Find the Truth

In the Pāli Suttas and Vinaya

settings

{{table.suttaCol}} {{table.readCol}} {{table.titleCol}} {{table.wordsCol}} {{table.countCol}} {{table.mrCol}} {{table.linksCol}} {{table.typeCol}} {{table.quoteCol}}
{{table.wordCol}} {{table.textsCol}} {{table.matchesCol}} {{table.linksCol}}

{{results.variantsForLabel}}

Variants 1/2 columns Dictionary Multi-select Compass Help

Note:Translations, dictionaries and commentaries were not made by the Blessed One.Cross-check with Pali in 4 main nikayas.

  • Majjhima Nikāya 7474 Dīghanakha sutta

DīghanakhasuttaGovor Dīghanakhi

Evaṁ me sutaṁ—
evaṁ me → evamme (th) | evaṁ me → evam-me (pts)
Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā rājagahe viharati gijjhakūṭe pabbate sūkarakhatāyaṁ.
pabbate → (sya-all, pts) | sūkarakhatāyaṁ → gijjhakūṭe sūkharakhatāyaṁ (bj: PTS)
Jednom je Blaženi boravio kraj Rāđagahe, u Veprovoj pećini, na Lešinarevoj hridi.

Atha kho dīghanakho paribbājako yena bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā bhagavatā saddhiṁ sammodi.
tenupasaṅkami → ten upasaṅkami (pts)
Tada asketa Dīghanakha dođe do Blaženog i pozdravi se s njim.
Sammodanīyaṁ kathaṁ sāraṇīyaṁ vītisāretvā ekamantaṁ aṭṭhāsi. Ekamantaṁ ṭhito kho dīghanakho paribbājako bhagavantaṁ etadavoca:
sāraṇīyaṁ → sārāṇīyaṁ (bj, sya-all, pts) | etadavoca → etad-avoca ahaṁ (pts)
Kada taj učtivi i prijateljski razgovor bi završen, stade on sa strane i reče Blaženome:
“ahañhi, bho gotama, evaṁvādī evaṁdiṭṭhi:
evaṁdiṭṭhi → evaṁdiṭṭhī (sya-all) | ahañhi → ahaṁ hi (bjt) | evaṁvādī → evaṁ vādī (bjt) | ahañhi → hi (pts)
„Učitelju Gotama, moje učenje i gledište je sledeće:
‘sabbaṁ me nakkhamatī’”ti.
nakkhamatīti → na khamatīti (bjt, th, pts)
’Za mene ništa nije prihvatljivo.’“

“Yāpi kho te esā, aggivessana, diṭṭhi:
yāpi → yā pi (pts)
„A to tvoje gledište, Aggivessana,
‘sabbaṁ me nakkhamatī’ti, esāpi te diṭṭhi nakkhamatī”ti?
nakkhamatīti → na khamatīti (bjt, th, pts) | nakkhamatīti esāpi → na khamatīti esā pi (pts)
’Za mene ništa nije prihvatljivo’–nije li barem ono prihvatljivo za tebe?“

“Esā ce me, bho gotama, diṭṭhi khameyya, taṁpassa tādisameva, taṁpassa tādisamevā”ti.
ce → esāpi (mr) | taṁpassa → taṁpissa (sya-all) | ce → esāpi (cck: ka.) | taṁpassa → tampassa (bjt)
„Učitelju Gotama, ako bi to moje gledište bilo prihvatljivo za mene, opet bi bilo isto, opet bi bilo isto.“

“Ato kho te, aggivessana, bahū hi bahutarā lokasmiṁ ye evamāhaṁsu:
bahū hi → bahūhi (bjt, pts) | evamāhaṁsu → evam-āhaṁsu (pts)
„Dobro, Aggivessana, ima na ovome svetu mnogih koji kažu: ’Opet bi bilo isto, opet bi bilo isto’, pa ipak, iako ne napuste svoje gledište, usvoje neko novo.
‘taṁpassa tādisameva, taṁpassa tādisamevā’ti.
taṁpassa → taṁpissa (sya-all) | taṁpassa → tampassa (bjt) | taṁpassa → taṁ p assa (pts) | taṁpassa tādisamevāti → taṁ p assa tādisam-evāti (pts)
Malo je onih na ovome svetu koji kažu: ’Opet bi bilo isto, opet bi bilo isto’, koji napuste to gledište i ne usvoje neko novo.
Te tañceva diṭṭhiṁ nappajahanti aññañca diṭṭhiṁ upādiyanti.
tañceva → tañ-c eva (pts) | aññañca → aññañ-ca (pts)
Ato kho te, aggivessana, tanū hi tanutarā lokasmiṁ ye evamāhaṁsu:
tanū hi → tanūhi (bjt, pts) | evamāhaṁsu → evam-āhaṁsu (pts)
‘taṁpassa tādisameva, taṁpassa tādisamevā’ti.
taṁpassa → taṁpissa (sya-all) | taṁpassa → tampassa (bjt) | taṁpassa tādisameva taṁpassa tādisamevāti → tam p assa tādisam-eva taṁ p assa tādisam-evāti (pts)
Te tañceva diṭṭhiṁ pajahanti aññañca diṭṭhiṁ na upādiyanti.
tañceva → tañ-c eva (pts) | aññañca → aññañ-ca (pts)

Santaggivessana, eke samaṇabrāhmaṇā evaṁvādino evaṁdiṭṭhino:
santaggivessana → santi aggivessana (sya-all) | aggivessana → santaggivessanāti dissati (sya-all: yu.) | evaṁvādino → evaṁ vādino (bjt) | santaggivessana → sant aggivessana (pts)
Aggivessana, ima asketa i brahmana čiji su učenje i gledište ovakvi: ’Za mene je sve prihvatljivo.’
‘sabbaṁ me khamatī’ti;Ima asketa i brahmana čiji su učenje i gledište ovakvi: ’Za mene ništa nije prihvatljivo.’ santaggivessana, eke samaṇabrāhmaṇā evaṁvādino evaṁdiṭṭhino:
santaggivessana → santi aggivessana (sya-all) | evaṁvādino → evaṁ vādino (bjt) | santaggivessana → sant aggivessana (pts)
A ima asketa i brahmana čiji su učenje i gledište ovakvi: ’Za mene je nešto prihvatljivo, a nešto nije.’734
‘sabbaṁ me nakkhamatī’ti;
nakkhamatīti santaggivessana → na khamatīti santi aggivessana (sya-all)
Među njima, gledište onih asketa i brahmana čiji su učenje i gledište ovakvi: ’Za mene je sve prihvatljivo’ blisko je strasti, blisko je okovanosti, blisko oduševljavanju, blisko prianjanju, blisko vezivanju.
santaggivessana, eke samaṇabrāhmaṇā evaṁvādino evaṁdiṭṭhino:
evaṁvādino → evaṁ vādino (bjt) | santaggivessana → santi aggivessana (th) | santaggivessana → sant aggivessana (pts)
Gledište onih asketa i brahmana čiji su učenje i gledište ’Za mene ništa nije prihvatljivo’ blisko je odsustvu strasti, blisko odsustvu okovanosti, blisko odsustvu oduševljavanja, blisko odsustvu prianjanja, blisko odsustvu vezivanja.“
‘ekaccaṁ me khamati, ekaccaṁ me nakkhamatī’ti.
nakkhamatīti tatraggivessana → na khamatīti tatra akgivessana (sya-all)
Tatraggivessana, ye te samaṇabrāhmaṇā evaṁvādino evaṁdiṭṭhino: ‘sabbaṁ me khamatī’ti
evaṁvādino → evaṁ vādino (bjt) | tatraggivessana → tatra akgivessana (th) | tatraggivessana → tatr aggivessana (pts)
tesamayaṁ diṭṭhi sārāgāya santike, saññogāya santike, abhinandanāya santike, ajjhosānāya santike, upādānāya santike;
sārāgāya → sarāgāya (sya-all) | santike tatraggivessana → santiketi tatra aggivessana (sya-all) | saññogāya → saṁyogāya (bjt, th, pts) | tesamayaṁ → tesam-ayaṁ (pts)
tatraggivessana ye te samaṇabrāhmaṇā evaṁvādino evaṁdiṭṭhino: ‘sabbaṁ me nakkhamatī’ti
nakkhamatīti → na khamatīti (bjt, th, pts) | tatraggivessana → aggivessana (th) | tatraggivessana → tatr aggivessana (pts)
tesamayaṁ diṭṭhi asārāgāya santike, asaññogāya santike, anabhinandanāya santike, anajjhosānāya santike, anupādānāya santike”ti.
asaññogāya → asaṁyogāya (bjt, th, pts) | tesamayaṁ → tesam-ayaṁ (pts) | santiketi → santike ti (pts)

Evaṁ vutte, dīghanakho paribbājako bhagavantaṁ etadavoca:
etadavoca → etad-avoca (pts)
Kad ovo bi rečeno, asketa Dīghanakha primeti:
“ukkaṁseti me bhavaṁ gotamo diṭṭhigataṁ, samukkaṁseti me bhavaṁ gotamo diṭṭhigatan”ti.
ukkaṁseti → ukkaṁsati (bj, pts1ed, mr) | samukkaṁseti → samukkaṁsati (bj, pts1ed); sampahaṁsati (mr) | ukkaṁseti → ukkaṁsati (pts) | samukkaṁseti → samukkaṁsati (pts) | ukkaṁseti → ukkaṁsati (cck: sī. pī. ka.) | samukkaṁseti → sampahaṁsati (cck: ka.) | diṭṭhigatanti → diṭṭhigatan-ti (pts)
„Učitelj Gotama hvali moje gledište, učitelj Gotama preporučuje moje gledište.“

“Tatraggivessana, ye te samaṇabrāhmaṇā evaṁvādino evaṁdiṭṭhino:
tatraggivessana → tatra aggivessana (sya-all) | tatraggivessana → tatr aggivessana (pts)
„Aggivessana, oni askete i brahmani čiji su učenje i gledište ’Za mene je nešto prihvatljivo, a nešto nije’–takvo njihovo gledište u delu koji se odnosi na ono što je prihvatljivo blisko je strasti, blisko okovanosti, blisko oduševljavanju, blisko vezanosti, blisko prianjanju,
‘ekaccaṁ me khamati, ekaccaṁ me nakkhamatī’ti.
nakkhamatīti → na khamatīti (bjt, th, pts)
Yā hi tesaṁ khamati sāyaṁ diṭṭhi sārāgāya santike, saññogāya santike, abhinandanāya santike, ajjhosānāya santike, upādānāya santike;
tesaṁ → kho nesaṁ (bj, pts) | sārāgāya → sarāgāya (sya-all) | saññogāya → saṁyogāya (bjt, th, pts) | sāyaṁ → sā yaṁ (pts)
yā hi tesaṁ nakkhamati sāyaṁ diṭṭhi asārāgāya santike, asaññogāya santike, anabhinandanāya santike, anajjhosānāya santike, anupādānāya santike.
yā hi → yāhi kho (bj) | santike tatraggivessana → santiketi tatra aggivessana (sya-all) | nakkhamati → na khamati (bjt, th) | asaññogāya → asaṁyogāya (bjt, th, pts) | tesaṁ nakkhamati sāyaṁ → kho nesaṁ na khamati sā yaṁ (pts)

Tatraggivessana, ye te samaṇabrāhmaṇā evaṁvādino evaṁdiṭṭhino:
aggivessana → tatraggivessanāti dissati (sya-all: yu.) | evaṁvādino → evaṁ vādino (th) | tatraggivessana → tatr aggivessana (pts)
Tako, Aggivessana, mudar čovek među onim asketama i brahmanima čiji su učenje i gledište ’Za mene je sve prihvatljivo’, ovako razmišlja:
‘sabbaṁ me khamatī’ti’Ako tvrdoglavo budem sledio svoje gledište „Za mene je sve prihvatljivo“ i objavim „Samo je ovo tačno, sve ostalo je pogrešno“, tattha viññū puriso iti paṭisañcikkhati:tada se mogu sukobiti s ostalom dvojicom: ‘yā kho me ayaṁ diṭṭhi—sa asketom ili brahmanom čiji su učenje i gledište „Za mene ništa nije prihvatljivo“ sabbaṁ me khamatīti,i sa asketom ili brahmanom čiji su učenje i gledište „Za mene je nešto prihvatljivo, a nešto nije.“ imañce ahaṁ diṭṭhiṁ thāmasā parāmāsā abhinivissa vohareyyaṁ—
parāmāsā → parāmassa (bj, sya-all, pts) | imañce → imañ-ce (pts)
Mogu se sukobiti sa tom dvojicom,
idameva saccaṁ moghamaññanti;
idameva → idam-eva (pts) | moghamaññanti → mogham-aññan-ti (pts)
a tamo gde je sukob, tu su i prepirke;
dvīhi me assa viggaho—tamo gde je sukob, tu su i svađe; yo cāyaṁ samaṇo vā brāhmaṇo vā evaṁvādī evaṁdiṭṭhi—sabbaṁ me nakkhamatīti,
evaṁdiṭṭhi → evaṁdiṭṭhī (sya-all) | nakkhamatīti → na khamatīti (bjt, th, pts)
tamo gde je sukob, tu je i uznemirenost.’
yo cāyaṁ samaṇo vā brāhmaṇo vā evaṁvādī evaṁdiṭṭhi—ekaccaṁ me khamati, ekaccaṁ me nakkhamatīti—
evaṁdiṭṭhi → evaṁdiṭṭhī (sya-all) | yo cāyaṁ → yocāyaṁ (bjt) | nakkhamatīti → na khamatīti (bjt, th, pts)
Sam predvidevši prepirke, svađe i uznemirenje, napušta on to gledište i ne usvaja neko novo.
imehi assa dvīhi viggaho.
imehi → imehi me (sya-all, pts)
Iti viggahe sati vivādo, vivāde sati vighāto, vighāte sati vihesā’. Iti so viggahañca vivādañca vighātañca vihesañca attani sampassamāno tañceva diṭṭhiṁ pajahati aññañca diṭṭhiṁ na upādiyati.
viggahañca vivādañca vighātañca vihesañca → viggahañ-ca vivādañ-ca vighātañ-ca vihesañ-ca (pts) | tañceva → tañ-c eva (pts) | aññañca → aññañ-ca (pts)
Tako neko napušta ta gledišta;
Evametāsaṁ diṭṭhīnaṁ pahānaṁ hoti, evametāsaṁ diṭṭhīnaṁ paṭinissaggo hoti.
evametāsaṁ → evam-etāsaṁ (pts)
tako se neko odriče tih gledišta.

Tatraggivessana, ye te samaṇabrāhmaṇā evaṁvādino evaṁdiṭṭhino:
tatraggivessana → tatra aggivessana (sya-all) | tatraggivessana → tatr aggivessana (pts)
Mudar čovek među tim asketama i brahmanima čiji su učenje i gledište „Za mene ništa nije prihvatljivo“, ovako razmišlja:
‘sabbaṁ me nakkhamatī’ti
nakkhamatīti tattha → na khamatīti tatra (sya-all)
’Ako tvrdoglavo budem sledio svoje gledište „Za mene ništa nije prihvatljivo“ i objavim „Samo je ovo tačno, sve ostalo je pogrešno“,
tattha viññū puriso iti paṭisañcikkhati:
tattha → tatra (th)
tada se mogu sukobiti s ostalom dvojicom:
‘yā kho me ayaṁ diṭṭhi—sa asketom ili brahmanom čiji su učenje i gledište „Za mene je sve prihvatljivo“ sabbaṁ me nakkhamatīti,
nakkhamatīti → na khamatīti (bjt, th, pts)
i sa asketom ili brahmanom čiji su učenje i gledište „Za mene je nešto prihvatljivo, a nešto nije“.
imañce ahaṁ diṭṭhiṁ thāmasā parāmāsā abhinivissa vohareyyaṁ—
parāmāsā → parāmassa (bj, sya-all, pts) | imañce → imañ-ce (pts)
Mogu se sukobiti s tom dvojicom,
idameva saccaṁ moghamaññanti;
idameva → idam-eva (pts) | moghamaññanti → mogham-aññan-ti (pts)
dvīhi me assa viggaho—a tamo gde je sukob, tu su i prepirke; yo cāyaṁ samaṇo vā brāhmaṇo vā evaṁvādī evaṁdiṭṭhi—sabbaṁ me khamatīti,
evaṁdiṭṭhi → evaṁdiṭṭhī (sya-all)
tamo gde je sukob, tu su i svađe;
yo cāyaṁ samaṇo vā brāhmaṇo vā evaṁvādī evaṁdiṭṭhi—ekaccaṁ me khamati ekaccaṁ me nakkhamatīti—
evaṁdiṭṭhi → evaṁdiṭṭhī (sya-all) | nakkhamatīti → na khamatīti (bjt, th, pts)
tamo gde je sukob, tu je i uznemirenost.’
imehi assa dvīhi viggaho.
imehi → imehi me (bj, pts); imehi me dvīhi (sya-all) | dvīhi → (sya-all)
Sam predvidevši prepirke, svađe i uznemirenje, napušta on to gledište i ne usvaja neko novo.
Iti viggahe sati vivādo, vivāde sati vighāto, vighāte sati vihesā’. Iti so viggahañca vivādañca vighātañca vihesañca attani sampassamāno tañceva diṭṭhiṁ pajahati aññañca diṭṭhiṁ na upādiyati.
viggahañca vivādañca vighātañca vihesañca → viggahañ-ca vivādañ-ca vighātañ-ca vihesañ-ca (pts) | tañceva → tañ-c eva (pts) | aññañca → aññañ-ca (pts)
Evametāsaṁ diṭṭhīnaṁ pahānaṁ hoti, evametāsaṁ diṭṭhīnaṁ paṭinissaggo hoti.
evametāsaṁ → evam-etāsaṁ (pts)
Tako neko napušta ta gledišta;

Tatraggivessana, ye te samaṇabrāhmaṇā evaṁvādino evaṁdiṭṭhino:
tatraggivessana → tatra aggivessana (sya-all) | evaṁvādino → evaṁ vādino (bjt) | tatraggivessana → tatr aggivessana (pts)
Mudar čovek među tim asketama i brahmanima čiji su učenje i gledište „Za mene je nešto prihvatljivo, a nešto nije“, ovako razmišlja:
‘ekaccaṁ me khamati, ekaccaṁ me nakkhamatī’ti
nakkhamatīti tattha → na khamatīti tatra (sya-all)
tattha viññū puriso iti paṭisañcikkhati:
tattha → tatra (th)
’Ako tvrdoglavo budem sledio svoje gledište „Za mene je nešto prihvatljivo, a nešto nije“ i objavim „Samo je ovo tačno, sve ostalo je pogrešno“,
‘yā kho me ayaṁ diṭṭhi—mogu se sukobiti s ostalom dvojicom: ekaccaṁ me khamati, ekaccaṁ me nakkhamatīti,
nakkhamatīti → na khamatīti (bjt, th, pts)
sa asketom ili brahmanom čiji su učenje i gledište „Za mene je sve prihvatljivo“
imañce ahaṁ diṭṭhiṁ thāmasā parāmāsā abhinivissa vohareyyaṁ—
parāmāsā → parāmassa (bj, sya-all, pts) | imañce → imañ-ce (pts)
i sa asketom ili brahmanom čiji su učenje i gledište „Za mene ništa nije prihvatljivo“.
idameva saccaṁ moghamaññanti;
idameva → idam-eva (pts) | moghamaññanti → mogham-aññan-ti (pts)
Mogu se sukobiti s tom dvojicom,
dvīhi me assa viggaho— yo cāyaṁ samaṇo vā brāhmaṇo vā evaṁvādī evaṁdiṭṭhi—sabbaṁ me khamatīti,
evaṁdiṭṭhi → evaṁdiṭṭhī (sya-all)
a tamo gde je sukob, tu su i prepirke;
yo cāyaṁ samaṇo vā brāhmaṇo vā evaṁvādī evaṁdiṭṭhi—sabbaṁ me nakkhamatīti—
evaṁdiṭṭhi → evaṁdiṭṭhī (sya-all) | nakkhamatīti → na khamatīti (bjt, th, pts)
tamo gde je sukob, tu su i svađe;
imehi assa dvīhi viggaho.
imehi → imehi me (bj, sya-all, pts)
Iti viggahe sati vivādo, vivāde sati vighāto, vighāte sati vihesā’.tamo gde je sukob, tu je i uznemirenost.’ Iti so viggahañca vivādañca vighātañca vihesañca attani sampassamāno tañceva diṭṭhiṁ pajahati aññañca diṭṭhiṁ na upādiyati.
viggahañca vivādañca vighātañca vihesañca → viggahañ-ca vivādañ-ca vighātañ-ca vihesañ-ca (pts) | tañceva → tañ-c eva (pts) | aññañca → aññañ-ca (pts)
Sam predvidevši prepirke, svađe i uznemirenje, napušta on to gledište i ne usvaja neko novo.
Evametāsaṁ diṭṭhīnaṁ pahānaṁ hoti, evametāsaṁ diṭṭhīnaṁ paṭinissaggo hoti.
evametāsaṁ → evam-etāsaṁ (pts)
Tako neko napušta ta gledišta; tako se neko odriče tih gledišta.

Ayaṁ kho panaggivessana, kāyo rūpī cātumahābhūtiko mātāpettikasambhavo odanakummāsūpacayo aniccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo, aniccato dukkhato rogato gaṇḍato sallato aghato ābādhato parato palokato suññato anattato samanupassitabbo.
odanakummāsūpacayo → odanakummāsupacayo (bj, cck) | panaggivessana → pana aggivessana (sya-all) | aniccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo → aniccucchādanaparimaddhanabhedana viddhaṁsanadhammo (sya-all) | cātumahābhūtiko → cātummahābhūtiko (cck: sī. syā.) | cātumahābhūtiko mātāpettikasambhavo → cātummahābhūtiko mātā pettikasambhavo (th) | panaggivessana → pan aggivessana (pts) | aniccucchādanaparimaddanabhedanaviddhaṁsanadhammo → aniccucchādanaparimaddana-bhedana-viddhaṁsanadhammo (pts)
Tako, Aggivessana, ovo telo načinjeno od materijalnog oblika čine četiri velika elementa, stvorili su ga majka i otac, othranili kuvani pirinač i kaša, podložno je prolaznosti, trošenju i habanju, razlaganju i rastakanju. Treba ga smatrati prolaznim, patnjom, bolešću, tumorom, strelom, nevoljom, ranom, tuđim, propadajućim, praznim, bez sopstva.
Tassimaṁ kāyaṁ aniccato dukkhato rogato gaṇḍato sallato aghato ābādhato parato palokato suññato anattato samanupassato yo kāyasmiṁ kāyachando kāyasneho kāyanvayatā sā pahīyati.
kāyachando kāyasneho → kāyacchando kāyasineho (sya-all) | tassimaṁ → tass imaṁ (pts)
Kad neko na svoje telo gleda tako, tada napušta želju u odnosu na telo, privrženost telu, potčinjenost telu.

Tisso kho imā, aggivessana, vedanā—Postoje, Aggivessana, tri vrste osećaja: sukhā vedanā, dukkhā vedanā, adukkhamasukhā vedanā.prijatan osećaj, bolan osećaj, ni bolan ni prijatan osećaj. Yasmiṁ, aggivessana, samaye sukhaṁ vedanaṁ vedeti, neva tasmiṁ samaye dukkhaṁ vedanaṁ vedeti, na adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedeti;
neva → n eva (pts)
Kad neko oseća prijatan osećaj, tada ne oseća bolan ili ni bolan ni prijatan osećaj;
sukhaṁyeva tasmiṁ samaye vedanaṁ vedeti.
sukhaṁyeva → sukhaṁ yeva (pts)
tada on oseća samo prijatan osećaj.
Yasmiṁ, aggivessana, samaye dukkhaṁ vedanaṁ vedeti, neva tasmiṁ samaye sukhaṁ vedanaṁ vedeti, na adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedeti;
neva → n eva (pts)
Kad neko oseća bolan osećaj, tada ne oseća prijatan ili ni bolan ni prijatan osećaj;
dukkhaṁyeva tasmiṁ samaye vedanaṁ vedeti.
dukkhaṁyeva → dukkhaṁ yeva (pts)
tada on oseća samo bolan osećaj.
Yasmiṁ, aggivessana, samaye adukkhamasukhaṁ vedanaṁ vedeti, neva tasmiṁ samaye sukhaṁ vedanaṁ vedeti, na dukkhaṁ vedanaṁ vedeti;
neva → n eva (pts)
Kad neko oseća ni bolan ni prijatan osećaj, tada ne oseća prijatan ili bolan osećaj;
adukkhamasukhaṁyeva tasmiṁ samaye vedanaṁ vedeti.
adukkhamasukhaṁyeva → adukkhamasukhaṁ yeva (pts)
tada oseća samo ni bolan ni prijatan osećaj.

Sukhāpi kho, aggivessana, vedanā aniccā saṅkhatā paṭiccasamuppannā khayadhammā vayadhammā virāgadhammā nirodhadhammā;
sukhāpi kho → sukhā (sya-all) | vedanā → (sya-all) | sukhāpi → sukhā pi (pts)
Prijatan osećaj, Aggivessana, jeste prolazan, uslovljen, nastao na osnovu uzroka, podložan razaranju, slabljenju, kopnjenju i nestanku.
dukkhāpi kho, aggivessana, vedanā aniccā saṅkhatā paṭiccasamuppannā khayadhammā vayadhammā virāgadhammā nirodhadhammā;
vedanā → (sya-all) | dukkhāpi → dukkhā pi (pts)
Bolan osećaj takođe je prolazan, uslovljen, nastao na osnovu uzroka, podložan razaranju, slabljenju, kopnjenju i nestanku.
adukkhamasukhāpi kho, aggivessana, vedanā aniccā saṅkhatā paṭiccasamuppannā khayadhammā vayadhammā virāgadhammā nirodhadhammā.
adukkhamasukhāpi → adukkhamasukhā pi (pts)
Ni bolan ni prijatan osećaj takođe je prolazan, uslovljen, nastao na osnovu uzroka, podložan razaranju, slabljenju, kopnjenju i nestanku.

Evaṁ passaṁ, aggivessana, sutavā ariyasāvako sukhāyapi vedanāya nibbindati, dukkhāyapi vedanāya nibbindati, adukkhamasukhāyapi vedanāya nibbindati;
sukhāyapi → sukhāya pi (pts) | dukkhāyapi → dukkhāya pi (pts) | adukkhamasukhāyapi → adukkhamasukhāya pi (pts)
Kad to vidi, dobro upućen plemeniti učenik prestaje da bude očaran prijatnim osećajem, prestaje da bude očaran bolnim osećajem, prestaje da bude očaran ni bolnim ni prijatnim osećajem.
nibbindaṁ virajjati, virāgā vimuccati. Vimuttasmiṁ, vimuttamiti ñāṇaṁ hoti.
vimuttamiti → vimuttam-iti (pts)
Pošto više nije očaran, u njemu se hladi strast. Kroz hlađenje strasti (njegov um) jeste oslobođen. Kad je oslobođen, dolazi znanje: „Oslobođen je.“

‘Khīṇā jāti, vusitaṁ brahmacariyaṁ, kataṁ karaṇīyaṁ, nāparaṁ itthattāyā’ti pajānāti.On razume: „Ovo je poslednje rođenje, proživljen je svetački život, učinjeno što je trebalo učiniti. Nema više preporađanja u bilo koji oblik bivanja.’“

Evaṁ vimuttacitto kho, aggivessana, bhikkhu na kenaci saṁvadati, na kenaci vivadati, yañca loke vuttaṁ tena voharati, aparāmasan”ti.
tena → teneva (bj) | + → kho (th) | yañca → yañ-ca (pts) | aparāmasanti → aparāmasan-ti (pts)
Monah čiji je um tako oslobođen, Aggivessana, ne staje ni na čiju stranu i ne prepire se ni sa kim; govori reči koje se koriste u svetu, ali ne vezuje se za njih.“

Tena kho pana samayena āyasmā sāriputto bhagavato piṭṭhito ṭhito hoti bhagavantaṁ bījayamāno.
bījayamāno → vījayamāno (bj); vijiyamāno (cck); vijīyamāno (sya1ed, sya2ed); vījamāno (pts1ed) | bījayamāno → vijayamāno (bj); vījiyamāno (sya-all) | ṭhito hoti → nisinno (sya-all) | vijayamāno → vījamāno (bj: PTS) | bījayamāno → vījayamāno (cck: sī. pī.)
A tom prilikom poštovani Sāriputta stajao je iza Blaženog, hladeći ga lepezom.
Atha kho āyasmato sāriputtassa etadahosi:
etadahosi → etad-ahosi (pts)
Na to pomisli:
“tesaṁ tesaṁ kira no bhagavā dhammānaṁ abhiññā pahānamāha, tesaṁ tesaṁ kira no sugato dhammānaṁ abhiññā paṭinissaggamāhā”ti.
pahānamāha → pahāṇamāha (bj) | pahānamāha → pahānam-āha (pts) | paṭinissaggamāhāti → paṭinissaggam-āhāti (pts)
„Blaženi zaista govori o napuštanju tih stvari zahvaljujući neposrednom znanju; Uzvišeni zaista govori o odustajanju od tih stvari zahvaljujući neposrednom znanju.“
Iti hidaṁ āyasmato sāriputtassa paṭisañcikkhato anupādāya āsavehi cittaṁ vimucci.
iti hidaṁ → itihidaṁ (bjt) | iti hidaṁ → itih idaṁ (pts)
I dok je poštovani Sāriputta razmišljao o tome, njegov um postade oslobođen otrova zahvaljujući nevezivanju.

Dīghanakhassa pana paribbājakassa virajaṁ vītamalaṁ dhammacakkhuṁ udapādi:
pana → (sya-all)
A u asketi Dīghanakhi javilo se potpuno čisto viđenje Dhamme:
“yaṁ kiñci samudayadhammaṁ sabbaṁ taṁ nirodhadhamman”ti.
samudayadhammaṁ sabbaṁ taṁ → samudaya dhammaṁ sabbantaṁ (bjt) | yaṁ kiñci → yaṅkiñci (th) | sabbaṁ taṁ → sabbantaṁ (th) | sabbaṁ taṁ nirodhadhammanti → sabban-taṁ nirodhadhamman-ti (pts)
„Sve što je podložno nastanku, podložno je i nestanku.“
Atha kho dīghanakho paribbājako diṭṭhadhammo pattadhammo viditadhammo pariyogāḷhadhammo tiṇṇavicikiccho vigatakathaṅkatho vesārajjappatto aparappaccayo satthusāsane bhagavantaṁ etadavoca:
vigatakathaṅkatho → vigatakathaṁkatho (my, th, ms2005) | satthusāsane → satthu sāsane (th) | vigatakathaṅkatho → vigatakathaṁ katho (pts) | bhagavantaṁ etadavoca → bhaga vantaṁ etad-avoca (pts)
Asketa Dīghanakha ugledao je Dhammu, dosegao je Dhammu, razumeo Dhammu, sagledao Dhammu, prevazišao sumnjičavost, okončao zbunjenost, stekao neustrašivost i u Učiteljevom nauku postao nezavisan od drugih.

“abhikkantaṁ, bho gotama, abhikkantaṁ, bho gotama.Tada on reče Blaženom: „Izvrsno, učitelju Gotama! Izvrsno, učitelju Gotama! Seyyathāpi, bho gotama, nikkujjitaṁ vā ukkujjeyya, paṭicchannaṁ vā vivareyya, mūḷhassa vā maggaṁ ācikkheyya, andhakāre vā telapajjotaṁ dhāreyya: ‘cakkhumanto rūpāni dakkhantī’ti; evameva kho bhotā gotamena anekapariyāyena dhammo pakāsito.
dakkhantīti → dakkhintīti (bj) | kho → (bj, sya-all) | dakkhantīti evameva kho → dakkhintīti evamevaṁ (pts) | seyyathāpi → seyyathā pi (pts) | nikkujjitaṁ → nikujjitaṁ (pts) | dakkhantīti evameva kho → dakkhintīti evam-evaṁ (pts)
Baš kao kad bi neko ispravio ono što je stajalo naglavce, otkrio skriveno, pokazao put zalutalome ili upalio svetiljku u tami, tako da oni koji imaju oči mogu da vide, tako je i učitelj Gotama, na više različitih načina, razjasnio Dhammu.
Esāhaṁ bhavantaṁ gotamaṁ saraṇaṁ gacchāmi dhammañca bhikkhusaṅghañca.
bhavantaṁ → bhagavantaṁ (bj) | bhavantaṁ gotamaṁ → bhagavantaṁ (sya-all) | bhikkhusaṅghañca → bhikkhusaṁghañca (ms2005) | dhammañca → dhammañ-ca (pts)
Uzimam učitelja Gotamu za utočište, njegovo učenje i zajednicu monaha za utočište.
Upāsakaṁ maṁ bhavaṁ gotamo dhāretu ajjatagge pāṇupetaṁ saraṇaṁ gatan”ti.
saraṇaṁ gatanti → saraṇaṅgatanti (th) | upāsakaṁ maṁ → upāsakam-maṁ (pts) | saraṇaṁ gatanti → saraṇagatan ti (pts)
Neka me učitelj Gotama prihvati kao svog nezaređenog sledbenika koji, odsad pa do kraja života, pronađe svoje utočište!“

Dīghanakhasuttaṁ niṭṭhitaṁ catutthaṁ.

Principles · Rationale · Glossary · 6 Pali editions
MP3: Pali


Translations: English · Русский · Deutsch · Italiano · Српски · ไทย