Find the Truth

In the Pāli Suttas and Vinaya

settings

{{table.suttaCol}} {{table.readCol}} {{table.titleCol}} {{table.wordsCol}} {{table.countCol}} {{table.mrCol}} {{table.linksCol}} {{table.typeCol}} {{table.quoteCol}}
{{table.wordCol}} {{table.textsCol}} {{table.matchesCol}} {{table.linksCol}}

{{results.variantsForLabel}}

Variants 1/2 columns Dictionary Multi-select Compass Help

Note:Translations, dictionaries and commentaries were not made by the Blessed One.Cross-check with Pali in 4 main nikayas.

  • Saṁyutta Nikāya 22.54Budini govori tematski grupisani 22.54
  • 6. Upayavagga6. Prijanjanje

BījasuttaSeme

Sāvatthinidānaṁ.
sāvatthinidānaṁ pañcimāni → sāvatthiyaṁ pañcamāni (bj) | sāvatthinidānaṁ → sāvatthiyaṁ tatra kho (sya-all)
Kraj Sāvatthīja.

“Pañcimāni, bhikkhave, bījajātāni.
pañcimāni → pañcamāni (bjt)
„Monasi, postoji pet vrsta semena.
Katamāni pañca?Kojih pet? Mūlabījaṁ, khandhabījaṁ, aggabījaṁ, phalubījaṁ, bījabījaññeva pañcamaṁ.
khandhabījaṁ → khandhabījaṁ phaḷubījaṁ (bj); khandhabījaṁ phalabījaṁ (sya-all) | phalubījaṁ → (bj, sya-all) | phalubījam → S3 phala-; this word S1-3 put before agga- (pts note) | khandhabījaṁ aggabījaṁ phalubījaṁ → khandhabījam aggabījam phalubījam (pts)
Seme koje se dobija iz korena, seme koje se dobija iz stabla, seme koje se dobija iz krtola, seme koje se dobija iz izdanaka i seme koje se dobija iz samog semena.

Imāni cassu, bhikkhave, pañca bījajātāni akhaṇḍāni apūtikāni avātātapahatāni sārādāni sukhasayitāni, pathavī ca nāssa, āpo ca nāssa;
sārādāni → sārādāyīni (bj) | pathavī → paṭhavī (bj, sya-all, km) | avātātapahatāni → avātātapappahatāni (sya-all) | apūtikāni → apūtīni (pts) | sārādāni → sārādāyīni (cck: katthaci) | pathavī → paṭhavī (cck: sī. syā. kaṁ. pī.) | cassu → S1-3 cassa always (pts note) | apūtīni → Missing here in S1-3 (pts note) | sārādāni → So B and S1; S3 sāradāni always (pts note) | akhaṇḍāni → akkhaṇḍāni (th) | pañca bījajātāni → pañcabījajātāni (pts)
Zamislite, monasi, da ovih pet vrsta semena nije oštećeno, nije istrulilo, da ih vetar i sunce nisu isušili, da su plodna i dobro očuvana, ali da nema zemlje i nema vode.
api numāni, bhikkhave, pañca bījajātāni vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyyun”ti?
api numāni → api nu imāni (bj, pts1ed) | vuddhiṁ → vuḍḍhiṁ (sya-all) | numāni → nu imāni (pts) | numāni → api nu imāni (cck: sī. pī.) | imāni → B numāni always (pts note) | āpajjeyyunti → B āpajjeyyanti always (pts note) | pañca bījajātāni → pañcabījajātāni (pts) | vepullaṁ → vepullam (pts)
Da li bi tih pet vrsta semena proklijalo, bujalo i raslo?”

“No hetaṁ, bhante”.
hetaṁ → hetam (pts)
„Sigurno da ne, poštovani.”

“Imāni cassu, bhikkhave, pañca bījajātāni akhaṇḍāni …pe… sukhasayitāni, pathavī ca assa, āpo ca assa;
pathavī → paṭhavī (bj, sya-all) | bhante → This paragraph (5) is omitted in B (pts note) | + → apūtikāni sārādāyinī (bjt) | akhaṇḍāni → akkhaṇḍāni (th)
„A zamislite sada da tih pet vrsta semena nije oštećeno, da nije istrulilo, da ih vetar i sunce nisu isušili, da su plodna i dobro očuvana, i da ima zemlje i ima vode.
api numāni, bhikkhave, pañca bījajātāni vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyyun”ti?
numāni bhikkhave → nu imāni (bj) | vuddhiṁ → vuḍḍhiṁ (sya-all) | numāni → nu imāni (pts) | pañca bījajātāni → pañcabījajātāni (pts) | vepullaṁ → vepullam (pts)
Da li bi tih pet vrsta semena proklijalo, bujalo i raslo?”

“Evaṁ, bhante”.
evaṁ → evam (pts)
„Sigurno da bi, poštovani.”

“Seyyathāpi, bhikkhave, pathavīdhātu, evaṁ catasso viññāṇaṭṭhitiyo daṭṭhabbā.
pathavīdhātu → paṭhavīdhātu (bj, sya-all)
„Monasi, na element zemlje treba gledati kao na četiri staništa svesti.
Seyyathāpi, bhikkhave, āpodhātu, evaṁ nandirāgo daṭṭhabbo.Na vodu treba gledati kao na ushićenje i privlačnost. Seyyathāpi, bhikkhave, pañca bījajātāni, evaṁ viññāṇaṁ sāhāraṁ daṭṭhabbaṁ.
pañca bījajātāni → pañcabījajātāni (pts) | viññāṇaṁ → viññāṇam (pts)
Na pet vrsta semena treba gledati kao na svest zajedno sa onim što je hrani.

Rūpupayaṁ, bhikkhave, viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya, rūpārammaṇaṁ rūpappatiṭṭhaṁ nandūpasecanaṁ vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyya.
rūpupayaṁ → rūpūpāyaṁ vā (sya-all); rūpupāyam vā (pts) | nandūpasecanaṁ vuddhiṁ → nandūpasevanaṁ vuḍḍhiṁ (sya-all) | rūpappatiṭṭhaṁ nandūpasecanaṁ → rūpapatiṭṭhaṁ nandupasevanaṁ (pts) | tiṭṭhamānaṁ → tiṭṭhamānam (pts) | vepullaṁ → vepullam (pts)
Sve dok svest traje, ona prianja za oblik, podržana oblikom, zasnovana na obliku. I sa svakom kapi slasti dobijene od oblika ona raste, buja, dostiže zrelost.

Vedanupayaṁ vā, bhikkhave, viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya …pe…
vedanupayaṁ → vedanūpayaṁ (bj); vedanūpāyaṁ (sya-all); vedanupāyaṁ (pts) | tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya → (bj) | + → nandūpasevanaṁ vuḍḍhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyya (th)
Sve dok svest traje, ona prianja za osećaj…

saññupayaṁ vā, bhikkhave, viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya …pe…
saññupayaṁ → saññūpayaṁ (bj); saṅkhārupāyaṁ (pts) | viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya → (bj) | bhikkhave viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya → (sya-all)
za opažaj…

saṅkhārupayaṁ vā, bhikkhave, viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya, saṅkhārārammaṇaṁ saṅkhārappatiṭṭhaṁ nandūpasecanaṁ vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyya.
saṅkhārupayaṁ → saṅkhārūpayaṁ (bj); saṅkhārūpāyaṁ (sya-all) | nandūpasecanaṁ vuddhiṁ → nandūpasevanaṁ vuḍḍhiṁ (sya-all) | saṅkhārupayaṁ → saṅkhārupāyaṁ (pts) | saṅkhārārammaṇaṁ saṅkhārappatiṭṭhaṁ nandūpasecanaṁ → saṅkhārārammaṇam saṅkhārapatiṭṭhaṁ nandupasevanaṁ (pts) | vepullaṁ → vepullam (pts)
Sve dok svest traje, ona prianja za mentalne obrasce, podržana mentalnim obrascima, zasnovana na mentalnim obrascima. I sa svakom kapi slasti dobijene od mentalnih obrazaca ona raste, buja, dostiže zrelost.

Yo, bhikkhave, evaṁ vadeyya:Monasi, ako bi neko rekao: ‘ahamaññatra rūpā aññatra vedanāya aññatra saññāya aññatra saṅkhārehi viññāṇassa āgatiṁ vā gatiṁ vā cutiṁ vā upapattiṁ vā vuddhiṁ vā virūḷhiṁ vā vepullaṁ vā paññāpessāmī’ti, netaṁ ṭhānaṁ vijjati.
upapattiṁ → uppattiṁ (bj) | vuddhiṁ → vuḍḍhiṁ (sya-all) | paññāpessāmīti → paññapessāmīti (sya-all) | vā → S1-3 put cutiṁ vā after uppattiṁ vā, instead of vuddhiṁ vā, which is, consequently, missing (pts note) | vā → B omits the two later vā (pts note) | ahamaññatra → ahaṁ aññatra (th) | ahamaññatra → aham aññatra (pts) | vepullaṁ → vepullam (pts)
’Objasniću dolazak svesti, njen odlazak, nestanak, ponovno rađanje, njen rast, bujanje ili zrelost nezavisno od materijalnog oblika, nezavisno od osećaja, nezavisno od opažaja, nezavisno od mentalnih obrazaca’ — to je nemoguće.

Rūpadhātuyā ceva, bhikkhave, bhikkhuno rāgo pahīno hoti.
ceva → ce (bjt, th, pts)
Monasi, ako je monah napustio privlačnost prema elementu materijalnog oblika,
Rāgassa pahānā vocchijjatārammaṇaṁ patiṭṭhā viññāṇassa na hoti.sa napuštanjem privlačnosti, predmet biva odsečen i svest gubi uporište.

Vedanādhātuyā ce …
+ → bhikkhave bhikkhuno (bjt)
Ako je napustio privlačnost prema elementu osećaja…

saññādhātuyā ce …
+ → bhikkhave bhikkhuno (bjt)
elementu opažaja…

saṅkhāradhātuyā ce …
+ → bhikkhave bhikkhuno (bjt)
elementu mentalnih obrazaca…

viññāṇadhātuyā ce, bhikkhave, bhikkhuno rāgo pahīno hoti.ako je monah napustio privlačnost prema elementu svesti, Rāgassa pahānā vocchijjatārammaṇaṁ patiṭṭhā viññāṇassa na hoti.
vocchijjatārammaṇaṁ → vocchijjatārammaṇam (pts)
sa napuštanjem privlačnosti, predmet biva odsečen i svest gubi uporište.
Tadappatiṭṭhitaṁ viññāṇaṁ avirūḷhaṁ anabhisaṅkhacca vimuttaṁ.
anabhisaṅkhārañca → S1-3 -saṅkhacca as above (pts note) | anabhisaṅkhacca vimuttaṁ → anabhisaṅkhaccavimuttaṁ (my)
Tako neutemeljena svest, koja više ne buja i ne stvara nove obrasce, biva slobodna.

Vimuttattā ṭhitaṁ. Ṭhitattā santusitaṁ. Santusitattā na paritassati. Aparitassaṁ paccattaññeva parinibbāyati.
paccattaññeva → paccattaṁ yeva (bjt)
Zbog te oslobođenosti ona je postojana. Zbog postojanosti, ona je spokojna. Zbog spokojstva, ona ne strepi. Pošto ne strepi, on u sebi dostiže potpuno utrnuće.

‘Khīṇā jāti …pe… nāparaṁ itthattāyā’ti pajānātī”ti.
khīṇā → khīnā (pts) | + → vusitaṁ brahmacariyaṁ kataṁ karaṇīyaṁ (my, bjt) | nāparaṁ → nāparam (pts)
On tada razume: ’Ovo je poslednje rođenje, proživljen je svetački život, učinjeno što je trebalo učiniti. Nema više preporađanja u bilo koji oblik bivanja’.”

Dutiyaṁ.
dutiyaṁ → sāvatthiyaṁ (pts)

Principles · Rationale · Glossary · 6 Pali editions
MP3: Pali


Translations: English · Русский · Deutsch · Српски · ไทย