Find the Truth

In the Pāli Suttas and Vinaya

settings

{{table.suttaCol}} {{table.readCol}} {{table.titleCol}} {{table.wordsCol}} {{table.countCol}} {{table.mrCol}} {{table.linksCol}} {{table.typeCol}} {{table.quoteCol}}
{{table.wordCol}} {{table.textsCol}} {{table.matchesCol}} {{table.linksCol}}

{{results.variantsForLabel}}

Variants 1/2 columns Dictionary Multi-select Compass Help

Note:Translations, dictionaries and commentaries were not made by the Blessed One.Cross-check with Pali in 4 main nikayas.

  • Saṁyutta Nikāya 12.23Budini govori tematski grupisani 12.23
  • 3. Dasabalavagga3. Deset snaga

UpanisasuttaPreduslov

Sāvatthiyaṁ viharati.
viharati → (bj)
Kraj Sāvatthīja.

“Jānato ahaṁ, bhikkhave, passato āsavānaṁ khayaṁ vadāmi, no ajānato no apassato.
jānato ahaṁ → jānatohaṁ (sya-all) | ahaṁ → ham (pts) | apassato → appassato kiṁ (pts)
„Monasi, kažem vam da uklanjanje otrova biva za onoga ko zna i vidi, a ne za onoga ko ne zna i ne vidi.
Kiñca, bhikkhave, jānato kiṁ passato āsavānaṁ khayo hoti?
kiñca → ca (pts)
A šta on to treba da zna i vidi da bi otrovi bili uklonjeni?
Iti rūpaṁ iti rūpassa samudayo iti rūpassa atthaṅgamo,
atthaṅgamo → atthaṁgamo (bjt)
’Ovakav je materijalni oblik, ovakav je nastanak materijalnog oblika, ovakav je nestanak materijalnog oblika;
iti vedanā …pe…ovakav je osećaj… iti saññā …ovakav je opažaj… iti saṅkhārā …ovakvi su mentalni obrasci… iti viññāṇaṁ iti viññāṇassa samudayo iti viññāṇassa atthaṅgamoti.
atthaṅgamoti → atthaṁgamoti (bjt) | atthaṅgamoti → atthaṅgamo ti (pts)
Ovakva je svest, ovakav je nastanak svesti, ovakav nestanak svesti.’
Evaṁ kho, bhikkhave, jānato evaṁ passato āsavānaṁ khayo hoti.
evaṁ → evam (pts)
Kada, monasi, neko tako zna i tako vidi, otrovi bivaju uklonjeni.

Yampissa taṁ, bhikkhave, khayasmiṁ khaye ñāṇaṁ, tampi saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
khaye ñāṇaṁ → khayeññāṇaṁ (cck) | tampi → taṁ (pts) | yampissa → yampi (bj: syā) | tam → S3 Sampassataṁ (pts note) | khaye ñāṇaṁ → khayeñāṇaṁ (ms2005) | yampissa taṁ → yam pissa tam (pts) | tampi saupanisaṁ → taṁ sa-upanisaṁ (pts)
Kada postoji znanje o tom uklanjanju (otrova), kažem da i ono ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, khaye ñāṇassa upanisā?
khaye ñāṇassa → khayeñāṇassa (my, ms2005)
A koji je preduslov za znanje o uklanjanju?
‘Vimuttī’tissa vacanīyaṁ.
Vimuttīti-ssa → S1-3 Upanisaṁsā vimuttītitassa (pts note)
Treba reći: oslobođenje.
Vimuttimpāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
Vimuttimpāhaṁ → vimuttimpahaṁ (bj, sya-all, km) | vimuttimpāhaṁ → vimuttimpahaṁ (bj, sya-all) | vimuttimpahaṁ → vimuttimpāhaṁ (bj: machasaṁ) | Vimuttimpāhaṁ → vimuttimpahaṁ (cck: sī. syā. kaṁ.) | pāham → S1-3 paham always (pts note) | vimuttimpāhaṁ → vimuttim pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i oslobođenje ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, vimuttiyā upanisā?A koji je preduslov za oslobođenje? ‘Virāgo’tissa vacanīyaṁ.
virāgotissa → virāgo ti-ssa (pts)
Treba reći: hlađenje strasti.
Virāgampāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
virāgampāhaṁ → virāgampahaṁ (bj, sya-all) | virāgampahaṁ → virāgampāhaṁ (bj: machasaṁ) | virāgampāhaṁ → virāgam pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i hlađenje strasti ima svoj preduslov…
Kā ca, bhikkhave, virāgassa upanisā?A koji je preduslov za hlađenje strasti? ‘Nibbidā’tissa vacanīyaṁ.
nibbidātissa → nibbidāti-ssa (pts)
Treba reći: otrežnjenje.
Nibbidampāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
nibbidampāhaṁ → nibbidampahaṁ (bj, sya-all) | nibbidampahaṁ → nibbidampāhaṁ (bj: machasaṁ) | nibbidampāhaṁ → nibbidam pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i otrežnjenje ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, nibbidāya upanisā?A koji je preduslov za otrežnjenje? ‘Yathābhūtañāṇadassanan’tissa vacanīyaṁ.
yathābhūtañāṇadassanantissa → yathābhūtañāṇadassanan ti-ssa (pts)
Treba reći: znanje i viđenje stvari onakvim kakve zaista jesu.
Yathābhūtañāṇadassanampāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
yathābhūtañāṇadassanampāhaṁ → yathābhūtañāṇadassanampahaṁ (bj, sya-all) | yathābhūtañāṇadassanampahaṁ → dassanampāhaṁ (bj: machasaṁ) | saupanisaṁ → saupanisa (th) | yathābhūtañāṇadassanampāhaṁ → yathābhūtañāṇadassanam pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i znanje i viđenje onako kako zaista jeste ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, yathābhūtañāṇadassanassa upanisā?
yathābhūtañāṇadassanassa → yathābhūtaññāṇadassanassa (pts)
A koji je preduslov za znanje i viđenje stvari onakvim kakve zaista jesu?
‘Samādhī’tissa vacanīyaṁ.
samādhītissa → samādhīti-ssa (pts)
Treba reći: koncentracija.
Samādhimpāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
samādhimpāhaṁ → samādhimpahaṁ (bj, sya-all); samādhim vāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i koncentracija ima svoj preduslov, nije bez preduslova.

Kā ca, bhikkhave, samādhissa upanisā?
upanisā → S1-3 upanisaṁ (pts note)
A koji je, monasi, preduslov za koncentraciju?
‘Sukhan’tissa vacanīyaṁ.
sukhantissa → sukhan ti-ssa (pts)
Treba reći: sreća.
Sukhampāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
sukhampāhaṁ → sukhampahaṁ (bj, sya-all) | sukhampāhaṁ → sukham pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i sreća ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, sukhassa upanisā?A koji je preduslov za sreću? ‘Passaddhī’tissa vacanīyaṁ.
passaddhītissa → passaddhīti-ssa (pts)
Treba reći: smirenje.
Passaddhimpāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
passaddhimpāhaṁ → passaddhimpahaṁ (bj, sya-all) | passaddhimpāhaṁ → passadhim pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i smirenje ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, passaddhiyā upanisā?A koji je preduslov za smirenje? ‘Pītī’tissa vacanīyaṁ.
pītītissa → pītīti-ssa (pts)
Treba reći: radost.
Pītimpāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
pītimpāhaṁ → pītimpahaṁ (bj, sya-all) | pītimpāhaṁ → pītim pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i radost ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, pītiyā upanisā?A koji je preduslov za radost? ‘Pāmojjan’tissa vacanīyaṁ.
pāmojjantissa → pāmujjantissa (bj, sya-all) | Pāmojjanti-ssa → So B and C S1-3 pamujjaṁ (pts note)
Treba reći: vedrina.
Pāmojjampāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
pāmojjampāhaṁ → pāmujjampahaṁ (bj, sya-all) | pāmojjampāhaṁ → pāmojjam pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i vedrina ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, pāmojjassa upanisā?
pāmojjassa → pāmujjassa (bj, sya-all)
A koji je preduslov za vedrinu?
‘Saddhā’tissa vacanīyaṁ.
saddhātissa → saddhāti-ssa (pts)
Treba reći: poverenje.
Saddhampāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
saddhampāhaṁ → saddhampahaṁ (bj, sya-all) | saddhampāhaṁ → saddham pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i poverenje ima svoj preduslov, nije bez preduslova.

Kā ca, bhikkhave, saddhāya upanisā?
saddhāya → S1 suddhā (pts note)
A koji je preduslov za poverenje?
‘Dukkhan’tissa vacanīyaṁ.
dukkhantissa → dukkhanti-ssa (pts)
Treba reći: patnja.
Dukkhampāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
dukkhampāhaṁ → dukkhampahaṁ (bj, sya-all) | dukkhampāhaṁ → dukkham pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i patnja ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, dukkhassa upanisā?A koji je preduslov za patnju? ‘Jātī’tissa vacanīyaṁ.
jātītissa vacanīyaṁ → jātīti ssa vacanīyam (pts)
Treba reći: rođenje.
Jātimpāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
jātimpāhaṁ → jātimpahaṁ (bj, sya-all) | jātimpāhaṁ → jātim pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i rođenje ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, jātiyā upanisā?A koji je preduslov za rođenje? ‘Bhavo’tissa vacanīyaṁ.
bhavotissa → bhavoti-ssa (pts)
Treba reći: bivanje.
Bhavampāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
bhavampāhaṁ → bhavampahaṁ (bj, sya-all) | bhavampāhaṁ → bhavam pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i bivanje ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, bhavassa upanisā?A koji je preduslov za bivanje? ‘Upādānan’tissa vacanīyaṁ.
upādānantissa → upādānanti-ssa (pts)
Treba reći: vezivanje.
Upādānampāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
upādānampāhaṁ → upādānampahaṁ (bj, sya-all) | upādānampāhaṁ → upādānam pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i vezivanje ima svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, upādānassa upanisā?A koji je preduslov za vezivanje? ‘Taṇhā’tissa vacanīyaṁ.
taṇhātissa → taṇhāti-ssa (pts)
Treba reći: žudnja.
Taṇhampāhaṁ, bhikkhave, saupanisaṁ vadāmi, no anupanisaṁ.
taṇhampāhaṁ → taṇhampahaṁ (bj, sya-all) | taṇhampāhaṁ → taṇham pāham (pts) | saupanisaṁ → sa-upanisaṁ (pts)
Kažem da i žudnja ima svoj preduslov, nije bez preduslova.

Kā ca, bhikkhave, taṇhāya upanisā?A koji je preduslov za žudnju? ‘Vedanā’tissa vacanīyaṁ …pe…
pe → spelled out in full (bjt) | vedanātissa → vedanāti-ssa (pts)
Treba reći: osećaj.
‘phasso’tissa vacanīyaṁ …
pe → spelled out in full (bjt) | phassotissa → phasso tissa (pts)
Za osećaj treba reći: kontakt.
‘saḷāyatanan’tissa vacanīyaṁ …
pe → spelled out in full (bjt) | saḷāyatanantissa → saḷāyatananti-ssa (pts)
Za kontakt, šest područja čula.
‘nāmarūpan’tissa vacanīyaṁ …
pe → spelled out in full (bjt) | nāmarūpantissa → nāmarūpanti-ssa (pts)
Za šest područja čula, mentalno-materijalno.
‘viññāṇan’tissa vacanīyaṁ …
pe → spelled out in full (bjt) | viññāṇantissa → viññāṇanti-ssa (pts)
Za mentalno-materijalno, svest.
‘saṅkhārā’tissa vacanīyaṁ.
saṅkhārātissa → saṅkhārāti-ssa (pts)
Za svest, mentalni obrasci.
Saṅkhārepāhaṁ, bhikkhave, saupanise vadāmi, no anupanise.
saṅkhārepāhaṁ → saṅkhārepahaṁ (bj, sya-all); saṅkhāre pāhām (pts) | saupanise → sa-upanise (pts)
Kažem da i mentalni obrasci imaju svoj preduslov, nije bez preduslova.
Kā ca, bhikkhave, saṅkhārānaṁ upanisā?
saṅkhārānaṁ → saṅkhārānam (pts)
A koji je preduslov za mentalne obrasce?
‘Avijjā’tissa vacanīyaṁ.
avijjātissa → avijjāti-ssa (pts)
Treba reći: neznanje.

Iti kho, bhikkhave, avijjūpanisā saṅkhārā,I tako, monasi, sa neznanjem kao preduslovom (nastaju) mentalni obrasci; saṅkhārūpanisaṁ viññāṇaṁ,
saṅkhārūpanisaṁ → saṅkhārūpanisām (pts)
sa mentalnim obrascima kao preduslovom, svest nastaje…
viññāṇūpanisaṁ nāmarūpaṁ,sa svešću kao preduslovom, mentalno-materijalno nastaje; nāmarūpūpanisaṁ saḷāyatanaṁ,sa mentalnim-materijalnim kao preduslovom, šest područja čula nastaju; saḷāyatanūpaniso phasso,sa šest područja čula kao preduslovom, kontakt nastaje; phassūpanisā vedanā,Sa kontaktom kao preduslovom, osećaj nastaje; vedanūpanisā taṇhā,
vedanūpanisā → vedānūpanisā (pts)
sa osećajem kao preduslovom, žudnja nastaje.
taṇhūpanisaṁ upādānaṁ,sa žudnjom kao preduslovom, vezivanje nastaje; upādānūpaniso bhavo,sa vezivanjem kao preduslovom, bivanje nastaje; bhavūpanisā jāti,
bhavūpanisā → S3 taṇhā corrected to taṇhaṁ in S1 (pts note)
sa bivanjem kao preduslovom, rođenje nastaje;
jātūpanisaṁ dukkhaṁ,
jātūpanisaṁ → jātūpānisaṁ (pts)
sa rođenjem kao preduslovom, patnja nastaje,
dukkhūpanisā saddhā,sa patnjom kao preduslovom, poverenje nastaje, saddhūpanisaṁ pāmojjaṁ,
pāmojjaṁ pāmojjūpanisā → pāmujjaṁ pāmujjūpanisā (bj, sya-all)
sa poverenjem kao preduslovom, vedrina nastaje,
pāmojjūpanisā pīti,
pāmojjūpanisā → pāmujjūpanisā (bjt, th)
sa vedrinom kao preduslovom, radost nastaje,
pītūpanisā passaddhi,sa radošću kao preduslovom, smirenje nastaje, passaddhūpanisaṁ sukhaṁ,sa smirenjem kao preduslovom, sreća nastaje, sukhūpaniso samādhi,sa srećom kao preduslovom, koncentracija nastaje, samādhūpanisaṁ yathābhūtañāṇadassanaṁ,
yathābhūtañāṇadassanaṁ → yathābhutaṁ ñāṇadassanaṁ (pts)
sa koncentracijom kao preduslovom, znanje i viđenje stvari onakvima kakve jesu nastaje,
yathābhūtañāṇadassanūpanisā nibbidā,sa znanjem i viđenjem stvari onakvima kakve jesu kao preduslovom, otrežnjenje nastaje, nibbidūpaniso virāgo,sa otrežnjenjem kao preduslovom, hlađenje strasti nastaje, virāgūpanisā vimutti,sa hlađenjem strasti kao preduslovom, oslobađanje nastaje, vimuttūpanisaṁ khaye ñāṇaṁ.
khaye ñāṇaṁ → khayeñāṇaṁ (my, bjt, ms2005)
sa oslobođenjem kao preduslovom, znanje o uklanjanju (otrova) nastaje.

Seyyathāpi, bhikkhave, uparipabbate thullaphusitake deve vassante taṁ udakaṁ yathāninnaṁ pavattamānaṁ pabbatakandarapadarasākhā paripūreti. Pabbatakandarapadarasākhāparipūrā kusobbhe paripūrenti. Kusobbhā paripūrā mahāsobbhe paripūrenti. Mahāsobbhā paripūrā kunnadiyo paripūrenti. Kunnadiyo paripūrā mahānadiyo paripūrenti. Mahānadiyo paripūrā mahāsamuddaṁ paripūrenti.
kusobbhe → kussubbhe (bj, sya-all, km); kusubbhe (pts1ed, pts2ed) | paripūrā → paripūrāyo (bj) | pabbatakandarapadarasākhāparipūrā kusobbhe → pabbatakandarapadarasākhā paripūrā kussubbhe (sya-all, pts) | kusobbhā → kussubbhā (sya-all, pts) | thullaphusitake → phullaphusitake (pts) | mahāsamuddaṁ → mahāsamuddam sāgaram (pts) | kusobbhe → kussubbhe (bj: syā, sīmu3, sī.pævi, sī.pavi) | mahāsamuddaṁ → mahāsamuddaṁ sāgaraṁ (bj: sī.pævi, sī.pavi) | kusobbhe → kussubbhe (sī. syā. kaṁ.), kusubbhe (pī.) ṇvādi 129 suttaṁ oloketabbaṁ (cck note) | kusubbhā → S1-3 kussubbhe . . . kussubbhā (pts note) | mahāsobbhā → S1-3 -sobbhe (pts note) | uparipabbate → upari pabbate (bjt, th) | pabbatakandarapadarasākhā → pabbatakandara padarasākhā (bjt) | pabbatakandarapadarasākhāparipūrā → pabbatakandara padarasākhā paripūrā (bjt) | taṁ → tam (pts) | yathāninnaṁ pavattamānaṁ pabbatakandarapadarasākhā → yathā ninnam pavattamānam pabbata-kandara-padara-sākhā (pts) | pabbatakandarapadarasākhāparipūrā kusobbhe → pabbata-kandara-padara-sākhā paripūrā kusubbhe (pts)
Monasi, baš kao kada na vrh planine padne kiša krupnih kapi, pa voda poteče ni padine i ispuni sve pukotine, procepe i uvale. Kad su prepuni, oni pune male bare. Kad su male bare prepune, one pune velika jezera. Kad su velika jezera prepuna, ona pune rečice. Kad su rečice prepune, one pune velike reke. Kad su velike reke prepune, one pune veliki okean.

Evameva kho, bhikkhave, avijjūpanisā saṅkhārā, saṅkhārūpanisaṁ viññāṇaṁ, viññāṇūpanisaṁ nāmarūpaṁ, nāmarūpūpanisaṁ saḷāyatanaṁ, saḷāyatanūpaniso phasso, phassūpanisā vedanā, vedanūpanisā taṇhā, taṇhūpanisaṁ upādānaṁ, upādānūpaniso bhavo, bhavūpanisā jāti, jātūpanisaṁ dukkhaṁ, dukkhūpanisā saddhā, saddhūpanisaṁ pāmojjaṁ, pāmojjūpanisā pīti, pītūpanisā passaddhi, passaddhūpanisaṁ sukhaṁ, sukhūpaniso samādhi, samādhūpanisaṁ yathābhūtañāṇadassanaṁ, yathābhūtañāṇadassanūpanisā nibbidā, nibbidūpaniso virāgo, virāgūpanisā vimutti, vimuttūpanisaṁ khaye ñāṇan”ti.
khaye ñāṇanti tatiyaṁ → khayeñāṇanti (bj) | pāmojjaṁ pāmojjūpanisā → pāmujjaṁ pāmujjūpanisā (sya-all) | saḷāyatanūpaniso → saḷāyātanūpaniso (pts) | evameva → evam eva (pts) | viññāṇaṁ → viññāṇam (pts)
Isto tako, monasi, neznanje je preduslov za mentalne obrasce, mentalni obrasci su preduslov za svest, svest je preduslov za mentalno-materijalno, mentalno-materijalno je preduslov za šest područja čula, šest područja čula su preduslov za kontakt, kontakt je preduslov za osećaj, osećaj je preduslov za žudnju, žudnja je preduslov za vezivanje, vezivanje je preduslov za bivanje, bivanje je preduslov za rođenje, rođenje je preduslov za patnju, patnja je preduslov za poverenje, poverenje je preduslov za vedrinu, vedrina je preduslov za radost, radost je preduslov za smirenje, smirenje je preduslov za sreću, sreća je preduslov za koncentraciju, koncentracija je preduslov za znanje i viđenje stvari onakvima kakve jesu, znanje i viđenje stvari onakvima kakve jesu je preduslov za otrežnjenje, otrežnjenje je preduslov za hlađenje strasti, hlađenje strasti je preduslov za oslobađanje, oslobađanje je preduslov za znanje o uklanjanju (otrova).”

Tatiyaṁ.

Principles · Rationale · Glossary · 6 Pali editions
MP3: Pali


Translations: English · Русский · Deutsch · Lietuvių · Српски · ไทย