može umaći.’
Iti ajjhattaṁ vā kāye kāyānupassī viharati, bahiddhā vā kāye kāyānupassī viharati, ajjhattabahiddhā vā kāye kāyānupassī viharati.
ajjhattabahiddhā → ajjhatta-bahiddhā (pts)
Tako monah boravi kontemplirajući telo kao telo unutar, kontemplirajući telo kao telo izvan ili kontemplirajući telo kao telo i unutar i izvan.
Samudayadhammānupassī vā kāyasmiṁ viharati, vayadhammānupassī vā kāyasmiṁ viharati, samudayavayadhammānupassī vā kāyasmiṁ viharati.
samudayadhammānupassī → samudaya-dhammānupassī (pts) | vayadhammānupassī → vaya-dhammānupassī (pts) | samudayavayadhammānupassī → samudaya-vaya-dhammānupassī (pts)
Ili boravi kontemplirajući u telu njegovu prirodu nastanka, boravi kontemplirajući u telu njegovu prirodu nestanka, boravi kontemplirajući u telu njegovu prirodu nastanka i nestanka.
‘Atthi kāyo’ti vā panassa sati paccupaṭṭhitā hoti yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya anissito ca viharati, na ca kiñci loke upādiyati.
paṭissatimattāya → patissatimattāya (bj, pts) | kāyoti → kāyo ti (pts) | panassa → pan assa (pts) | yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya → yāvad eva ñāṇa-mattāya patissati-mattāya (pts) | upādiyati → upādayati (pts)
Ili je svesnost činjenice ’postoji telo’ u njemu uspostavljena u meri neophodnoj za čisto znanje i neprekinutu pažnju. Nezavisan, boravi on ne vezujući se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati.
evampi → evaṁ (pts)
Ovako takođe monah boravi kontemplirajući telo kao telo.

Navasivathikapabbaṁ niṭṭhitaṁ.
navasivathikapabbaṁ niṭṭhitaṁ → navamaṁ sīvathikaṁ (bjt) | navasivathikapabbaṁ → navasīvathikāpabbaṁ (th)

Cuddasa kāyānupassanā niṭṭhitā.
cuddasa → (sya-all)

2. Vedanānupassanā2. Kontemplacija osećaja

Kathañca pana, bhikkhave, bhikkhu vedanāsu vedanānupassī viharati?
pana → (bj, sya-all) | kathañca pana → kathañ ca (pts)
A kako to, monasi, monah boravi kontemplirajući osećaje kao osećaje?

Idha, bhikkhave, bhikkhu sukhaṁ vā vedanaṁ vedayamāno ‘sukhaṁ vedanaṁ vedayāmī’ti pajānāti.
vā → (bj, pts) | vedayamāno → vediyamāno (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmī ti (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmīti (pts)
Kad oseti prijatan osećaj, monah zna: ’Osećam prijatan osećaj’;

Dukkhaṁ vā vedanaṁ vedayamāno ‘dukkhaṁ vedanaṁ vedayāmī’ti pajānāti.
vedayamāno → vediyamāno (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmī ti (bj, pts) | vā → (pts) | vedayāmīti → vediyāmīti (pts)
kad oseti bolan osećaj, on zna: ’Osećam bolan osećaj’;

Adukkhamasukhaṁ vā vedanaṁ vedayamāno ‘adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedayāmī’ti pajānāti.
vedayamāno → vediyamāno (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmī ti (bj, pts) | vā → (pts)
kad oseti ni bolan ni prijatan osećaj, on zna: ’Osećam ni bolan ni prijatan osećaj.’

Sāmisaṁ vā sukhaṁ vedanaṁ vedayamāno ‘sāmisaṁ sukhaṁ vedanaṁ vedayāmī’ti pajānāti.
vedayamāno → vediyamāno (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmī ti (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmīti (pts)
Kad oseti profani prijatan osećaj, on zna: ’Osećam profani prijatan osećaj’;

Nirāmisaṁ vā sukhaṁ vedanaṁ vedayamāno ‘nirāmisaṁ sukhaṁ vedanaṁ vedayāmī’ti pajānāti.
vedayamāno → vediyamāno (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmī ti (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmīti (pts)
kad oseti transcendentan prijatan osećaj, on zna: ’Osećam transcendentan prijatan osećaj’;

Sāmisaṁ vā dukkhaṁ vedanaṁ vedayamāno ‘sāmisaṁ dukkhaṁ vedanaṁ vedayāmī’ti pajānāti.
vedayamāno → vediyamāno (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmī ti (bj); vediyānīti (pts)
kad oseti profani bolan osećaj, on zna: ’Osećam profani bolan osećaj’;

Nirāmisaṁ vā dukkhaṁ vedanaṁ vedayamāno ‘nirāmisaṁ dukkhaṁ vedanaṁ vedayāmī’ti pajānāti.
vedayamāno → vediyamāno (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmī ti (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmīti (pts)
kad oseti transcendentan bolan osećaj, on zna: ’Osećam transcendentan bolan osećaj’;

Sāmisaṁ vā adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedayamāno ‘sāmisaṁ adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedayāmī’ti pajānāti.
vedayamāno → vediyamāno (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmī ti (bj, pts) | adukkhamasukhaṁ → adukkha-m-asukhaṁ (pts) | vedayāmīti → vediyāmīti (pts)
kad oseti profani ni bolan ni prijatan osećaj, on zna: ’Osećam profani ni bolan ni prijatan osećaj’;

Nirāmisaṁ vā adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedayamāno ‘nirāmisaṁ adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedayāmī’ti pajānāti.
vedayamāno → vediyamāno (bj, pts) | vedayāmīti → vediyāmī ti (bj, pts) | adukkhamasukhaṁ → adukkha-m-asukhaṁ (pts) | vedayāmīti → vediyāmīti (pts)
kad oseti transcendentan ni bolan ni prijatan osećaj, on zna: ’Osećam transcendentan ni bolan ni prijatan osećaj.’

Iti ajjhattaṁ vā vedanāsu vedanānupassī viharati, bahiddhā vā vedanāsu vedanānupassī viharati, ajjhattabahiddhā vā vedanāsu vedanānupassī viharati.Tako monah boravi kontemplirajući osećaje kao osećaje unutar, kontemplirajući osećaje kao osećaje izvan ili kontemplirajući osećaje kao osećaje i unutar i izvan. Samudayadhammānupassī vā vedanāsu viharati, vayadhammānupassī vā vedanāsu viharati, samudayavayadhammānupassī vā vedanāsu viharati.
samudayadhammānupassī → samudaya-dhammānupassī (pts) | samudayavayadhammānupassī → samudaya-vayadhammānupassī (pts)
Ili boravi kontemplirajući u osećajima njihovu prirodu nastanka, boravi kontemplirajući u osećajima njihovu prirodu nestanka, boravi kontemplirajući u osećajima njihovu prirodu nastanka i nestanka.
‘Atthi vedanā’ti vā panassa sati paccupaṭṭhitā hoti yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya anissito ca viharati, na ca kiñci loke upādiyati.
paṭissatimattāya → patissatimattāya (bj) | yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya → yāvad eva ñaṇamattāya patissatimattāya (pts) | vedanāti → vedanā ti (pts) | panassa → pan assa (pts) | yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya → yāvad eva ñaṇamattāya patissati-mattāya (pts)
Ili je svesnost činjenice ’postoji osećaj’ u njemu uspostavljena u meri neophodnoj za čisto znanje i neprekinutu pažnju. Nezavisan, boravi on ne vezujući se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu vedanāsu vedanānupassī viharati.
evampi → evaṁ (sya-all, pts)
Ovako monah boravi kontemplirajući osećaje kao osećaje.

Vedanānupassanā niṭṭhitā.

3. Cittānupassanā3. Kontemplacija uma

Kathañca pana, bhikkhave, bhikkhu citte cittānupassī viharati?
pana → (sya-all) | kathañca pana → kathañ ca (pts)
A kako to, monasi, monah boravi kontemplirajući um kao um?

Idha, bhikkhave, bhikkhu sarāgaṁ vā cittaṁ ‘sarāgaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
Kada se u umu pojavi strast, monah zna da je to um ispunjen strašću,
Vītarāgaṁ vā cittaṁ ‘vītarāgaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
a kad u umu nema strasti, da je to um bez strasti.
Sadosaṁ vā cittaṁ ‘sadosaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
Kada se u umu pojavi mržnja, on zna da je to um ispunjen mržnjom,
Vītadosaṁ vā cittaṁ ‘vītadosaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
a kad u umu nema mržnje, da je to um bez mržnje.
Samohaṁ vā cittaṁ ‘samohaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
Kada se u umu pojavi obmanutost, on zna da je to um ispunjen obmanutošću,
Vītamohaṁ vā cittaṁ ‘vītamohaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
a kad u umu nema obmanutosti, da je to um bez obmanutosti.
Saṅkhittaṁ vā cittaṁ ‘saṅkhittaṁ cittan’ti pajānāti.
saṅkhittaṁ → saṁkhittaṁ (ms2005, pts) | saṅkhittaṁ cittanti → saṁkhittaṁ cittan ti (pts)
On zna u sebe zatvoren um kao u sebe zatvoren um,
Vikkhittaṁ vā cittaṁ ‘vikkhittaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
a rastresen um kao rastresen um.
Mahaggataṁ vā cittaṁ ‘mahaggataṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
On zna ushićen um kao ushićen um,
Amahaggataṁ vā cittaṁ ‘amahaggataṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
a neushićen um kao neushićen um.
Sauttaraṁ vā cittaṁ ‘sauttaraṁ cittan’ti pajānāti.
sauttaraṁ → sa-uttaraṁ (pts) | sauttaraṁ cittanti → sa-uttaraṁ cittan ti (pts)
On zna nadmašiv um kao nadmašiv um,
Anuttaraṁ vā cittaṁ ‘anuttaraṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
a nenadmašiv um kao nenadmašiv um.
Samāhitaṁ vā cittaṁ ‘samāhitaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
On zna koncentrisan um kao koncentrisan um,
Asamāhitaṁ vā cittaṁ ‘asamāhitaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
a nekoncentrisan um kao nekoncentrisan um.
Vimuttaṁ vā cittaṁ ‘vimuttaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
On zna oslobođen um kao oslobođen um,
Avimuttaṁ vā cittaṁ ‘avimuttaṁ cittan’ti pajānāti.
cittanti → cittan ti (pts)
a neoslobođen um kao neoslobođen um.

Iti ajjhattaṁ vā citte cittānupassī viharati, bahiddhā vā citte cittānupassī viharati, ajjhattabahiddhā vā citte cittānupassī viharati.
ajjhattabahiddhā → ajjhatta-bahiddhā (pts)
Tako monah boravi kontemplirajući um kao um unutar, kontemplirajući um kao um izvan ili kontemplirajući um kao um i unutar i izvan.
Samudayadhammānupassī vā cittasmiṁ viharati, vayadhammānupassī vā cittasmiṁ viharati, samudayavayadhammānupassī vā cittasmiṁ viharati.
samudayadhammānupassī → samudaya-dhammānupassī (pts) | vayadhammānupassī → vaya-dhammānupassī (pts) | samudayavayadhammānupassī → samudaya-vaya-dhammānupassī (pts)
Ili boravi kontemplirajući u umu njegovu prirodu nastanka, boravi kontemplirajući u umu njegovu prirodu nestanka, boravi kontemplirajući u umu njegovu prirodu nastanka i nestanka.
‘Atthi cittan’ti vā panassa sati paccupaṭṭhitā hoti yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya anissito ca viharati, na ca kiñci loke upādiyati.
paṭissatimattāya → patissatimattāya (bj, pts) | cittanti → cittan ti (pts) | panassa → pan assa (pts) | yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya → yāvad eva ñāṇa-mattāya patissati-mattāya (pts)
Ili je svesnost činjenice ’postoji um’ u njemu uspostavljena u meri neophodnoj za čisto znanje i neprekinutu pažnju. Nezavisan, boravi on ne vezujući se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu citte cittānupassī viharati.
evampi → evaṁ (sya-all, pts)
Ovako monah boravi kontemplirajući um kao um.

Cittānupassanā niṭṭhitā.

4. Dhammānupassanā4. Kontemplacija objekata uma

4.1. Dhammānupassanānīvaraṇapabba4.1. Pet prepreka

Kathañca pana, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati?
pana → (sya-all) | kathañca pana → kathañ ca (pts)
A kako to, monasi, boravi monah kontemplirajući objekte uma kao objekte uma?

Idha, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati pañcasu nīvaraṇesu.Tako što monah boravi kontemplirajući objekte uma kao objekte uma iz perspektive pet prepreka. Kathañca pana, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati pañcasu nīvaraṇesu?
pana → (sya-all) | kathañca pana → kathañ ca (pts)
A kako on kontemplira objekte uma kao objekte uma iz perspektive pet prepreka?

Idha, bhikkhave, bhikkhu santaṁ vā ajjhattaṁ kāmacchandaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ kāmacchando’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ kāmacchandaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ kāmacchando’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa kāmacchandassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa kāmacchandassa pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnassa kāmacchandassa āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
kāmacchandoti → kāmacchando ti (pts) | natthi → n atthi (pts) | tañca → tañ ca (pts)
Kada se u njemu javi želja za zadovoljstvima čula, monah razume: ’U meni je želja za zadovoljstvima čula’, ili kada želje za zadovoljstvima čula nema, on razume: ’U meni nema želje za zadovoljstvima čula.’ On takođe razume kako se pojavljuje još nepostojeća želja za zadovoljstvima čula; on razume kako se postojeća želja za zadovoljstvima čula napušta; i on razume kako se napuštena želja za zadovoljstvima čula u budućnosti više ne pojavljuje.

Santaṁ vā ajjhattaṁ byāpādaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ byāpādo’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ byāpādaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ byāpādo’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa byāpādassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa byāpādassa pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnassa byāpādassa āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
byāpādaṁ → vyāpādaṁ (pts) | byāpādoti → vyāpādo ti (pts) | byāpādaṁ natthi → vyāpādaṁ n atthi (pts) | byāpādassa → vyāpādassa (pts) | tañca → tañ ca (pts)
Kada se u njemu javi zlovolja…

Santaṁ vā ajjhattaṁ thinamiddhaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ thinamiddhan’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ thinamiddhaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ thinamiddhan’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa thinamiddhassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa thinamiddhassa pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnassa thinamiddhassa āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
thinamiddhaṁ → thīnamiddhaṁ (sya-all, pts) | thinamiddhanti → thīnamiddhanti (sya-all, pts) | thinamiddhassa → thīnamiddhassa (sya-all, pts) | thinamiddhaṁ → thīna-middhaṁ (pts) | thinamiddhanti → thīna-middhan ti (pts) | thinamiddhaṁ natthi → thīna-middham n atthi (pts) | thinamiddhanti → thīnamiddhan ti (pts) | tañca → tañ ca (pts) | thinamiddhassa → thīna-middhassa (pts)
Kada se u njemu jave tromost i tupost…

Santaṁ vā ajjhattaṁ uddhaccakukkuccaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ uddhaccakukkuccan’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ uddhaccakukkuccaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ uddhaccakukkuccan’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa uddhaccakukkuccassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa uddhaccakukkuccassa pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnassa uddhaccakukkuccassa āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
uddhaccakukkuccaṁ → uddhacca-kukkuccaṁ (pts) | uddhaccakukkuccanti → uddhacca-kukkuccan ti (pts) | uddhaccakukkuccaṁ natthi → uddhacca-kukkuccaṁ n atthi (pts) | uddhaccakukkuccassa → uddhacca-kukkuccassa (pts) | tañca → tañ ca (pts) | uddhaccakukkuccassa → uddhacca-kukkucassa (pts)
Kada se u njemu jave uznemirenost i kajanje…

Santaṁ vā ajjhattaṁ vicikicchaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ vicikicchā’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ vicikicchaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ vicikicchā’ti pajānāti, yathā ca anuppannāya vicikicchāya uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannāya vicikicchāya pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnāya vicikicchāya āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
vicikicchaṁ → vicikiccahaṁ (pts) | vicikicchāti → vicikicchā ti (pts) | natthi → n atthi (pts) | tañca → tañ ca (pts)
Kada se u njemu javi sumnjičavost, monah razume: ’U meni je sumnjičavost’, ili kada sumnjičavosti nema, on razume: ’U meni nema sumnjičavosti.’ On razume kako se još nepostojeća sumnjičavost pojavljuje; on razume kako se postojeća sumnjičavost napušta; i on razume kako se napuštena sumnjičavost u budućnosti više ne pojavljuje.

Iti ajjhattaṁ vā dhammesu dhammānupassī viharati, bahiddhā vā dhammesu dhammānupassī viharati, ajjhattabahiddhā vā dhammesu dhammānupassī viharati.Tako monah boravi kontemplirajući objekte uma kao objekte uma unutar, kontemplirajući objekte uma kao objekte uma izvan ili kontemplirajući objekte uma kao objekte uma i unutar i izvan. Samudayadhammānupassī vā dhammesu viharati, vayadhammānupassī vā dhammesu viharati, samudayavayadhammānupassī vā dhammesu viharati.
samudayadhammānupassī → samudaya-dhammānupassī (pts) | vayadhammānupassī → vaya-dhammānupassī (pts) | samudayavayadhammānupassī → samudaya-vaya-dhammānupassī (pts)
Ili boravi kontemplirajući u objektima uma njihovu prirodu nastanka, boravi kontemplirajući u objektima uma njihovu prirodu nestanka, boravi kontemplirajući u objektima uma njihovu prirodu nastanka i nestanka.
‘Atthi dhammā’ti vā panassa sati paccupaṭṭhitā hoti yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya, anissito ca viharati, na ca kiñci loke upādiyati.
paṭissatimattāya → patissatimattāya (bj, pts) | dhammāti → dhammā ti (pts) | panassa → pan assa (pts) | yāvadeva → yāvad eva (pts) | paṭissatimattāya → patissati-mattāya (pts)
Ili je svesnost činjenice ’postoje objekti uma’ u njemu uspostavljena u meri neophodnoj za čisto znanje i neprekinutu pažnju. Nezavisan, boravi on ne vezujući se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati pañcasu nīvaraṇesu.
evampi → evaṁ (pts)
Ovako monah boravi kontemplirajući objekte uma kao objekte uma.

Nīvaraṇapabbaṁ niṭṭhitaṁ.

4.2. Dhammānupassanākhandhapabba4.2. Pet sastojaka bića

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati pañcasu upādānakkhandhesu.
caparaṁ → ca paraṁ (pts) | pañcasu → pañcas (pts)
Dalje, monasi, boravi monah kontemplirajući objekte uma kao objekte uma iz perspektive pet sastojaka bića kao objekata vezivanja.
Kathañca pana, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati pañcasu upādānakkhandhesu?
pana → (sya-all) | kathañca pana → kathañ ca (pts) | pañcasu → pañcas (pts)
A kako on kontemplira objekte uma kao objekte uma iz perspektive pet sastojaka bića kao objekata vezivanja?

Idha, bhikkhave, bhikkhu:Tako što razume na ovaj način: ‘iti rūpaṁ, iti rūpassa samudayo, iti rūpassa atthaṅgamo;
atthaṅgamo → atthagamo (pts)
’Ovakav je materijalni oblik, ovakav je njegov nastanak, ovakav njegov nestanak;
iti vedanā, iti vedanāya samudayo, iti vedanāya atthaṅgamo;
atthaṅgamo → atthagamo (pts)
ovakav je osećaj, ovakav je njegov nastanak, ovakav njegov nestanak;
iti saññā, iti saññāya samudayo, iti saññāya atthaṅgamo;
atthaṅgamo → atthagamo (pts)
ovakav je opažaj, ovakav je njegov nastanak, ovakav njegov nestanak;
iti saṅkhārā, iti saṅkhārānaṁ samudayo, iti saṅkhārānaṁ atthaṅgamo,
atthaṅgamo → atthagamo (pts) | saṅkhārā → saṁkhārā (pts) | saṅkhārānaṁ → saṁkhārānaṁ (pts) | saṅkhārānaṁ atthaṅgamo → saṁkhārānaṁ atthagamo (pts)
ovakvi su mentalni obrasci, ovakav je njihov nastanak, ovakav njihov nestanak;
iti viññāṇaṁ, iti viññāṇassa samudayo, iti viññāṇassa atthaṅgamo’ti,
atthaṅgamoti → atthagamo ti (pts)
ovakva je svest, ovakav je njen nastanak, ovakav njen nestanak.’
iti ajjhattaṁ vā dhammesu dhammānupassī viharati, bahiddhā vā dhammesu dhammānupassī viharati, ajjhattabahiddhā vā dhammesu dhammānupassī viharati.
ajjhattabahiddhā → ajjhatta-bahiddhā (pts)
Tako monah boravi kontemplirajući objekte uma kao objekte uma unutar, izvan ili i unutar i izvan…
Samudayadhammānupassī vā dhammesu viharati, vayadhammānupassī vā dhammesu viharati, samudayavayadhammānupassī vā dhammesu viharati.
samudayadhammānupassī → samudaya-dhammānupassī (pts) | vayadhammānupassī → vaya-dhammānupassī (pts) | samudayavayadhammānupassī → samudaya-vaya-dhammānupassī (pts)
‘Atthi dhammā’ti vā panassa sati paccupaṭṭhitā hoti yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya, anissito ca viharati, na ca kiñci loke upādiyati.
paṭissatimattāya → patissatimattāya (bj, pts) | dhammāti → dhammā ti (pts) | panassa → pan assa (pts) | yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya → yāvad eva ñāṇa-mattāya patissatimattāya (pts)
Nezavisan, boravi on i ne vezuje se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati pañcasu upādānakkhandhesu.
evampi → evaṁ (pts) | pañcasu → pañcas (pts)
Ovako, takođe, monasi, monah boravi kontemplirajući objekte uma kao objekte uma iz perspektive pet sastojaka bića kao ojekata vezivanja.

Khandhapabbaṁ niṭṭhitaṁ.

4.3. Dhammānupassanāāyatanapabba4.3. Šest područja čula

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati chasu ajjhattikabāhiresu āyatanesu.
dhammānupassī → dhammāpassī (sya-all) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | ajjhattikabāhiresu → ajjhattika-bāhiresu (pts)
Dalje, monasi, boravi monah kontemplirajući objekte uma kao objekte uma iz perspektive šest unutrašnjih i šest spoljašnjih područja čula.
Kathañca pana, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati chasu ajjhattikabāhiresu āyatanesu?
pana → (sya-all) | kathañca pana → kathañ ca (pts) | ajjhattikabāhiresu → ajjhattika-bāhiresu (pts)
A kako on to kontemplira objekte uma kao objekte uma iz perspektive šest unutrašnjih i šest spoljašnjih područja čula?

Idha, bhikkhave, bhikkhu cakkhuñca pajānāti, rūpe ca pajānāti, yañca tadubhayaṁ paṭicca uppajjati saṁyojanaṁ tañca pajānāti, yathā ca anuppannassa saṁyojanassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa saṁyojanassa pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnassa saṁyojanassa āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
saṁyojanaṁ → saññojanaṁ (bjt, th) | saṁyojanassa → saññojanassa (bjt, th) | cakkhuñca → cakkhuñ ca (pts) | yañca tadubhayaṁ → yañ ca tad ubhayaṁ (pts) | tañca → tañ ca (pts)
Tako što, monasi, monah razume oko, razume vidljive oblike i razume okov koji nastaje u vezi sa to dvoje; on takođe razume kako se još nepostojeći okov pojavljuje, razume kako se postojeći okov napušta i razume kako se napušten okov u budućnosti više ne pojavljuje.

Sotañca pajānāti, sadde ca pajānāti, yañca tadubhayaṁ paṭicca uppajjati saṁyojanaṁ tañca pajānāti, yathā ca anuppannassa saṁyojanassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa saṁyojanassa pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnassa saṁyojanassa āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
saṁyojanaṁ → saññojanaṁ (bjt) | saṁyojanassa → saññojanassa (bjt)
On razume uho, razume zvuk i okov…

Ghānañca pajānāti, gandhe ca pajānāti, yañca tadubhayaṁ paṭicca uppajjati saṁyojanaṁ tañca pajānāti, yathā ca anuppannassa saṁyojanassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa saṁyojanassa pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnassa saṁyojanassa āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
saṁyojanaṁ → saññojanaṁ (bjt) | saṁyojanassa → saññojanassa (bjt)
On razume nos, razume mirise i okov…

Jivhañca pajānāti, rase ca pajānāti, yañca tadubhayaṁ paṭicca uppajjati saṁyojanaṁ tañca pajānāti, yathā ca anuppannassa saṁyojanassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa saṁyojanassa pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnassa saṁyojanassa āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
saṁyojanaṁ → saññojanaṁ (bjt) | saṁyojanassa → saññojanassa (bjt)
On razume jezik, razume ukuse i okov…

Kāyañca pajānāti, phoṭṭhabbe ca pajānāti, yañca tadubhayaṁ paṭicca uppajjati saṁyojanaṁ tañca pajānāti, yathā ca anuppannassa saṁyojanassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa saṁyojanassa pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnassa saṁyojanassa āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
phoṭṭhabbe → phoṭṭhabbo (bj) | saṁyojanaṁ → saññojanaṁ (bjt) | saṁyojanassa → saññojanassa (bjt)
On razume telo, razume dodire i okov…

Manañca pajānāti, dhamme ca pajānāti, yañca tadubhayaṁ paṭicca uppajjati saṁyojanaṁ tañca pajānāti, yathā ca anuppannassa saṁyojanassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa saṁyojanassa pahānaṁ hoti tañca pajānāti, yathā ca pahīnassa saṁyojanassa āyatiṁ anuppādo hoti tañca pajānāti.
pajānāti → pajānāti ca (sya-all) | saṁyojanaṁ → saññojanaṁ (bjt, th) | saṁyojanassa → saññojanassa (bjt, th) | yathā ca → yathāca (bjt) | yañca tadubhayaṁ → yañ ca tad ubhayaṁ (pts) | tañca → tañ ca (pts) | āyatiṁ → āyatim (pts)
On razume um, razume objekte uma i razume okov koji nastaje u vezi sa to dvoje; on razume kako se još nepostojeći okov pojavljuje; razume kako se postojeći okov napušta; i razume kako se napušten okov u budućnosti više ne pojavljuje.

Iti ajjhattaṁ vā dhammesu dhammānupassī viharati, bahiddhā vā dhammesu dhammānupassī viharati, ajjhattabahiddhā vā dhammesu dhammānupassī viharati.Tako monah boravi kontemplirajući objekte uma kao objekte uma unutar, izvan ili i unutar i izvan… Samudayadhammānupassī vā dhammesu viharati, vayadhammānupassī vā dhammesu viharati, samudayavayadhammānupassī vā dhammesu viharati.
samudayadhammānupassī → samudaya-dhammānupassī (pts) | vayadhammānupassī → vaya-dhammānupassī (pts) | samudayavayadhammānupassī → samudaya-vaya-dhammānupassī (pts)
‘Atthi dhammā’ti vā panassa sati paccupaṭṭhitā hoti yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya, anissito ca viharati, na ca kiñci loke upādiyati.
paṭissatimattāya → patissatimattāya (bj, pts) | dhammāti → dhammā ti (pts) | panassa → pan assa (pts) | yāvadeva → yāvad eva (pts) | paṭissatimattāya → patissati-mattāya (pts)
Nezavisan, boravi on i ne vezuje se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati chasu ajjhattikabāhiresu āyatanesu.
evampi → evaṁ (pts) | chasu → (pts) | chasu ajjhattikabāhiresu → ajjhattika-bāhiresu (pts)
Ovako, takođe, monah boravi kontemplirajući objekte uma kao objekte uma iz perspektive šest unutrašnjih i šest spoljašnjih područja čula.

Āyatanapabbaṁ niṭṭhitaṁ.

4.4. Dhammānupassanābojjhaṅgapabba4.4. Sedam elemenata probuđenja

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati sattasu bojjhaṅgesu.
caparaṁ → ca paraṁ (pts)
Dalje, monasi, boravi monah kontemplirajući objekte uma kao objekte uma iz perspektive sedam elemenata probuđenja.
Kathañca pana, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati sattasu bojjhaṅgesu?
pana → (sya-all) | kathañca pana → kathañ ca (pts)
A kako on kontemplira objekte uma kao objekte uma iz perspektive sedam elemenata probuđenja?

Idha, bhikkhave, bhikkhu santaṁ vā ajjhattaṁ satisambojjhaṅgaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ satisambojjhaṅgo’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ satisambojjhaṅgaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ satisambojjhaṅgo’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa satisambojjhaṅgassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa satisambojjhaṅgassa bhāvanāya pāripūrī hoti tañca pajānāti.
bhāvanāya pāripūrī → bhāvanāpāripūri (sya-all) | satisambojjhaṅgoti → sati-sambojjhaṅgo ti (pts) | satisambojjhaṅgaṁ natthi → sati-sambojjhaṅgaṁ n atthi (pts) | satisambojjhaṅgassa → sati-sambojjhaṅgassa (pts) | tañca → tañ ca (pts)
Tako, monasi, kad svesnost kao element probuđenja postoji u njemu, monah razume: ’U meni je svesnost kao element probuđenja’; ili kad svesnosti kao elementa probuđenja u njemu nema, on razume: ’U meni nema svesnosti kao elementa probuđenja.’ I on razume kako se još nepostojeća svesnost kao element probuđenja pojavljuje; i kako se već nastala svesnost kao element probuđenja dalje do savršenstva razvija.

Santaṁ vā ajjhattaṁ dhammavicayasambojjhaṅgaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ dhammavicayasambojjhaṅgo’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ dhammavicayasambojjhaṅgaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ dhammavicayasambojjhaṅgo’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa dhammavicayasambojjhaṅgassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa dhammavicayasambojjhaṅgassa bhāvanāya pāripūrī hoti tañca pajānāti.
dhammavicayasambojjhaṅgoti → upekhāsambojjhaṅgo ti (pts) | dhammavicayasambojjhaṅgassa → upekhāsambojjhaṅgassa (pts) | pe → spelled out in full (pts) | dhammavicayasambojjhaṅgoti → upekhā-sambojjhaṅgo ti (pts) | dhammavicayasambojjhaṅgaṁ natthi → upekhā-sambojjhaṅgaṁ n atthi (pts) | dhammavicayasambojjhaṅgassa → upekhā-sambojjhaṅgassa (pts) | tañca → tañ ca (pts) | tañca pajānāti → tañ (pts)
Kada je istraživanje pojava kao element probuđenja u njemu…
Santaṁ vā ajjhattaṁ vīriyasambojjhaṅgaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ vīriyasambojjhaṅgo’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ vīriyasambojjhaṅgaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ vīriyasambojjhaṅgo’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa vīriyasambojjhaṅgassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa vīriyasambojjhaṅgassa bhāvanāya pāripūrī hoti tañca pajānāti.
vīriyasambojjhaṅgaṁ → viriyasambojjhaṅgaṁ (bjt) | vīriyasambojjhaṅgoti → viriyasambojjhaṅgoti (bjt) | vīriyasambojjhaṅgassa → viriyasambojjhaṅgassa (bjt)
Kada je energija kao element probuđenja u njemu…
Santaṁ vā ajjhattaṁ pītisambojjhaṅgaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ pītisambojjhaṅgo’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ pītisambojjhaṅgaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ pītisambojjhaṅgo’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa pītisambojjhaṅgassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa pītisambojjhaṅgassa bhāvanāya pāripūrī hoti tañca pajānāti.Kada je radost kao element probuđenja u njemu… Santaṁ vā ajjhattaṁ passaddhisambojjhaṅgaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ passaddhisambojjhaṅgo’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ passaddhisambojjhaṅgaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ passaddhisambojjhaṅgo’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa passaddhisambojjhaṅgassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa passaddhisambojjhaṅgassa bhāvanāya pāripūrī hoti tañca pajānāti.Kada je smirenje kao element probuđenja u njemu… Santaṁ vā ajjhattaṁ samādhisambojjhaṅgaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ samādhisambojjhaṅgo’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ samādhisambojjhaṅgaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ samādhisambojjhaṅgo’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa samādhisambojjhaṅgassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa samādhisambojjhaṅgassa bhāvanāya pāripūrī hoti tañca pajānāti.Kada je koncentracija kao element probuđenja u njemu… Santaṁ vā ajjhattaṁ upekkhāsambojjhaṅgaṁ ‘atthi me ajjhattaṁ upekkhāsambojjhaṅgo’ti pajānāti, asantaṁ vā ajjhattaṁ upekkhāsambojjhaṅgaṁ ‘natthi me ajjhattaṁ upekkhāsambojjhaṅgo’ti pajānāti, yathā ca anuppannassa upekkhāsambojjhaṅgassa uppādo hoti tañca pajānāti, yathā ca uppannassa upekkhāsambojjhaṅgassa bhāvanāya pāripūrī hoti tañca pajānāti.
bhāvanāya pāripūrī → bhāvanāpāripūri (sya-all)
Kada je spokojstvo kao element probuđenja u njemu, monah razume: ’U meni je spokojstvo kao element probuđenja’; ili kad spokojstva kao elementa probuđenja u njemu nema, on razume: ’U meni nema spokojstva kao elementa probuđenja.’ I on razume kako još nenastalo spokojstvo kao element probuđenja nastaje; i kako se već nastalo spokojstvo kao elementa probuđenja dalje do savršenstva razvija.

Iti ajjhattaṁ vā dhammesu dhammānupassī viharati, bahiddhā vā dhammesu dhammānupassī viharati, ajjhattabahiddhā vā dhammesu dhammānupassī viharati.Tako monah boravi kontemplirajući objekte uma kao objekte uma unutar, izvan ili i unutar i izvan… Samudayadhammānupassī vā dhammesu viharati, vayadhammānupassī vā dhammesu viharati, samudayavayadhammānupassī vā dhammesu viharati.
samudayadhammānupassī → samudaya-dhammānupassī (pts) | vayadhammānupassī → vaya-dhammānupassī (pts) | samudayavayadhammānupassī → samudaya-vaya-dhammānupassī (pts)
Ovako, takođe, monah boravi kontemplirajući objekte uma kao objekte uma iz perspektive sedam elemenata probuđenja.
‘Atthi dhammā’ti vā panassa sati paccupaṭṭhitā hoti yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya, anissito ca viharati, na ca kiñci loke upādiyati.
paṭissatimattāya → patissatimattāya (bj, pts) | dhammāti → dhammā ti (pts) | panassa → pan assa (pts) | paccupaṭṭhitā → paccuppaṭṭhitā (pts) | yāvadeva → yāvad eva (pts) | paṭissatimattāya → patissati-mattāya (pts)

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati sattasu bojjhaṅgesu.
bojjhaṅgesu → sambojjhaṅgesu (bj) | evampi → evaṁ (pts)

Bojjhaṅgapabbaṁ niṭṭhitaṁ.
niṭṭhitaṁ → bojjhaṅgapabbaṁ niṭṭhitaṁ, paṭhamabhāṇavāraṁ (cck: syā.) | + → paṭhamabhāṇavāraṁ niṭṭhitaṁ (bjt)

4.5. Dhammānupassanāsaccapabba4.5. Četiri plemenite istine

Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati catūsu ariyasaccesu.
catūsu → catusu (pts) | caparaṁ → ca paraṁ (pts) | catūsu ariyasaccesu → catusu ariya-saccesu (pts)
Dalje, monasi, boravi monah kontemplirajući objekte uma kao objekte uma iz perspektive četiri plemenite istine.
Kathañca pana, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati catūsu ariyasaccesu?
catūsu → catusu (bj, pts) | pana → (sya-all) | kathañca pana → kathañ ca (pts) | catūsu ariyasaccesu → catusu ariya-saccesu (pts)
A kako on kontemplira objekte uma kao objekte uma iz perspektive četiri plemenite istine?

Idha, bhikkhave, bhikkhu ‘idaṁ dukkhan’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhasamudayo’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhanirodho’ti yathābhūtaṁ pajānāti, ‘ayaṁ dukkhanirodhagāminī paṭipadā’ti yathābhūtaṁ pajānāti.
dukkhasamudayoti → dukkhasamudayo ti (bjt) | dukkhanirodhoti → dukkhanirodho ti (bjt) | paṭipadāti → paṭipadā ti (bjt) | dukkhanti → dukkhan ti (pts) | dukkhasamudayoti → dukkha-samudayo ti (pts) | dukkhanirodhoti → dukkha-nirodho ti (pts) | dukkhanirodhagāminī paṭipadāti → dukkha-nirodha-gāminī paṭipadā ti (pts)
Tako što, monasi, monah razume u skladu sa stvarnošću: ’Ovo je patnja’; razume u skladu sa stvarnošću: ’Ovo je uzrok patnje’; razume u skladu sa stvarnošću: ’Ovo je prestanak patnje’; razume u skladu sa stvarnošću: ’Ovo je put koji vodi do prestanka patnje.’

Paṭhamabhāṇavāro niṭṭhito.

4.5.1. Dukkhasaccaniddesa4.5.1. Objašnjenje istine o patnji

Katamañca, bhikkhave, dukkhaṁ ariyasaccaṁ?
katamañca → katamañ ca (pts) | ariyasaccaṁ → ariya-saccaṁ (pts)
A šta je to, monasi, plemenita istina o patnji?

Jātipi dukkhā, jarāpi dukkhā, maraṇampi dukkhaṁ, sokaparidevadukkhadomanassupāyāsāpi dukkhā, appiyehi sampayogopi dukkho, piyehi vippayogopi dukkho, yampicchaṁ na labhati tampi dukkhaṁ, saṅkhittena pañcupādānakkhandhā dukkhā.
dukkho → appiyehi …pe… vippayogo dukkhotipāṭho ceva taṁniddeso ca katthaci na dissati, aṭṭhakathāyampi taṁsaṁvaṇṇanā | dukkho → appiyehi…pe… vippayogo dukkhotipāṭho ceva taṁniddeso ca katthaci na dissati, aṭṭhakathāyaṁpi taṁsaṁvaṇṇanā natthi (cck note) | pañcupādānakkhandhā → pañcupādānakkhandhāpi (cck: ka.) | jātipi → jāti pi (bjt) | sampayogopi → sampayogo (bjt) | + → pi (bjt) | saṅkhittena → saṁkhittena (ms2005) | jātipi → jāti pi dukkhā jarā pi (pts) | jarāpi → vyādhi pi (pts) | maraṇampi → maraṇam pi (pts) | sokaparidevadukkhadomanassupāyāsāpi → soka-parideva-dukkha-domanassupāyāsā pi (pts) | appiyehi sampayogopi dukkho piyehi vippayogopi dukkho yampicchaṁ → yam p icchaṁ (pts) | tampi → tam pi (pts) | saṅkhittena pañcupādānakkhandhā → saṁkhittena pañcupādāna-kkhandhā (pts)
Rođenje je patnja; starost je patnja; bolest je patnja; smrt je patnja; žalost, naricanje, bol, tuga i očaj su patnja; biti sa onim što nam je mrsko jeste patnja; ne biti sa onim što nam je drago jeste patnja; ne dobiti ono što želimo jeste patnja; ukratko, pet sastojaka bića kao objekti vezivanja jesu patnja.

Katamā ca, bhikkhave, jāti?A šta je to, monasi, rođenje? Yā tesaṁ tesaṁ sattānaṁ tamhi tamhi sattanikāye jāti sañjāti okkanti abhinibbatti khandhānaṁ pātubhāvo āyatanānaṁ paṭilābho,
okkanti → okkanti nibbatti (sya-all) | khandhānaṁ → khandānaṁ (pts) | sattanikāye → satta-nikāye (pts) | khandhānaṁ pātubhāvo → khandānaṁ pātu-bhāvo (pts)
Rođenje bića u različitim kategorijama bića, njihovo pojavljivanje, začetak [u materici], stvaranje, manifestovanje sastojaka bića, stvaranje osnova za kontakt –
ayaṁ vuccati, bhikkhave, jāti.to se naziva rođenje.

Katamā ca, bhikkhave, jarā?A šta je to, monasi, starost? Yā tesaṁ tesaṁ sattānaṁ tamhi tamhi sattanikāye jarā jīraṇatā khaṇḍiccaṁ pāliccaṁ valittacatā āyuno saṁhāni indriyānaṁ paripāko,
valitacatā → valittacatātipi pāṭho (sya-all note) | sattanikāye → satta-nikāye (pts)
Starenje bića u različitim kategorijama bića, njihova starost, slomljeni zubi, seda kosa, smežurana koža, opadanje životne snage, slabljenje čula –
ayaṁ vuccati, bhikkhave, jarā.to se naziva starost.

Katamañca, bhikkhave, maraṇaṁ?
katamañca → katamañ ca (pts)
A šta je to, monasi, smrt?
Yaṁ tesaṁ tesaṁ sattānaṁ tamhā tamhā sattanikāyā cuti cavanatā bhedo antaradhānaṁ maccu maraṇaṁ kālakiriyā khandhānaṁ bhedo kaḷevarassa nikkhepo jīvitindriyassupacchedo,
Yaṁ → yā (sya-all, km) | kaḷevarassa → kaḷebarassa (bj, pts) | yaṁ → yā (sya-all) | jīvitindriyassupacchedo → jīvitindriyassa upacchedo (sya-all); (pts) | Yaṁ → aṭṭhakathā oloketabbā (cck note) | maccu maraṇaṁ → maccumaraṇaṁ (bjt) | yaṁ → yam (pts) | sattanikāyā → satta-nikāyā (pts) | kālakiriyā → kāla-kiriyā (pts)
Umiranje bića u različitim kategorijama bića, njihov prestanak, raspadanje, nestanak, smrt, okončanje života, rastakanje sastojaka bića, odlaganje tela –
idaṁ vuccati, bhikkhave, maraṇaṁ.to se naziva smrt.

Katamo ca, bhikkhave, soko?A šta je to, monasi, žalost? Yo kho, bhikkhave, aññataraññatarena byasanena samannāgatassa aññataraññatarena dukkhadhammena phuṭṭhassa soko socanā socitattaṁ antosoko antoparisoko,
byasanena → vyasanena (pts) | dukkhadhammena → dukkha-dhammena (pts) | antosoko antoparisoko → anto-soko anto-parisoko (pts)
Žalost, ožalošćenost, rastuženost, unutrašnja tuga, unutrašnji žal onoga koga je zadesila neka nesreća ili ga pogađa neko bolno stanje –
ayaṁ vuccati, bhikkhave, soko.to se naziva žalost.

Katamo ca, bhikkhave, paridevo?A šta je to, monasi, naricanje? Yo kho, bhikkhave, aññataraññatarena byasanena samannāgatassa aññataraññatarena dukkhadhammena phuṭṭhassa ādevo paridevo ādevanā paridevanā ādevitattaṁ paridevitattaṁ,
byasanena → vyasanena (pts) | dukkhadhammena → dukkha-dhammena (pts)
Plač i žalopojka, plakanje i jadikovanje onoga koga je zadesila neka nesreća ili ga pogađa neko bolno stanje –
ayaṁ vuccati, bhikkhave, paridevo.to se naziva naricanje.

Katamañca, bhikkhave, dukkhaṁ?
katamañca → katamañ ca (pts)
A šta je to, monasi, bol?
Yaṁ kho, bhikkhave, kāyikaṁ dukkhaṁ kāyikaṁ asātaṁ kāyasamphassajaṁ dukkhaṁ asātaṁ vedayitaṁ,
kāyasamphassajaṁ → kāya-samphassajaṁ (pts)
Telesni bol, telesna neprijatnost, bolan i neprijatan osećaj nastao kao posledica telesnog kontakta –
idaṁ vuccati, bhikkhave, dukkhaṁ.to se naziva bol.

Katamañca, bhikkhave, domanassaṁ?
katamañca → katamañ ca (pts)
A šta je to, monasi, tuga?
Yaṁ kho, bhikkhave, cetasikaṁ dukkhaṁ cetasikaṁ asātaṁ manosamphassajaṁ dukkhaṁ asātaṁ vedayitaṁ,
manosamphassajaṁ → cetosamphassajanti vā pāṭho (sya-all note)
Mentalni bol, mentalna neprijatnost, bolan i neprijatan osećaj nastao kao posledica mentalnog kontakta –
idaṁ vuccati, bhikkhave, domanassaṁ.to se naziva tuga.

Katamo ca, bhikkhave, upāyāso?A šta je to, monasi, očaj? Yo kho, bhikkhave, aññataraññatarena byasanena samannāgatassa aññataraññatarena dukkhadhammena phuṭṭhassa āyāso upāyāso āyāsitattaṁ upāyāsitattaṁ,
byasanena → vyasanena (pts) | dukkhadhammena → dukkha-dhammena (pts)
Jad i beznađe, ojađenost i beznadežnost onoga koga je zadesila neka nesreća ili ga pogađa neko bolno stanje –
ayaṁ vuccati, bhikkhave, upāyāso.to se naziva očaj.

Katamo ca, bhikkhave, appiyehi sampayogo dukkho?A šta znači ‘biti sa onim što nam je mrsko jeste patnja’? Idha yassa te honti aniṭṭhā akantā amanāpā rūpā saddā gandhā rasā phoṭṭhabbā dhammā, ye vā panassa te honti anatthakāmā ahitakāmā aphāsukakāmā ayogakkhemakāmā, yā tehi saddhiṁ saṅgati samāgamo samodhānaṁ missībhāvo,
dhammā → (sya-all) | te → (sya-all) | yā tehi saddhiṁ → tesaṁ (sya-all)
Postoje prizori, zvukovi, mirisi, ukusi, dodiri i misli koje su neželjene, ružne, neprijatne. I postoje oni koji žele drugima da naude, povrede, uznemire i zastraše. Doći u kontakt sa njima, biti zajedno, susresti ih i mešati se sa takvima:
ayaṁ vuccati, bhikkhave, appiyehi sampayogo dukkho.to znači ’biti sa onim što nam je mrsko jeste patnja’.

Katamo ca, bhikkhave, piyehi vippayogo dukkho?A šta to, monasi, znači ‘ne biti sa onim što nam je drago jeste patnja’? Idha yassa te honti iṭṭhā kantā manāpā rūpā saddā gandhā rasā phoṭṭhabbā dhammā, ye vā panassa te honti atthakāmā hitakāmā phāsukakāmā yogakkhemakāmā mātā vā pitā vā bhātā vā bhaginī vā mittā vā amaccā vā ñātisālohitā vā, yā tehi saddhiṁ asaṅgati asamāgamo asamodhānaṁ amissībhāvo,
vā → vā jeṭṭhā vā kaniṭṭhā vā (bj) | dhammā → (sya-all) | te → (sya-all) | yā tehi saddhiṁ → tesaṁ (sya-all)
Postoje prizori, zvukovi, mirisi, ukusi, dodiri i misli koji su željeni, ružni, neprijatni. I postoje oni koji ne žele drugima da naude, da ih povrede, uznemire i zastraše, kao što su otac i majka, brat i sestra, prijatelji i srodnici. Ne biti sa takvima:
ayaṁ vuccati, bhikkhave, piyehi vippayogo dukkho.to znači ‘ne biti sa onim što nam je drago jeste patnja’.

Katamañca, bhikkhave, yampicchaṁ na labhati tampi dukkhaṁ?
katamañca → katamañ ca (pts) | yampicchaṁ → yam p icchaṁ (pts) | tampi → tam pi (pts)
A šta to, monasi, znači: ’ne dobiti ono što želimo jeste patnja’?
Jātidhammānaṁ, bhikkhave, sattānaṁ evaṁ icchā uppajjati:
jātidhammānaṁ → jāti-dhammānaṁ (pts)
U bićima koja su podložna rađanju javlja se želja:
‘aho vata mayaṁ na jātidhammā assāma, na ca vata no jāti āgaccheyyā’ti.
āgaccheyyāti → āgaccheyyā ti (bjt) | jātidhammā → jāti-dhammā (pts)
’Oh, kad ne bismo bili podložni rađanju! Oh, kad pred nama ne bi bilo više novih života!’
Na kho panetaṁ icchāya pattabbaṁ,
panetaṁ → pan etaṁ (pts)
No, to se ne ostvaruje željenjem.
idampi yampicchaṁ na labhati tampi dukkhaṁ.
idampi yampicchaṁ → idam pi yam p icchaṁ (pts) | tampi → tam pi (pts)
A ne dobiti ono što želimo jeste patnja.
Jarādhammānaṁ, bhikkhave, sattānaṁ evaṁ icchā uppajjati:
jarādhammānaṁ → jarā dhammānaṁ (bjt)
U bićima koja su podložna starenju…
‘aho vata mayaṁ na jarādhammā assāma, na ca vata no jarā āgaccheyyā’ti.
jarādhammā → sokaparidevadukkhadomanassaupāyāsadhammā (pts) | jarā āgaccheyyāti → sokaparidevadukkhadomanassaupāyāsā āgaccheyyun ti (pts) | āgaccheyyāti → āgaccheyyā ti (bjt)
Na kho panetaṁ icchāya pattabbaṁ, idampi yampicchaṁ na labhati tampi dukkhaṁ. Byādhidhammānaṁ, bhikkhave, sattānaṁ evaṁ icchā uppajjati ‘aho vata mayaṁ na byādhidhammā assāma, na ca vata no byādhi āgaccheyyā’ti.
byādhidhammānaṁ → dhammānaṁ (pts) | byādhidhammā → soka-parideva-dukkhadomanassa-upāyāsa-dhammā (pts) | byādhi āgaccheyyāti → soka-parideva-dukkha-domanassa-upāyāsā āgaccheyyun ti (pts)
podložna bolesti…
Na kho panetaṁ icchāya pattabbaṁ, idampi yampicchaṁ na labhati tampi dukkhaṁ.
panetaṁ → pan etaṁ (pts) | idampi yampicchaṁ → idam pi yam p icchaṁ (pts)
Maraṇadhammānaṁ, bhikkhave, sattānaṁ evaṁ icchā uppajjati ‘aho vata mayaṁ na maraṇadhammā assāma, na ca vata no maraṇaṁ āgaccheyyā’ti.podložna smrti… Na kho panetaṁ icchāya pattabbaṁ, idampi yampicchaṁ na labhati tampi dukkhaṁ. Sokaparidevadukkhadomanassupāyāsadhammānaṁ, bhikkhave, sattānaṁ evaṁ icchā uppajjati ‘aho vata mayaṁ na sokaparidevadukkhadomanassupāyāsadhammā assāma, na ca vata no sokaparidevadukkhadomanassupāyāsadhammā āgaccheyyun’ti.
sokaparidevadukkhadomanassupāyāsadhammā āgaccheyyun → sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā āgaccheyyun (pts1ed, sya-all). BJ lists each item separately. | sokaparidevadukkhadomanassupāyāsadhammānaṁ → sokadhammānaṁ (bj) | sokaparidevadukkhadomanassupāyāsadhammā → sokadhammā (bj); sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā (sya-all) | sokaparidevadukkhadomanassupāyāsadhammānaṁ → sokaparidevadukkha domanassupāyāsadhammānaṁ (th)
podložni žalosti, naricanju, bolu, tuzi i očaju javlja se želja: ’Oh, kad ne bismo bili podložni žalosti, naricanju, bolu, tuzi i očaju! Oh, kad pred nama ne bi bilo više žalosti, naricanju, bolau, tuge i očaja!’
Na kho panetaṁ icchāya pattabbaṁ,No, to se ne ostvaruje željenjem. idampi yampicchaṁ na labhati tampi dukkhaṁ.A ne dobiti ono što želimo jeste patnja.

Katame ca, bhikkhave, saṅkhittena pañcupādānakkhandhā dukkhā?
saṅkhittena → saṁkhittena (ms2005) | saṅkhittena pañcupādānakkhandhā → saṁkhittena pañcupādāna-kkhandhā (pts)
A šta to, monasi, znači: ’Rečju, pet sastojaka bića kao objekti vezivanja jesu patnja’.
Seyyathidaṁ—rūpupādānakkhandho, vedanupādānakkhandho, saññupādānakkhandho, saṅkhārupādānakkhandho, viññāṇupādānakkhandho.
rūpupādānakkhandho vedanupādānakkhandho saññupādānakkhandho saṅkhārupādānakkhandho → rūpūpādānakkhandho vedanūpādānakkhandho saññūpādānakkhandho saṅkhārūpādānakkhandho (bj)
To su: materijalni oblik kao sastojak bića koji je objekat vezivanja, osećaj kao sastojak bića koji je objekat vezivanja, opažaj kao sastojak bića koji je objekat vezivanja, mentalni obrasci kao sastojak bića koji je objekat vezivanja, svest kao sastojak bića koji je objekat vezivanja.
Ime vuccanti, bhikkhave, saṅkhittena pañcupādānakkhandhā dukkhā.
saṅkhittena → saṁkhittena (ms2005) | saṅkhittena pañcupādānakkhandhā → saṁkhittena pañcupādāna-kkhandhā (pts)
Za njih se, monasi, kaže: ’Rečju, pet sastojaka bića kao objekti vezivanja jesu patnja’.

Idaṁ vuccati, bhikkhave, dukkhaṁ ariyasaccaṁ.
ariyasaccaṁ → ariya-saccaṁ (pts)
Ovo se, monasi, naziva plemenitom istinom o patnji.

4.5.2. Samudayasaccaniddesa4.5.2. Objašnjenje istine o nastanku patnje

Katamañca, bhikkhave, dukkhasamudayaṁ ariyasaccaṁ?
dukkhasamudayaṁ → dukkhasamudayo (bj, sya-all) | dukkhasamudayaṁ → dukkhasamudayo (cck: syā.) | katamañca → katamañ ca (pts) | dukkhasamudayaṁ ariyasaccaṁ → dukkha-samudayaṁ ariya-saccaṁ (pts)
A šta je to, monasi, plemenita istina o nastanku patnje?

Yāyaṁ taṇhā ponobbhavikā nandīrāgasahagatā tatratatrābhinandinī, seyyathidaṁ—
ponobbhavikā → ponobhavikā (bj, pts1ed) | ponobbhavikā nandīrāgasahagatā tatratatrābhinandinī → ponobhavikā nandirāgasahagatā tatra tatrābhinandinī (bj) | ponobbhavikā → ponobhavikā (cck: sī. pī.) | nandīrāgasahagatā → nandirāgasahagatā (cck: sī. syā. pī.) | seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th)
To je ona žudnja koja vodi novom rođenju, što združena sa oduševljavanjem i strašću, uvek nalazi novo uživanje, sad tu, sad tamo;
kāmataṇhā bhavataṇhā vibhavataṇhā.
kāmataṇhā bhavataṇhā vibhavataṇhā → kāma-taṇhā bhava-taṇhā vibhava-taṇhā (pts)
dakle, to je žudnja za zadovoljstvima čula, žudnja za postojanjem i žudnja za nepostojanjem.

Sā kho panesā, bhikkhave, taṇhā kattha uppajjamānā uppajjati, kattha nivisamānā nivisati?
panesā → pan esā (pts)
Ali gde ta žudnja izvire i gde se učvršćuje?
Yaṁ loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Gde god na svetu da postoji drago i prijatnu, tu ta žudnja izvire i učvršćuje se.

Kiñca loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ?
sātarūpaṁ cakkhu → sātarūpa cakkhuṁ (bj) | kiñca → kiñci (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ (pts)
A šta je na svetu to što je drago i prijatno?
Cakkhu loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
cakkhu → cakkhuṁ (sya-all, pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Oko je na ovom svetu drago i prijatno; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.
Sotaṁ loke …pe…Uho… ghānaṁ loke …Nos… jivhā loke …Jezik… kāyo loke …Telo… mano loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Um je na ovom svetu drag i prijatan; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.

Rūpā loke …Oblici… saddā loke …Zvukovi… gandhā loke …Mirisi… rasā loke …Ukusi… phoṭṭhabbā loke …Dodiri… dhammā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Sadržaji uma su na ovom svetu dragi i prijatni; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.

Cakkhuviññāṇaṁ loke …
cakkhuviññāṇaṁ → cakkhu-viññāṇaṁ (pts)
Svest o viđenom…
sotaviññāṇaṁ loke …
sotaviññāṇaṁ → sota-viññāṇaṁ (pts)
Svest o čujnom…
ghānaviññāṇaṁ loke …
ghānaviññāṇaṁ → ghāna-viññāṇaṁ (pts)
Svest o omirisanom…
jivhāviññāṇaṁ loke …
jivhāviññāṇaṁ → jivhā-viññāṇaṁ (pts)
Svest o okušanom…
kāyaviññāṇaṁ loke …
kāyaviññāṇaṁ → kāya-viññāṇaṁ (pts)
Svest o dodirnutom…
manoviññāṇaṁ loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
manoviññāṇaṁ → mano-viññāṇaṁ (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Svest o spoznatom je na ovom svetu draga i prijatna; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.

Cakkhusamphasso loke …
cakkhusamphasso → cakkhu-samphasso (pts)
Kontakt oka…
sotasamphasso loke …
sotasamphasso → sota-samphasso (pts)
Kontakt uhom…
ghānasamphasso loke …
ghānasamphasso → ghāna-samphasso (pts)
Kontakt nosa…
jivhāsamphasso loke …
jivhāsamphasso → jivhā-samphasso (pts)
Kontakt jezika…
kāyasamphasso loke …
kāyasamphasso → kāya-samphasso (pts)
Kontakt tela…
manosamphasso loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
manosamphasso → mano-samphasso (pts) | piyarūpaṁ → piya-rūpaṁ (pts) | etthesā → etth esā (pts)
Kontakt uma je na ovom svetu drag i prijatan; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.

Cakkhusamphassajā vedanā loke …
cakkhusamphassajā → cakkhu-samphassajā (pts)
Osećaj rođen na osnovu kontakta okom…
sotasamphassajā vedanā loke …Osećaj rođen na osnovu kontakta uhom… ghānasamphassajā vedanā loke …
ghānasamphassajā → ghāna-samphassajā (pts)
Osećaj rođen na osnovu kontakta nosom…
jivhāsamphassajā vedanā loke …
jivhāsamphassajā → jivhā-samphassajā (pts)
Osećaj rođen na osnovu kontakta jezikom…
kāyasamphassajā vedanā loke …
kāyasamphassajā → kāya-samphassajā (pts)
Osećaj rođen na osnovu kontakta telom…
manosamphassajā vedanā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
manosamphassajā → mano-samphassajā (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Osećaj rođen na osnovu kontakta umom je na ovom svetu drag i prijatan; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.

Rūpasaññā loke …
rūpasaññā → rūpa-saññā (pts)
Opažaj oblika…
saddasaññā loke …
saddasaññā → sadda-saññā (pts)
Opažaj zvukova…
gandhasaññā loke …
gandhasaññā → gandha-saññā (pts)
Opažaj mirisa…
rasasaññā loke …
rasasaññā → rasa-saññā (pts)
Opažaj ukusa…
phoṭṭhabbasaññā loke …
phoṭṭhabbasaññā → phoṭṭhabba-saññā (pts)
Opažaj dodira…
dhammasaññā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
dhammasaññā → dhamma-saññā (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Opažaj sadržaja uma je na ovom svetu drag i prijatan; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.

Rūpasañcetanā loke …
rūpasañcetanā → rūpa-sañcetanā (pts)
Volja vezana za oblike…
saddasañcetanā loke …
saddasañcetanā → sadda-sañcetanā (pts)
Volja vezana za zvukove…
gandhasañcetanā loke …
gandhasañcetanā → gandha-sañcetanā (pts)
Namere vezane za mirise…
rasasañcetanā loke …
rasasañcetanā → rasa-sañcetanā (pts)
Volja vezana za ukuse…
phoṭṭhabbasañcetanā loke …
phoṭṭhabbasañcetanā → phoṭṭhabba-sañcetanā (pts)
Volja vezana za dodire…
dhammasañcetanā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
dhammasañcetanā → dhamma-sañcetanā (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Volja vezana za sadržaje uma je na ovom svetu draga i prijatna; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.

Rūpataṇhā loke …
rūpataṇhā → rūpa-taṇhā (pts)
Žudnja za oblicima…
saddataṇhā loke …
saddataṇhā → sadda-taṇhā (pts)
Žudnja za zvukovima…
gandhataṇhā loke …
gandhataṇhā → gandha-taṇhā (pts)
Žudnja za mirisima…
rasataṇhā loke …
rasataṇhā → rasa-taṇhā (pts)
Žudnja za ukusima…
phoṭṭhabbataṇhā loke …
phoṭṭhabbataṇhā → phoṭṭhabba-taṇhā (pts)
Žudnja za dodirima…
dhammataṇhā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
dhammataṇhā → dhamma-taṇhā (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Žudnja za sadržajima uma je na ovom svetu draga i prijatna; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.

Rūpavitakko loke …
rūpavitakko → rūpa-vitakko (pts)
Misao usmerena na oblike…
saddavitakko loke …
saddavitakko → sadda-vitakko (pts)
Misao usmerena na zvukove…
gandhavitakko loke …
gandhavitakko → gandha-vitakko (pts)
Misao usmerena na mirise…
rasavitakko loke …
rasavitakko → rasa-vitakko (pts)
Misao usmerena na ukuse…
phoṭṭhabbavitakko loke …
phoṭṭhabbavitakko → phoṭṭhabba-vitakko (pts)
Misao usmerena na dodire…
dhammavitakko loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
dhammavitakko → dhamma-vitakko (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Misao usmerena na sadržaje uma je na ovom svetu draga i prijatna; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.

Rūpavicāro loke …
rūpavicāro → rūpa-vicāro (pts)
Uporno razmišljanje o oblicima…
saddavicāro loke …
saddavicāro → sadda-vitakko (pts)
Uporno razmišljanje o zvukovima…
gandhavicāro loke …
gandhavicāro → gandha-vicāro (pts)
Uporno razmišljanje o mirisima…
rasavicāro loke …
rasavicāro → rasa-vicāro (pts)
Uporno razmišljanje o ukusima…
phoṭṭhabbavicāro loke …
phoṭṭhabbavicāro → phoṭṭhabba-vicāro (pts)
Uporno razmišljanje o dodirima…
dhammavicāro loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā uppajjamānā uppajjati, ettha nivisamānā nivisati.
dhammavicāro → dhamma-vicāro (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Uporno razmišljanje o sadržajima uma je na ovom svetu drago i prijatno; i tu žudnja izvire i učvršćuje se.

Idaṁ vuccati, bhikkhave, dukkhasamudayaṁ ariyasaccaṁ.
dukkhasamudayaṁ → dukkhasamudayo (bj, sya-all) | dukkhasamudayaṁ → dukkha-samudayaṁ (pts)
Ovo se, monasi, naziva plemenitom istinom o nastanku patnje.

4.5.3. Nirodhasaccaniddesa4.5.3. Objašnjenje istine o prestanku patnje

Katamañca, bhikkhave, dukkhanirodhaṁ ariyasaccaṁ?
dukkhanirodhaṁ → dukkhanirodho (bj, sya-all, km) | dukkhanirodhaṁ → dukkhanirodho (cck: syā.) | katamañca → katamañ ca (pts) | dukkhanirodhaṁ → dukkha-nirodhaṁ (pts)
A šta je to, monasi, plemenita istina o prestanku patnje?

Yo tassāyeva taṇhāya asesavirāganirodho cāgo paṭinissaggo mutti anālayo.
tassāyeva → tassā yeva (pts) | asesavirāganirodho → asesa-virāga-nirodho (pts)
To je potpuno hlađenje strasti i prestanak, napuštanje, odricanje, oslobađanje i nevezivanje upravo za tu žudnju.

Sā kho panesā, bhikkhave, taṇhā kattha pahīyamānā pahīyati, kattha nirujjhamānā nirujjhati?
panesā → pan esā (pts)
Ali gde ta žudnja nestaje, gde ona prestaje?
Yaṁ loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Gde god na svetu da postoji drago i prijatnu, tu ta žudnja nestaje i prestaje.

Kiñca loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ?
kiñca → kiñci (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ (pts)
A šta je na svetu to što je drago i prijatno?
Cakkhu loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
cakkhu → cakkhuṁ (sya-all, pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Oko je na ovom svetu drago i prijatno; i tu žudnja nestaje i prestaje.
Sotaṁ loke …pe…
loke → (bj)
Uho…
ghānaṁ loke …Nos… jivhā loke …Jezik… kāyo loke …Telo… mano loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Um je na ovom svetu drag i prijatan; i tu žudnja prestaje i prestaje.

Rūpā loke …Oblici… saddā loke …Zvukovi… gandhā loke …Mirisi… rasā loke …Ukusi… phoṭṭhabbā loke …Dodiri… dhammā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Sadržaji uma su na ovom svetu dragi i prijatni; i tu žudnja nestaje i prestaje.

Cakkhuviññāṇaṁ loke …
cakkhuviññāṇaṁ → cakkhu-viññāṇaṁ (pts)
Svest o viđenom…
sotaviññāṇaṁ loke …
sotaviññāṇaṁ → sota-viññāṇaṁ (pts)
Svest o čujnom…
ghānaviññāṇaṁ loke …
ghānaviññāṇaṁ → ghāna-viññāṇaṁ (pts)
Svest o omirisanom…
jivhāviññāṇaṁ loke …
jivhāviññāṇaṁ → jivhā-viññāṇaṁ (pts)
Svest o okušanom…
kāyaviññāṇaṁ loke …
kāyaviññāṇaṁ → kāya-viññāṇaṁ (pts)
Svest o dodirnutom…
manoviññāṇaṁ loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
manoviññāṇaṁ → mano-viññāṇaṁ (pts) | piyarūpaṁ → piya-rūpaṁ (pts) | etthesā → etth esā (pts)
Svest o spoznatom je na ovom svetu draga i prijatna; i tu žudnja nestaje i prestaje.

Cakkhusamphasso loke …
cakkhusamphasso → cakkhu-samphasso (pts)
Kontakt oka…
sotasamphasso loke …
sotasamphasso → mano-samphasso (pts)
Kontakt uhom…
ghānasamphasso loke …Kontakt nosa… jivhāsamphasso loke …Kontakt jezika… kāyasamphasso loke …Kontakt tela… manosamphasso loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
manosamphasso loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Kontakt uma je na ovom svetu drag i prijatan; i tu žudnja nestaje i prestaje.

Cakkhusamphassajā vedanā loke …
cakkhusamphassajā → cakkhu-samphassajā (pts)
Osećaj rođen na osnovu kontakta okom…
sotasamphassajā vedanā loke …Osećaj rođen na osnovu kontakta uhom… ghānasamphassajā vedanā loke …Osećaj rođen na osnovu kontakta nosom… jivhāsamphassajā vedanā loke …Osećaj rođen na osnovu kontakta jezikom… kāyasamphassajā vedanā loke …Osećaj rođen na osnovu kontakta telom… manosamphassajā vedanā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Osećaj rođen na osnovu kontakta umom je na ovom svetu drag i prijatan; i tu žudnja nestaje i prestaje.

Rūpasaññā loke …
rūpasaññā → rūpa-saññā (pts)
Opažaj oblika…
saddasaññā loke …
saddasaññā → dhamma-saññā (pts)
Opažaj zvukova…
gandhasaññā loke …Opažaj mirisa… rasasaññā loke …Opažaj ukusa… phoṭṭhabbasaññā loke …Opažaj dodira… dhammasaññā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
dhammasaññā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Opažaj sadržaja uma je na ovom svetu drag i prijatan; i tu žudnja nestaje i prestaje.

Rūpasañcetanā loke …
rūpasañcetanā → rūpa-sañcetanā (pts)
Volja vezana za oblike…
saddasañcetanā loke …
saddasañcetanā → dhamma-sañcetanā (pts)
Volja vezana za zvukove…
gandhasañcetanā loke …Volja vezana za mirise… rasasañcetanā loke …Volja vezana za ukuse… phoṭṭhabbasañcetanā loke …Volja vezana za dodire… dhammasañcetanā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
dhammasañcetanā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Volja vezana za sadržaje uma je na ovom svetu draga i prijatna; i tu žudnja nestaje i prestaje.

Rūpataṇhā loke …
rūpataṇhā → rūpa-taṇhā (pts)
Žudnja za oblicima…
saddataṇhā loke …
saddataṇhā → dhamma-taṇhā (pts)
Žudnja za zvukovima…
gandhataṇhā loke …Žudnja za mirisima… rasataṇhā loke …Žudnja za ukusima… phoṭṭhabbataṇhā loke …Žudnja za dodirima… dhammataṇhā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
dhammataṇhā loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Žudnja za sadržajima uma je na ovom svetu draga i prijatna; i tu žudnja nestaje i prestaje.

Rūpavitakko loke …
rūpavitakko → rūpa-vitakko (pts)
Misao usmerena na oblike…
saddavitakko loke …
saddavitakko → sadda-vitakko (pts)
Misao usmerena na zvukove…
gandhavitakko loke …
gandhavitakko → gandha-vitakko (pts)
Misao usmerena na mirise…
rasavitakko loke …
rasavitakko → rasa-vitakko (pts)
Misao usmerena na ukuse…
phoṭṭhabbavitakko loke …
phoṭṭhabbavitakko → phoṭṭhabba-vitakko (pts)
Misao usmerena na dodire…
dhammavitakko loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
dhammavitakko → dhamma-vitakko (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Misao usmerena na sadržaje uma je na ovom svetu draga i prijatna; i tu žudnja nestaje i prestaje.

Rūpavicāro loke …
rūpavicāro → rūpa-vicāro (pts)
Uporno razmišljanje o oblicima…
saddavicāro loke …
saddavicāro → sadda-vicāro (pts)
Uporno razmišljanje o zvukovima…
gandhavicāro loke …
gandhavicāro → gandha-vicāro (pts)
Uporno razmišljanje o mirisima…
rasavicāro loke …
rasavicāro → rasa-vicāro (pts)
Uporno razmišljanje o ukusima…
phoṭṭhabbavicāro loke …
phoṭṭhabbavicāro → phoṭṭhabba-vicāro (pts)
Uporno razmišljanje o dodirima…
dhammavicāro loke piyarūpaṁ sātarūpaṁ, etthesā taṇhā pahīyamānā pahīyati, ettha nirujjhamānā nirujjhati.
dhammavicāro → dhamma-vicāro (pts) | piyarūpaṁ sātarūpaṁ etthesā → piya-rūpaṁ sāta-rūpaṁ etth esā (pts)
Uporno razmišljanje o sadržajima uma je na ovom svetu drago i prijatno; i tu žudnja nestaje i prestaje.

Idaṁ vuccati, bhikkhave, dukkhanirodhaṁ ariyasaccaṁ.
dukkhanirodhaṁ → dukkhanirodho (bj, sya-all) | dukkhanirodhaṁ ariyasaccaṁ → dukkha-nirodhaṁ ariya-saccaṁ (pts)
Ovo se, monasi, naziva plemenitom istinom o prestanku patnje.

4.5.4. Maggasaccaniddesa4.5.4. Objašnjenje istine o putu

Katamañca, bhikkhave, dukkhanirodhagāminī paṭipadā ariyasaccaṁ?
katamañca → katamañ ca (pts) | dukkhanirodhagāminī paṭipadā ariyasaccaṁ → dukkha-nirodha-gāminīpaṭipadā ariya-saccaṁ (pts)
A šta je to, monasi, plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje?

Ayameva ariyo aṭṭhaṅgiko maggo seyyathidaṁ—
seyyathidaṁ → seyyathīdaṁ (th, pts) | ayameva → ayam eva (pts)
To je upravo ovaj plemeniti osmostruki put:
sammādiṭṭhi sammāsaṅkappo sammāvācā sammākammanto sammāājīvo sammāvāyāmo sammāsati sammāsamādhi.
sammādiṭṭhi sammāsaṅkappo sammāvācā → sammā-diṭṭhi sammā-saṁkappo sammā-vācā (pts) | sammāājīvo sammāvāyāmo sammāsati sammāsamādhi → sammā-ājīvo sammā-vāyāmo sammā-sati sammā-samādhi (pts)
ispravno razumevanje, ispravna namera, ispravan govor, ispravni postupci, ispravno življenje, ispravan napor, ispravna svesnost i ispravna koncentracija.

Katamā ca, bhikkhave, sammādiṭṭhi?
sammādiṭṭhi → sammā-diṭṭhi (pts)
A šta je to, monasi, ispravno razumevanje?
Yaṁ kho, bhikkhave, dukkhe ñāṇaṁ, dukkhasamudaye ñāṇaṁ, dukkhanirodhe ñāṇaṁ, dukkhanirodhagāminiyā paṭipadāya ñāṇaṁ.
dukkhanirodhagāminiyā paṭipadāya → dukkhanirodhagāminiyāpaṭipadāya (bjt) | dukkhasamudaye → dukkha-samudaye (pts) | dukkhanirodhe → dukkha-nirodhe (pts) | dukkhanirodhagāminiyā → dukkha-nirodha-gāminiyā (pts)
Razumeti patnju, razumeti nastanak patnje, razumeti prestanak patnje, razumeti put koji vodi prestanku patnje –
Ayaṁ vuccati, bhikkhave, sammādiṭṭhi.
sammādiṭṭhi → sammā-diṭṭhi (pts)
to je ispravno razumevanje.

Katamo ca, bhikkhave, sammāsaṅkappo?
sammāsaṅkappo → sammā-saṁkappo (pts)
A šta je to, monasi, ispravna namera?
Nekkhammasaṅkappo abyāpādasaṅkappo avihiṁsāsaṅkappo.
nekkhammasaṅkappo abyāpādasaṅkappo avihiṁsāsaṅkappo → nekkhamma-saṁkappo avyāpāda-saṁkappo avihiṁsāsaṁkappo (pts)
Namera obuzdavanja, namera lišena zlovolje i namera nepovređivanja –
Ayaṁ vuccati, bhikkhave, sammāsaṅkappo.
sammāsaṅkappo → sammā-saṁkappo (pts)
to je ispravna namera.

Katamā ca, bhikkhave, sammāvācā?
sammāvācā → sammā-vācā (pts)
A šta je to, monasi, ispravan govor?
Musāvādā veramaṇī pisuṇāya vācāya veramaṇī pharusāya vācāya veramaṇī samphappalāpā veramaṇī.
veramaṇī → veramaṇi (mr) | vācāya → vecāya (pts) | veramaṇī → veramaṇi (cck: ka.) | musāvādā → musā-vādā (pts)
Odustati od laganja, odustati od ogovaranja, odustati od uvreda, odustati od naklapanja –
Ayaṁ vuccati, bhikkhave, sammāvācā.
sammāvācā → sammā-vācā (pts)
to je ispravan govor.

Katamo ca, bhikkhave, sammākammanto?
sammākammanto → sammā-kammanto (pts)
A šta su to, monasi, ispravni postupci?
Pāṇātipātā veramaṇī adinnādānā veramaṇī kāmesumicchācārā veramaṇī.
kāmesumicchācārā → kāmesu micchācārā (th) | + → verammaṇī kāmesu micchācārā (pts)
Odustati od ubijanja, odustati od uzimanja onoga što nije dato i odustati od preljube –
Ayaṁ vuccati, bhikkhave, sammākammanto.to su ispravni postupci.

Katamo ca, bhikkhave, sammāājīvo?
sammāājīvo → sammā-ājīvo (pts)
A šta je to, monasi, ispravno življenje?
Idha, bhikkhave, ariyasāvako micchāājīvaṁ pahāya sammāājīvena jīvitaṁ kappeti.
jīvitaṁ → jīvikaṁ (sya-all, pts) | ariyasāvako micchāājīvaṁ → ariya-sāvako micchā-ājīvaṁ (pts) | sammāājīvena jīvitaṁ → sammā-ājīvena jīvikaṁ (pts)
Kada plemeniti sledbenik, izbegavajući pogrešne načine, sebe prehranjuje na ispravan način –
Ayaṁ vuccati, bhikkhave, sammāājīvo.
sammāājīvo → sammā-ājīvo (pts)
to je ispravno življenje.

Katamo ca, bhikkhave, sammāvāyāmo?
sammāvāyāmo → sammā-vāyāmo (pts)
A šta je to, monasi, ispravan napor?
Idha, bhikkhave, bhikkhu anuppannānaṁ pāpakānaṁ akusalānaṁ dhammānaṁ anuppādāya chandaṁ janeti vāyamati vīriyaṁ ārabhati cittaṁ paggaṇhāti padahati;
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th, pts)
Kada se u monahu probudi revnost da izbegava nastanak još nenastalih loših, nekorisnih stanja uma, te ulaže napor, budi energiju, usmerava um i tome teži.
uppannānaṁ pāpakānaṁ akusalānaṁ dhammānaṁ pahānāya chandaṁ janeti vāyamati vīriyaṁ ārabhati cittaṁ paggaṇhāti padahati;
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th, pts)
U sebi budi revnost da napusti već nastala loša, štetna stanja uma, te ulaže napor, budi energiju, usmerava um i tome teži.
anuppannānaṁ kusalānaṁ dhammānaṁ uppādāya chandaṁ janeti vāyamati vīriyaṁ ārabhati cittaṁ paggaṇhāti padahati;
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th, pts)
U sebi budi revnost da neguje još nenastala povoljna stanja uma, te ulaže napor, budi energiju, usmerava um i tome teži.
uppannānaṁ kusalānaṁ dhammānaṁ ṭhitiyā asammosāya bhiyyobhāvāya vepullāya bhāvanāya pāripūriyā chandaṁ janeti vāyamati vīriyaṁ ārabhati cittaṁ paggaṇhāti padahati.
vīriyaṁ → viriyaṁ (bjt, th, pts)
U sebi budi revnost za nastavljanjem, neiščezavanjem, jačanjem, uvećanjem i ispunjenjem kroz negovanje već nastalih povoljnih stanja uma, te ulaže napor, budi energiju, usmerava um i tome teži.
Ayaṁ vuccati, bhikkhave, sammāvāyāmo.
sammāvāyāmo → sammā-vāyāmo (pts)
to je ispravan napor.

Katamā ca, bhikkhave, sammāsati?
sammāsati → sammā-sati (pts)
A šta je to , monasi, ispravna svesnost?
Idha, bhikkhave, bhikkhu kāye kāyānupassī viharati ātāpī sampajāno satimā vineyya loke abhijjhādomanassaṁ;
abhijjhādomanassaṁ → abhijjhā-domanassaṁ (pts)
Kada monah boravi kontemplirajući telo kao telo, marljiv, s jasnim razumevanjem i svestan, odloživši sa strane gramzivost i odbojnost prema ovom svetu.
vedanāsu vedanānupassī viharati ātāpī sampajāno satimā vineyya loke abhijjhādomanassaṁ;Boravi on kontemplirajući osećaje kao osećaje, marljiv, s jasnim razumevanjem i svestan, odloživši sa strane gramzivost i odbojnost prema ovom svetu. citte cittānupassī viharati ātāpī sampajāno satimā vineyya loke abhijjhādomanassaṁ;Boravi on kontemplirajući um kao um, marljiv, s jasnim razumevanjem i svestan, odloživši sa strane gramzivost i odbojnost prema ovom svetu. dhammesu dhammānupassī viharati ātāpī sampajāno satimā vineyya loke abhijjhādomanassaṁ.
abhijjhādomanassaṁ → abhijjhā-domanassaṁ (pts)
Boravi on kontemplirajući objekte uma kao objekte uma, marljiv, s jasnim razumevanjem i svestan, odloživši sa strane gramzivost i odbojnost prema ovom svetu.
Ayaṁ vuccati, bhikkhave, sammāsati.
sammāsati → sammā-sati (pts)
To se zove ispravna svesnost.

Katamo ca, bhikkhave, sammāsamādhi?
sammāsamādhi → sammā-samādhi (pts)
A šta je to, monasi, ispravna koncentracija?
Idha, bhikkhave, bhikkhu vivicceva kāmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaṁ savicāraṁ vivekajaṁ pītisukhaṁ paṭhamaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
paṭhamaṁ jhānaṁ → paṭhamajjhānaṁ (pts) | vivicceva → eva (pts) | pītisukhaṁ paṭhamaṁ jhānaṁ → pīti-sukhaṁ paṭhamajjhānaṁ (pts)
Tako monah, sasvim obuzdanih čula, bez mentalnih nečistoća, ulazi i ostaje na prvom stupnju zadubljenja.
Vitakkavicārānaṁ vūpasamā ajjhattaṁ sampasādanaṁ cetaso ekodibhāvaṁ avitakkaṁ avicāraṁ samādhijaṁ pītisukhaṁ dutiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
dutiyaṁ jhānaṁ → dutiyajjhānaṁ (pts) | vitakkavicārānaṁ → vitakka-vicārānaṁ (pts) | ekodibhāvaṁ → ekodi-bhāvaṁ (pts) | pītisukhaṁ dutiyaṁ jhānaṁ → pīti-sukhaṁ dutiyajjhānaṁ (pts)
Sa smirivanjem usmerene misli i istraživanja, ulazi on i ostaje na drugom stupnju zadubljenja, koji karakterišu kako samopouzdanje i sabranost uma, oslobođenog usmerene misli i istraživanja, tako i ushićenje i zadovoljstvo rođeni iz koncentracije.
Pītiyā ca virāgā upekkhako ca viharati, sato ca sampajāno, sukhañca kāyena paṭisaṁvedeti, yaṁ taṁ ariyā ācikkhanti ‘upekkhako satimā sukhavihārī’ti tatiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
upekkhako ca → upekhako (pts) | sukhavihārīti tatiyaṁ jhānaṁ → sukhavihārī ti tatiyajjhānaṁ (pts) | yaṁ taṁ → yantaṁ (bjt) | + → taṁ (bjt) | sukhañca → sukhañ ca (pts) | yaṁ → yan (pts) | sukhavihārīti tatiyaṁ jhānaṁ → sukha-vihārī ti tatiyajjhānaṁ (pts)
Sa slabljenjem ushićenja ostaje on spokojan, svestan i s jasnim razumevanjem, sa fizičkim osećajem zadovoljstva. Tako on ulazi i ostaje na trećem stupnju zadubljenja, o kojem plemeniti kažu: ‘Srećan je čovek ispunjen spokojstvom i svesnošću!’
Sukhassa ca pahānā dukkhassa ca pahānā pubbeva somanassadomanassānaṁ atthaṅgamā adukkhamasukhaṁ upekkhāsatipārisuddhiṁ catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati.
atthaṅgamā → atthagamā (pts) | upekkhāsatipārisuddhiṁ catutthaṁ jhānaṁ → upekhāsatipārisuddhiṁ catutthajjhānaṁ (pts) | pubbeva → pubbe va (th) | upekkhāsatipārisuddhiṁ → upekkhā satipārisuddhiṁ (th) | pubbeva somanassadomanassānaṁ atthaṅgamā adukkhamasukhaṁ upekkhāsatipārisuddhiṁ catutthaṁ jhānaṁ → pubb eva somanassa-domanassānaṁ atthagamā adukkha-m-asukhaṁ upekhā-sati-pārisuddhiṁ catutthajjhānaṁ (pts)
Sa napuštanjem zadovoljstva i bola, kao i s ranijim nestankom radosti i žalosti, ulazi on i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja, koji nije ni bolan ni prijatan, a čini ga čista svesnost, zasnovana na spokojstvu.
Ayaṁ vuccati, bhikkhave, sammāsamādhi.
sammāsamādhi → sammā-samādhi (pts)
To je, monasi, ispravna koncentracija.

Idaṁ vuccati, bhikkhave, dukkhanirodhagāminī paṭipadā ariyasaccaṁ.
dukkhanirodhagāminī paṭipadā ariyasaccaṁ → dukkha-nirodha-gāminīpaṭipadā ariya-saccaṁ (pts)
Ovo je, monasi, plemenita istina o putu koji vodi do prestanka patnje.

Iti ajjhattaṁ vā dhammesu dhammānupassī viharati, bahiddhā vā dhammesu dhammānupassī viharati, ajjhattabahiddhā vā dhammesu dhammānupassī viharati.Tako monah boravi kontemplirajući objekte uma kao objekte uma unutar, izvan ili i unutar i izvan. Samudayadhammānupassī vā dhammesu viharati, vayadhammānupassī vā dhammesu viharati, samudayavayadhammānupassī vā dhammesu viharati.
samudayadhammānupassī → samudaya-dhammānupassī (pts) | samudayavayadhammānupassī → samudaya-vayadhammānupassī (pts)
Ili boravi kontemplirajući u objektima uma njihovu prirodu nastanka, boravi kontemplirajući u objektima uma njihovu prirodu nestanka, boravi kontemplirajući u objektima uma njihovu prirodu nastanka i nestanka.
‘Atthi dhammā’ti vā panassa sati paccupaṭṭhitā hoti yāvadeva ñāṇamattāya paṭissatimattāya anissito ca viharati, na ca kiñci loke upādiyati.
paṭissatimattāya → patissatimattāya (bj, pts) | dhammāti → dhammā ti (pts) | panassa → pan assa (pts) | paccupaṭṭhitā → paccuppaṭṭhitā (pts) | yāvadeva → yāvad eva (pts) | paṭissatimattāya → patissati-mattāya (pts)
Nezavisan, boravi on i ne vezuje se ni za šta na svetu.

Evampi kho, bhikkhave, bhikkhu dhammesu dhammānupassī viharati catūsu ariyasaccesu.
catūsu → catusu (bj, pts) | evampi → evaṁ (pts)
Tako on kontemplira objekte uma kao objekte uma iz perspektive četiri plemenite istine?

Saccapabbaṁ niṭṭhitaṁ.

Dhammānupassanā niṭṭhitā.

Yo hi koci, bhikkhave, ime cattāro satipaṭṭhāne evaṁ bhāveyya sattavassāni, tassa dvinnaṁ phalānaṁ aññataraṁ phalaṁ pāṭikaṅkhaṁ
sattavassāni → satta vassāni (th) | sattavassāni → satta-vassāni (pts)
Monasi, ko god bude vežbao četiri temelja svesnosti na ovaj način tokom sedam godina, može očekivati jedan od dva rezultata:
diṭṭheva dhamme aññā; sati vā upādisese anāgāmitā.
diṭṭheva → diṭṭhe va (th, pts)
krajnje znanje ovde i sada ili, ukoliko je još preostalo vezivanja, onda stupanj nepovratnika.

Tiṭṭhantu, bhikkhave, sattavassāni.
sattavassāni → satta vassāni (th)
I ne samo sedam godina.
Yo hi koci, bhikkhave, ime cattāro satipaṭṭhāne evaṁ bhāveyya cha vassāni …pe…
pe → spelled out in full (bjt)
Ako bi neko vežbao četiri temelja svesnosti na ovaj način tokom šest godina…
pañca vassāni …
pe → spelled out in full (bjt) | pañca vassāni → pañcavassāni (pts)
pet godina…
cattāri vassāni …
pe → spelled out in full (bjt)
četiri godine…
tīṇi vassāni …
pe → spelled out in full (bjt)
tri godine…
dve vassāni …
pe → spelled out in full (bjt)
dve godine…
ekaṁ vassaṁ …
pe → spelled out in full (pts)
jednu godinu…
tiṭṭhatu, bhikkhave, ekaṁ vassaṁ.I ne samo godinu, monasi. Yo hi koci, bhikkhave, ime cattāro satipaṭṭhāne evaṁ bhāveyya sattamāsāni, tassa dvinnaṁ phalānaṁ aññataraṁ phalaṁ pāṭikaṅkhaṁ
sattamāsāni → satta māsāni (bjt, th) | sattamāsāni → satta-māsāni (pts) | + → diṭṭhe va dhamme aññā sati vā upādisese anāgāmitā tiṭṭhantu bhikkhave sattamāsāni (pts)
Ako bi neko vežbao četiri temelja svesnosti na ovaj način tokom sedam meseci, može očekivati jedan od dva rezultata:
diṭṭheva dhamme aññā; sati vā upādisese anāgāmitā.
diṭṭheva → diṭṭhe va (th)
krajnje znanje ovde i sada ili, ukoliko je još preostalo vezivanja, onda stupanj nepovratnika.
Tiṭṭhantu, bhikkhave, satta māsāni.I ne samo sedam meseci. Yo hi koci, bhikkhave, ime cattāro satipaṭṭhāne evaṁ bhāveyya cha māsāni …pe…
bhikkhave → bhikkhu (pts) | pe → spelled out in full (bjt) | cha māsāni → cha-māsāni (pts)
Ako bi neko vežbao četiri temelja svesnosti na ovaj način tokom šest meseci…
pañca māsāni …
pe → spelled out in full (bjt) | pañca māsāni → pañca-māsāni (pts)
pet meseci…
cattāri māsāni …
pe → spelled out in full (bjt)
četiri meseca…
tīṇi māsāni …
pe → spelled out in full (bjt)
tri meseca…
dve māsāni …
pe → spelled out in full (bjt)
dva meseca…
ekaṁ māsaṁ …
pe → spelled out in full (bjt)
mesec dana…
aḍḍhamāsaṁ …
aḍḍhamāsaṁ → addhamāsaṁ (th) | pe → spelled out in full (pts)
pola meseca…
tiṭṭhatu, bhikkhave, aḍḍhamāso.
aḍḍhamāso → addhamāso (sya-all) | tiṭṭhatu → tassa dvinnaṁ phalānaṁ aññataraṁ phalaṁ pāṭikaṅkhaṁ diṭṭheva dhamme aññā sati vā upādisese anāgāmitā tiṭṭhantu (bjt) | aḍḍhamāso → aḍḍha-māso (pts)
I ne samo pola meseca, monasi.
Yo hi koci, bhikkhave, ime cattāro satipaṭṭhāne evaṁ bhāveyya sattāhaṁ, tassa dvinnaṁ phalānaṁ aññataraṁ phalaṁ pāṭikaṅkhaṁAko bi neko vežbao četiri temelja svesnosti na ovaj način tokom sedam dana, može očekivati jedan od dva rezultata: diṭṭheva dhamme aññā; sati vā upādisese anāgāmitāti.
diṭṭheva → diṭṭhe va (th, pts) | anāgāmitāti → anāgāmitā (th, pts)
krajnje znanje ovde i sada ili, ukoliko je još preostalo vezivanja, onda stupanj nepovratnika.

Ekāyano ayaṁ, bhikkhave, maggo sattānaṁ visuddhiyā sokaparidevānaṁ samatikkamāya dukkhadomanassānaṁ atthaṅgamāya ñāyassa adhigamāya nibbānassa sacchikiriyāya yadidaṁ cattāro satipaṭṭhānāti.
sokaparidevānaṁ → sokapariddavānaṁ (bj, pts) | atthaṅgamāya → atthagamāya (pts) | sokaparidevānaṁ → sokaparidavānaṁ (pts) | dukkhadomanassānaṁ atthaṅgamāya → dukkha-domanassānaṁ atthagamāya (pts) | yadidaṁ → yad idaṁ (pts) | satipaṭṭhānāti → satipaṭṭhānā ti (pts)
Monasi, postoji direktan put ka pročišćenju bića, ka prevladavanju žalosti i naricanja, ka nestanku bola i tuge, ka izbijanju na pravu stazu, ka dostizanju nibbāne – a taj put su četiri temelja svesnosti.
Iti yaṁ taṁ vuttaṁ, idametaṁ paṭicca vuttan”ti.
yaṁ taṁ → yantaṁ (bjt, th) | yaṁ → yan (pts) | idametaṁ → idam etaṁ (pts) | vuttanti → vuttan ti (pts)
Kada je to rečeno, zbog toga je rečeno.”

Idamavoca bhagavā.
idamavoca → idam avoca (pts)
Tako reče Blaženi.
Attamanā te bhikkhū bhagavato bhāsitaṁ abhinandunti.
abhinandunti → abhinandun ti mahā-satipaṭṭhāna (pts)
Zadovoljni, monasi se obradovaše rečima Blaženoga.

Mahāsatipaṭṭhānasuttaṁ niṭṭhitaṁ navamaṁ.
navamaṁ → (pts) | mahāsatipaṭṭhānasuttaṁ → suttantaṁ (pts)

Principles · Rationale · Glossary · 6 Pali editions
MP3: Pali


Translations: English · Русский · Deutsch · Српски · ไทย